Nedeljni osvrt na tržište – Info Tim od 27.10.2025. do 31.10.2025.

Nedeljni osvrt na tržište – Info Tim od 27.10.2025. do 31.10.2025.

Nedeljni osvrt na tržište – Info Tim od 27.10.2025. do 31.10.2025. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.

Fjučersi soje dostigli 401 dolar po toni – najviši nivo od jula 2024

Fjučersi soje dostigli 401 dolar po toni – najviši nivo od jula 2024

 

Fjučersi soje porasli su na 10,90 dolara po bušelu (što je ekvivalentno oko 401 dolar po metričkoj toni*), što predstavlja najviši nivo od jula 2024. godine, podstaknuti optimizmom oko oporavka kineske potražnje.Ministar finansija SAD Skot Besent objavio je u četvrtak da je Kina – najveći svetski uvoznik soje – pristala da kupi 12 miliona metričkih tona američke soje do januara, te 25 miliona tona godišnje tokom naredne tri godine, u okviru šireg trgovinskog sporazuma sa Pekingom.Besent je dodao da se nekoliko zemalja jugoistočne Azije obavezalo na kupovinu dodatnih 19 miliona tona američke soje, iako bez preciznog vremenskog okvira.Američki predsednik Tramp i kineski predsednik Si Đinping sastali su se u Južnoj Koreji i dogovorili produženje privremenog trgovinskog primirja za još godinu dana, uključujući mere vezane za američke isporuke.Očekuje se da će veći izvoz SAD u Kinu izvršiti pritisak na cene brazilske soje, s obzirom na to da je Kina činila preko 77% brazilskog izvoza soje u periodu januar–septembar 2025. godine.

 

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 30.10.2025.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 30.10.2025.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 30.10.2025. Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani.

Bilans soje ministarstva poljoprivrede Srbije TG 25/26

Bilans soje ministarstva poljoprivrede Srbije TG 25/26

Proizvodnja: 

Republički zavod za statistiku objavio je najnoviju procenu ovogodišnjeg roda soje sa stanjem na dan 5. septembra. Prema saopštenju, sa 206.485 ha proizvedeno je 305.157 t soje, uz prosečan prinos od 1,478 t/ha. Procenjena proizvodnja je za 12% manja u odnosu na prošlu proizvodnu godinu. U odnosu na desetogodišnji prosek, proizvodnja je manja za čak 44,3%. Trenutno procenjen prosečan prinos je najniži u poslednjih deset godina, kao i ukupna proizvodnja (Prilog 4). 

Posledice suše najizraženije su kod soje iz rane i optimalne setve kod kojih nije došlo do zadovoljavajućeg oprašivanja i oplodnje. Stanje useva, pored raspložive vlage, umnogome je zavisilo i od kvaliteta zemljišta i primenjene agrotehnike.  Imajući u vidu da se zrno soje već tri godine uvozi iz regiona, očekuje se zadovoljenje potreba prerađivačke industrije.

Prerada: 

Očekivana proizvodnja proteinskih proizvoda od soje iznosila bi oko 400.000 t, što bi omogućilo izvoz ovih proizvoda od oko 8.000 t Izvoz sojinog ulja mogao bi iznositi oko 75.000 t 

Tržište:

 

Domaće:

Prvo trgovanje sojom roda 2025. realizovano je na Produktnoj berzi Novi Sad početkom septembra po ceni od 49,50 din/kg bez PDV, uz obračun kvaliteta. Septembarska prosečna berzanska cena bila je 50,68 din/kg bez PDV, odnosno 507,53 USD/t, što je u odnosu na isti mesec prošle godine za 13,5% niža dinarska cena. Upravo završenu tržišnu 2024/25 godinu karakterisala je pasivnost berzanskog tržišta soje, uobičajeno praćenje trenda svetskih cena koje su bile relativno stabilne u ovom periodu. Oktobar je obeležen daljim padom berzanskih cena, tako da je trenutna 49,43 din/kg bez PDV, odnosno 490,26 USD/t. 

Svetsko: 

Prema projekcijama američkog ministarstva poljoprivrede za tržišnu 2025/26 godinu predviđa se neznatan rast proizvodnje soje u svetu od 0,4% u odnosu na prethodnu, ukupno blizu 426 miliona tona, i to prema rastu proizvodnje u Brazilu, a Rusija bi zabeležila rekordnu proizvodnju. Predviđa se rast obima spoljne trgovine, prerađenih količina, dok bi prelazne zalihe bile na sličnom nivou kao i prethodne godine, što bi trebalo da doprinese stabilnosti cena. Očekuje se takođe rekord u preradi soje, od čega bi bile dobijene količine ulja i sačmi. Upotreba sojinog ulja bi porasla što bi umanjilo njegove zalihe i otvorilo mogućnost za rast cena.         

Aktuelno:

Evropska komisija predlaže novi plan za obezbeđivanje sprovođenja tzv. Uredbe o deforestaciji (EUDR). Naime, Komisija je 21. oktobra objavila novi predlog kojim se pojednostavljuje Uredba, izuzimaju mnogi operateri unutar Unije i osigurava funkcionisanje informacionog sistema. Cilj je da se obezbedi njegova blagovremena implementacija.  Nemački savezni ministar poljoprivrede Alojz Rajner brzo je odbacio plan Komisije, navodeći da najvažniji zahtev, opcija nultog rizika, nije uključena u podneti predlog, kao i da je birokratsko opterećenje i dalje previsoko i nepotrebno opterećuje kompanije. Fern, organizacija koja se zalaže za ekološku i socijalnu pravdu sa fokusom na šume i ljude koji žive u šumama, kaže da su SAD insistirale na ublažavanju evropskih pravila protiv krčenja šuma. Predstavnici organizacije napominju da bi se, prema predlozima, male kompanije iz zemalja za koje se smatra da imaju nizak rizik od krčenja šuma suočile sa jednostavnijim pravilima nego što je ranije predviđeno, bile bi izuzete na dodatnih godinu dana, a njihove obaveze dužne pažnje bile bi znatno smanjene. Ove promene bi uglavnom uticale na poljoprivrednike i šumare u EU.    

Prema podacima Agrarmarkt Informations-Gesellschaft, proizvodnja soje nije igrala glavnu ulogu u Nemačkoj do 2015. godine, ali je od tada dobila na značaju. U 2025. godini, setvena površina je povećana za oko 8% u poređenju sa 2024. godinom, porasla je na 43.600 hektara. Preliminarni podaci nemačkog Saveznog zavoda za statistiku prikazuju rod soje od 134.300 tona, što je povećanje od nešto više od 2.500 tona u odnosu na prethodnu godinu. Rast se zasniva na povećanju površina, dok su prosečni prinosi opali na procenjenih 3,08 t/ha, što predstavlja nagli pad sa 3,26 t/ha u 2024. godini. 

Sve duži periodi suše za poljoprivredu postaju ozbiljan izazov, ali Nemačka pokazuje da postoje načini da se prilagodi i očuva proizvodnja hrane. Jedno od glavnih rešenja, kako prenosi Energetski portal, jeste prelazak na kulture otpornije na sušu. Pored ovakve prakse, važnu ulogu ima i navodnjavanje, odnosno prelazak na održivije korišćenje vode. Sve više pažnje posvećuje se navodnjavanju kap po kap, kao jednoj od efikasnijih tehnika. Umesto da se voda raspršuje po biljkama i zemljištu odozgo, ona se direktno dovodi do korena biljke.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 29. oktobar

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 29. oktobar

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 29. oktobar. Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani.

Cene kukuruza u Ukrajini rastu usred odložene žetve i spekulativnog rasta kotacija na berzi

Cene kukuruza u Ukrajini rastu usred odložene žetve i spekulativnog rasta kotacija na berzi

Intenzitet padavina u Ukrajini je smanjen, ali nedostatak toplote i dalje usporava sušenje kukuruza. Zbog visoke vlažnosti, kukuruz je sada obrađen na polovini površine u odnosu na pre godinu dana. To remeti planove isporuka luci po ranije zaključenim ugovorima, pa su trgovci primorani da podižu otkupne cene kako bi akumulirali potrebne serije za izvoz.

Zaključno sa 23. oktobrom, u Ukrajini je obrađeno 7,713 miliona tona kukuruza sa 31% površine (+10% nedeljno) ili 1,315 miliona hektara sa prinosom od 5,87 tona/hektaru, iako je prošle godine u ovo vreme obrađeno 15,4 miliona tona sa 67% površine sa prinosom od 5,72 tone/hektaru.

Izvozne cene kukuruza u Ukrajini porasle su tokom nedelje za 100-150 UAH/t na 9650-9700 UAH/t (202-205 dolara/t) sa isporukom u luke Crnog mora, čemu je doprinelo i povećanje kursa dolara u odnosu na grivnu za 0,9%.

Poljoprivrednici nerado prodaju kukuruz jer su zauzeti žetvom, a takođe očekuju i dalja povećanja cena, pa radije prodaju suncokret po visokim cenama.

Spekulativni rast cena kukuruza u SAD takođe daje nadu u oporavak cena nakon pada na najniži nivo u poslednjih 5 godina. Fjučersi kukuruza za decembar u Čikagu porasli su za 2,9% tokom nedelje na 170 dolara/t (-5,1% za dve nedelje) zbog očekivanja sastanka lidera SAD i Kine 30. oktobra i mogućeg potpisivanja trgovinskog sporazuma između zemalja kojim bi se nastavio izvoz soje i kukuruza iz SAD u Kinu.

Zbog obustave rada, Ministarstvo poljoprivrede SAD ne objavljuje izveštaje o napretku žetve, ali prema procenama 10 analitičara koje je anketirao Rojters, zaključno sa 27. oktobrom, kukuruz u SAD je požnjeven na 72% površine (81% prošle godine).

Aktivan izvoz kukuruza iz Brazila, na fonu isporuka kukuruza iz SAD i Ukrajine, povećava konkurenciju na svetskom tržištu i vrši pritisak na cene. Prema podacima ANEC-a, izvoz kukuruza iz Brazila u oktobru iznosiće 6,19 miliona tona. Istovremeno, Ukrajina je za 22 dana oktobra izvezla samo 356 hiljada tona žitarica.

Prema rečima tržišnih operatera, južnokorejska kompanija Nonghyup Feed Inc. (NOFI) je na međunarodnom tenderu 28. oktobra kupila oko 204 hiljade tona stočnog kukuruza proizvedenog u SAD, Južnoj Africi ili zemljama Južne Amerike po ceni od 243,98 dolara/tona C&F sa isporukom od 5. do 15. februara 2026. Da bi bio konkurentan na ovom nivou cena, ukrajinski kukuruz bi trebalo da košta oko 190-195 dolara/tona sa isporukom u luku.

Vremenske prognoze u američkom „kukuruznom pojasu“ i Ukrajini obećavaju toplo, suvo vreme za narednih 7-10 dana. Ovo će ubrzati žetvu i povećati ponudu na tržištu, što će povećati pritisak na cene, pa poljoprivrednici moraju da iskoriste mali rast cena i ubrzaju prodaju.

 

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 28. oktobar

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 28. oktobar

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 28. oktobar. Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 27. oktobar

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 27. oktobar

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 27. oktobar. Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani.

Cene u svetskim lukama – 24.10.2025.

Cene u svetskim lukama – 24.10.2025.

Cene u svetskim lukama – 24.10.2025. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.