Indija je prešla sa izvoza kukuruza na rast proizvodnje živinskog mesa

Indija je prešla sa izvoza kukuruza na rast proizvodnje živinskog mesa

Indija je prešla sa izvoza kukuruza na rast proizvodnje živinskog mesa

 

Transformacija Indije iz glavnog izvoznika kukuruza u neto uvoznika značajno je uticala na globalna tržišta, vođena rastućom živinarskom industrijom u zemlji i njenim ambicioznim ciljevima proizvodnje bioetanola.

Istorijski gledano, Indija je bila jedan od najvećih izvoznika kukuruza u Aziji, isporučujući između 2 i 4 miliona metričkih tona godišnje u zemlje poput Vijetnama, Bangladeša, Nepala i Malezije. Međutim, nedavne promene u domaćoj politici i zahtevima tržišta dramatično su promenile ovaj pejzaž.

Napor indijske vlade da poveća proizvodnju etanola iz kukuruza je ključni faktor u ovoj transformaciji. U januaru 2024, vlada je podigla nabavnu cenu etanola napravljenog od kukuruza, podstičući prelazak sa etanola na bazi šećerne trske. Ovaj potez ima za cilj smanjenje emisije ugljenika i obezbeđivanje stabilnog snabdevanja šećerom na domaćem tržištu. Kao rezultat toga, destilerije etanola sada troše značajan deo indijske proizvodnje kukuruza, koja iznosi oko 36 miliona tona godišnje.

Ova promena je stvorila značajan nedostatak u domaćoj ponudi kukuruza, koji se procenjuje na 5 miliona tona. Kako bi zadovoljila rastuću potražnju za etanolom, očekuje se da će Indija uvesti rekordnih milion tona kukuruza 2024. godine, prvenstveno iz Mjanmara i Ukrajine. Ovo označava značajnu promenu, pošto Indija decenijama nije bila neto uvoznik kukuruza.

Proizvođači živine, koji su tradicionalno konzumirali većinu indijskog kukuruza, sada se suočavaju sa naglim porastom troškova hrane jer lokalne cene kukuruza rastu iznad globalnih nivoa. Stočna hrana čini oko 75% troškova proizvodnje u sektoru živinarstva, a rastući troškovi kukuruza doveli su proizvođače u težak položaj. Sveindijsko udruženje uzgajivača živine pozvalo je vladu da ukine carine na uvoz kukuruza i ukloni zabranu genetski modifikovanog (GM) kukuruza kako bi ublažila ove pritiske.

  • Konkurencija između destilerija etanola i živinarske industrije za snabdevanje kukuruzom održala je visoke cene, dodatno opterećujući živinarski sektor.
  • Cena na farmi brojlerskih pilića nije održala korak sa rastućim troškovima proizvodnje, što je dovelo do neodrživih gubitaka za proizvođače.

Prelazak Indije na neto uvoznika kukuruza takođe je uticao na globalne lance snabdevanja. Tradicionalni kupci indijskog kukuruza sada se za svoje zalihe okreću Južnoj Americi i Sjedinjenim Državama. Ova promena će verovatno podržati globalne cene kukuruza, koje se trenutno trguju blizu četvorogodišnjih najnižih vrednosti.

U zaključku, fokus Indije na povećanje proizvodnje bioetanola i rast njene živinarske industrije preoblikovali su ulogu zemlje na globalnom tržištu kukuruza. Iako ove promene podržavaju ekološke ciljeve Indije i domaće snabdevanje šećerom, one su takođe stvorile izazove za lokalne proizvođače živine i izmenile globalnu dinamiku snabdevanja.

Osvrt na tržište za 12.09.2024. - komponente za stočnu hranu

Osvrt na tržište za 12.09.2024. - komponente za stočnu hranu

Osvrt na tržište za 12.09.2024. - komponente za stočnu hranu. Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani

Osvrt na tržište za 12.09.2024. - stoka i meso

Osvrt na tržište za 12.09.2024. - stoka i meso

Osvrt na tržište za 12.09.2024. - stoka i meso. Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani

Osvrt na tržište za 12.09.2024. - repromaterijal

Osvrt na tržište za 12.09.2024. - repromaterijal

Osvrt na tržište za 12.09.2024. - repromaterijal. Za više informacija morate biti ulogovani ili registrovani

Osvrt na tržište za 12.09.2024. - žitarice i uljarice

Osvrt na tržište za 12.09.2024. - žitarice i uljarice

Osvrt na tržište za 12.09.2024. - žitarice i uljarice. Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani

Nedostatak zaliha kukuruza doveo je do povećanja otkupnih cena u Ukrajini, iako su globalne kotacije ostale stabilne

Nedostatak zaliha kukuruza doveo je do povećanja otkupnih cena u Ukrajini, iako su globalne kotacije ostale stabilne

Otkupne cene kukuruza u Ukrajini ove nedelje su porasle na nivo cena stočne pšenice usled ograničene ponude proizvođača i predviđanja smanjene žetve.

Od ponedeljka su izvozne cene kukuruza za isporuku u crnomorske luke porasle za 3-5 USD/t na 180-185 USD/t ili 8.350-8.500 UAH/t, dok trgovci već nude 188-189 USD/t za isporuku u decembru.

U TG 2023/24, glavni kupci ukrajinskog kukuruza bili su Španija, Kina i Egipat. Ali ove godine je žetva kukuruza u EU, posebno u Španiji, nešto bolja, što će dovesti do smanjenja uvoza. Međutim, potražnja za ukrajinskim kukuruzom će ostati visoka na pozadini prognoza o smanjenju izvoza iz Ukrajine za 30% i smanjenju žetve kukuruza u Ruskoj Federaciji.

Trenutno se ukrajinski kukuruz na bazi SPT-porta trguje za 20 dolara/t više od decembarskih fjučersa u Čikagu, što ograničava dalji rast njegovih cena. Osim toga, SAD planiraju da ove godine uberu skoro rekordan rod kukuruza.

Decembarski fjučersi na kukuruz u Čikagu tokom nedelje su pali za 2% na 159,4 USD/t (+1% za mesec) u iščekivanju ažurirane prognoze USDA, koja će biti objavljena 12. septembra.

U TG 2024/25 (od 8. septembra) EU je povećala uvoz kukuruza za 20% na 3,85 miliona tona u odnosu na prethodnu sezonu, od čega je 2,3 miliona tona ili 60% isporučeno iz Ukrajine. Glavni uvoznici ove sezone bili su Španija (1,28 miliona tona) i Holandija (788 hiljada tona).

Novembarski fjučersi kukuruza na pariskoj berzi pali su za 0,5% tokom nedelje na 202,75 evra/t ili 223,4 dolara/t (što odgovara prošlomesečnom nivou), ne reagujući na prognoze smanjene žetve u EU i visoke stope uvoza na početku sezone.

Trgovci očekuju niže prognoze za globalnu proizvodnju kukuruza i zalihe u novom izveštaju USDA koji će podržati kotacije.

Suvo i toplo vreme u Brazilu odlaže setvu kukuruza prve žetve i soje, pa bi, na osnovu rezultata setve, berzanske kotacije kukuruza u oktobru - novembru mogle ponovo da rastu.

Procena štete u poljoprivredi kurske oblasti

Procena štete u poljoprivredi kurske oblasti

Preliminarna procena štete poljoprivrednih preduzeća u Kurskoj oblasti zbog vojnih dejstava iznosi 85 milijardi rubalja. O tome je na završnoj sednici Ministarstva poljoprivrede govorio v.d. guvernera regiona Aleksej Smirnov, koji je pobedio na nedavnim izborima. Ove godine, uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima – mrazu i suši – preduzete su sveobuhvatne mere za povećanje proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, ali je režim kontraterorističkih operacija uveden u avgustu značajno uticao na ekonomiju regiona i poljoprivredni sektor, naveo je on.

 

„Prema preliminarnim informacijama, u osam pograničnih oblasti oštećena su 94 preduzeća, a procenjena šteta iznosi deset milijardi rubalja, i raste,“ istakao je Smirnov. „U biljnoj proizvodnji neće biti završeni žetveni radovi na površini od 160 hiljada hektara. Kao rezultat, bruto proizvodnja žitarica će se smanjiti za 1,5 miliona tona, uljarica za 500 hiljada tona, a šećerne repe za 700 hiljada tona.“ Prema njegovoj prezentaciji, ove godine bi prinos žitarica u regionu mogao iznositi 4 miliona tona u poređenju sa 5,5 miliona tona u 2023. godini, uljarica 900 hiljada tona (1,4 miliona tona), a šećerne repe 4,5 miliona tona (5,2 miliona tona). Proizvodnja šećera mogla bi se smanjiti za 25 hiljada tona, na 500 hiljada tona. V.d. guvernera je takođe dodao da je poljoprivredna mehanizacija preduzeća u pograničnim oblastima oštećena ili odvezena izvan Rusije, a u skladištima je ostalo više od 300 hiljada tona žitarica.

 

Takođe, značajnu štetu pretrpeo je i stočarski sektor. Potvrđena je smrt 352 hiljade grla stoke, uključujući više od 300 hiljada svinja i 26 hiljada grla goveda, naveo je Smirnov. „Ovo će do kraja godine dovesti do smanjenja ukupne proizvodnje mesa za 85 hiljada tona, a mleka za 71 hiljadu tona,“ precizirao je on. Prema prezentaciji, ukupna proizvodnja mesa u Kurskoj oblasti ove godine mogla bi iznositi 605 hiljada tona, a mleka 394 hiljade tona. Ukupna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda smanjiće se za procenjenih 95 milijardi rubalja, na 419 milijardi rubalja, dok će regionalni budžet biti uskraćen za 1,4 milijarde rubalja.

 

Smirnov je naveo da su u procenu štete već uključeni Rosreestr, Rosstat, Centralna banka i brojna ministarstva i agencije. Tokom svog obraćanja, zatražio je da se u ovu procenu uključe i zaposleni Ministarstva poljoprivrede. Pored toga, guverner je naglasio da je u trenutnim uslovima neophodno podržati preduzeća: produžiti rokove za povoljne kredite ili ih otpisati proizvođačima čija proizvodnja ne može biti obnovljena.

 

Potrebno je pružiti im poreske olakšice, nadoknaditi plate zaposlenima u preduzećima koja su bila primorana da obustave rad, nadoknaditi nastalu štetu, kao i osloboditi region od kaznenih sankcija zbog neispunjavanja rezultata predviđenih sporazumima. Važno je i dati prioritet regionu u učešću u programima i nacionalnim projektima federalnih agencija za razvoj teritorija. Uprkos svim izazovima, region ima potencijal za razvoj, a privlačenje novih investicija bi bilo olakšano priznanjem celokupne teritorije kao slobodne ekonomske zone, dodao je Smirnov.

Svetsko tržište žitarica: cene pšenice porasle, kukuruz i soja pojeftinili

Svetsko tržište žitarica: cene pšenice porasle, kukuruz i soja pojeftinili

Za ceo tekst morate biti ulogovani

Osvrt na tržište za 11.09.2024. - mlinski proizvodi

Osvrt na tržište za 11.09.2024. - mlinski proizvodi

Osvrt na tržište za 11.09.2024. - mlinski proizvodi. Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani