Cene ječma u Ukrajini nastavljaju da rastu usled nedostatka ponude i devalvacije grivne

Cene ječma u Ukrajini nastavljaju da rastu usled nedostatka ponude i devalvacije grivne

Za ceo tekst morate biti ulogovani

Ukrajinska soja vraća svoju poziciju na svetskom tržištu uprkos smanjenju uvoza Kine

Ukrajinska soja vraća svoju poziciju na svetskom tržištu uprkos smanjenju uvoza Kine

Od 6. januara 2025. godine ukrajinski izvoz soje dostigao je 460 hiljada tona, što ukazuje na stabilnu dinamiku ponude. Uprkos sezonskom padu aktivnosti na globalnom tržištu zbog sezone praznika, ukrajinski izvoznici zadržavaju svoje pozicije. Međutim, globalno tržište soje suočava se sa nizom fundamentalnih izazova, uključujući visoku globalnu žetvu i ekonomske probleme u Kini, jednom od ključnih uvoznika. Ovo su izvestili analitičari zemljoradničke zadruge PUSK, osnovane u okviru VAR-a

„Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji u Kini, koja može smanjiti uvoz soje na 95-100 miliona tona, tržište je stabilno. Od avgusta prošle godine cene na berzi su ostale stabilne, a čak se i kratkoročni padovi brzo nadoknađuju. Ovo ukazuje da tržište razmene i dalje ignoriše globalne izazove. Naravno, visoke globalne akcije doprinose neizvesnosti, ali trend oporavka cena se nastavlja. Ukrajinski izvoznici soje mogu iskoristiti ovaj period da ojačaju svoje pozicije“, smatra PUSK.

Istorijski gledano, januar, februar i mart pokazuju trend rasta cena soje, što potvrđuje i sezonski model. Stručnjaci PUSK-a predviđaju rast cena do kraja januara: „Sezonska dinamika tržišta soje pokazuje tradicionalni rast u prvim mesecima godine, a trenutna situacija potvrđuje ovaj trend. Već vidimo porast cena: na domaćem tržištu one su porasle za 200-300 UAH/t, a u stranoj valuti za 3-5 dolara po toni. Možemo predvideti da će zamišljene cene na bazi CPT-a dostići 400-410 dolara po toni u januaru, pa čak i premašiti ovaj nivo u februaru-martu. Ovo je povoljan period za poljoprivrednike koji planiraju da prodaju svoje proizvode.

 

 

EU ostaje ključno izvozno tržište za ukrajinski kukuruz, gde će 50% ukupnog obima biti tamo 2024.

EU ostaje ključno izvozno tržište za ukrajinski kukuruz, gde će 50% ukupnog obima biti tamo 2024.

Ukrajina je 2024. izvezla 14,06 miliona tona kukuruza u Evropsku uniju. To je za 1,2 miliona tona manje nego 2023. godine. Ovo je saopštio Taras Kačka, zamenik ministra ekonomije i trgovinski predstavnik Ukrajine.

„Ali EU je i dalje naše ključno tržište kukuruza – 49,2% našeg izvoza ide tamo. Isto važi i za pšenicu. Izvezli smo 7,3 miliona tona 2024. godine, 0,9 miliona manje. Ali to je i dalje 34 odsto našeg ukupnog izvoza pšenice i mnogo puta više nego što smo izvezli pre rata (+- milion tona)“, rekao je on.

Takođe, zbog ograničenja, Ukrajina je EU prodala 51% manje šećera nego 2023. – 195 miliona dolara manje. Istovremeno, ukupan izvoz ukrajinskog šećera porastao je za 45 odsto i dostigao 749 hiljada tona, od čega je samo 303 hiljade tona otišlo u EU.

„Najilustrativniji podatak je smanjenje izvoza semena suncokreta za 76%. Prošle godine smo u EU izvezli samo 181 hiljadu tona semena suncokreta. Ali izvoz suncokretovog ulja je porastao za 13%. A sa vrednošću od 2,87 milijardi dolara, ovaj proizvod je broj 1 u našem izvozu u EU. Istovremeno, EU čini 59 odsto našeg ukupnog izvoza suncokretovog ulja“, dodao je Kačka.

 

 

Cene zemljišta u Ukrajini nastavljaju da rastu

Cene zemljišta u Ukrajini nastavljaju da rastu

Od 1. jula 2021. godine, kada je otvoreno tržište zemljišta, vrednost poljoprivrednog zemljišta je u stalnom porastu, ali značajno varira u različitim regionima zbog niza faktora.

 

Tokom 2024. godine prosečna cena poljoprivrednog zemljišta je postepeno rasla, ali je u novembru blago opala u odnosu na oktobar i iznosila je 50.475 UAH/ha, a do kraja decembra je smanjena na 47.948 UAH/ha. Najveća cena zemljišta zabeležena je u Ivano-Frankivskoj oblasti, gde je dostigla 90.240 UAH/ha.

 

Međutim, cene utvrđene ugovorima su daleko od realne tržišne vrednosti zemljišta, koja je u centralnim i zapadnim regionima porasla sa 1.000-1.500 dolara/ha na početku rata na 2.000-3.000 dolara/ha i više. Prema prognozama Ministarstva agrarne politike, u narednih nekoliko godina cene zemljišta će porasti za još 20 odsto.

 

Ako je 2021. godine prodato 74 hiljade zemljišnih parcela ukupne površine preko 178 hiljada hektara, onda 2024. godine – već 194 hiljade parcela površine oko 400 hiljada hektara.

 

Pored toga, 2024. godine neočekivano su porasle stope podzakupa za državno poljoprivredno zemljište. U oktobru i novembru, na aukcijama u Prozoru, konačne stope zakupa bile su u proseku devet puta veće od početnih. Tako je na aukciji za najveću parcelu u Kirovogradskoj oblasti sa površinom od 4 hiljade hektara, konačna stopa premašila početnu za 11 puta i iznosila je 40 hiljada UAH/ha godišnje. Prema podacima Eurostata, trenutno u EU najveća prosečna stopa zakupa poljoprivrednog zemljišta beleži se u Holandiji, gde je 2022. dostigla 843 €/ha. Ukrajinski farmeri se već šale da bi, na pozadini anomalnog povećanja zakupnina državnog zemljišta, sledeće godine u Ukrajini trebalo očekivati bum maka ili konoplje.

 

Međutim, većina farmera koji uzgajaju žitarice i druge jednogodišnje useve ne mogu platiti više od 20 hiljada UAH godišnje za 1 hektar zemlje, jer ako se fiksni troškovi približe 700 USD/t, proizvodnja postaje neisplativa. A klasična poljoprivredna gazdinstva sa postojećim tehnologijama uzgoja neće moći da ostvare veći profit. Šef Državne zemljišne banke Jaroslavski visoke cene objašnjava činjenicom da se zemljište daje u zakup na 14 godina.

 

Globalna potražnja za žitom nastavlja da odgovara ponudi

Globalna potražnja za žitom nastavlja da odgovara ponudi

Izgledi tržišta žitarica i uljarica za period 2024-2025. svode se na jedan jednostavan faktor.

„To je zaista slučaj velikih zaliha u odnosu na veliku potražnju“, rekao je Ret Montgomeri, vodeći analitičar DTN-a.

„Biće to zaista obaranjep ruku da vidimo koja strana te jednačine pobeđuje.”

Kukuruz se trgovao u rasponu od 3,30 do 4,30 dolara po bušelu od 2014-20.

On misli da je novi raspon 4,10 do 5,25 dolara po bu., što je stari raspon prilagođen inflaciji.

Cene kukuruza su testirale niži nivo tog raspona krajem leta, ali su se od tada vratile.

Poljoprivrednici u Sjedinjenim Državama su u poslednjih pet godina požnjeli tri najveća useva kukuruza u istoriji, a to je rezultiralo viškovima uroda.

Na sreću, potražnja je išla ukorak sa ponudom, zadržavajući krajnje zalihe ispod dve milijarde bušela.

Trenutne prodajne obaveze su daleko ispred očekivane izvozne procene Ministarstva poljoprivrede SAD.

USDA tvrdoglavo odbija da poveća svoj izvozni broj.

„Oni vole da vide kako se prodaja pretvara u pošiljke“, rekao je Montgomeri tokom prezentacije na DTN-ovom Ag samitu 2024. prošlog meseca.

Američki izvoz kukuruza u Kinu pao je za 86 odsto u odnosu na vrhunac iz 2021.

Meksiko je ublažio taj udarac, a potražnja je porasla zbog problema sa sušom u toj zemlji. Ova zemlja je činila 41 odsto obaveza SAD za kukuruz od 6. decembra.

Međutim, Meksiko se suočava sa mogućnošću uvoznih carina od 25 odsto iz SAD kada novoizabrani predsednik Donald Tramp preuzme dužnost 20. januara.

Meksiko bi mogao da uzvrati sopstvenim uvoznim carinama na kukuruz i druge proizvode, što bi moglo značajno da naškodi izvozu SAD.

Potražnja u sektoru etanola bila je veća nego što se očekivalo. On predviđa 5,53 milijarde bu. za godinu u odnosu na USDA od 5,45 milijardi bu. broj.

Montgomeri je rekao da je njegov cilj za povećanje cena kukuruza 4,70 dolara ako se američke krajnje zalihe smanje.

„To je otprilike onoliko bikovsko koliko sam sada spreman da dobijem samo s obzirom na to gde su proizvodnja i zalihe“, rekao je on.

Morao bi biti značajan vremenski događaj u Južnoj Americi da bi cene gurnule na plafon od 5,25 dolara u njegovom očekivanom rasponu cena.

USDA predviđa pet milijardi bušela brazilskog kukuruza i dve milijarde bušela iz Argentine.

Ako ti usevi postanu veći, rizik od pada je 4 dolara po bu. On smatra da tržište ima „psihološku barijeru“ da padne ispod tog nivoa.

Američki farmeri požnjeli su 4,46 milijardi bu. soje, a mnogo više dolazi iz Južne Amerike.

„Verovatno očekujemo rekordan rod u Brazilu i veoma dobar rod u Argentini“, rekao je on.

Te tri zemlje čine 80 odsto svetske proizvodnje (bez Kine).

SAD treba da izvezu onoliko koliko mogu pre nego što brazilski pasulj izađe na tržište i uradio je dobar posao na tom frontu, a obaveze u prodaji su znatno iznad prošlogodišnjeg sumornog tempa.

Marže za mlevenje soje opadaju, ali su i dalje veoma atraktivne. Rekordnih 216 miliona bu. soje je smrvljeno u oktobru.

Izvoz sojinog ulja je „skočio u nebo“, ostavljajući zalihe na istorijski niskim nivoima.

Cene fjučersa na soju su 80 odsto niže od maksimuma postavljenih u 2021-22.

Montgomeri veruje da će gornja granica za buduće buduće buduće periode 2024-25. biti 11 dolara po bu., ali njegova realnija procena je u rasponu od 10 dolara.

On sumnja da će fjučersi na soju pasti ispod 8 dolara po buradi. i da se danas verovatno približavaju.

Žetva ozime pšenice u SAD imala je najgore ocene još od 1986. godine krajem oktobra.

Međutim, došlo je do velikog poboljšanja zbog preko potrebnih padavina u južnim ravnicama. Usev je sada u dobrom stanju i kreće u mirovanje.

Predviđa se da će se američki izvoz pšenice oporaviti sa prošlogodišnjeg minimuma od preko 50 godina. USDA očekuje povećanje od 20 odsto.

Rusija je poslednjih nekoliko godina „veliki pas“ na tržištu pšenice. Međutim, ruska vlada će ograničiti izvoz na 11 miliona tona od februara do juna.

Montgomeri je rekao da će biti veoma interesantno videti ko ulazi da popuni prazninu kada Rusija pritisne kočnice. On misli da će to biti Evropska unija i Australija, ali bi i SAD mogle da dođu do posla.

Nije dao prognozu cena pšenice.

Montgomeri je pozvao uzgajivače da razmotre opcije prodaje i kupovine, kao i sezonske prosečne proizvode za sve useve ove godine.

„Potrebno je da rizikujete sa stola, a istovremeno skidate malo stresa sa svog uma što ne morate da se prilagođavate tržištu svaki dan i stres zbog svakog penija gore ili dole“, rekao je on.

 

 

 

Vlada je odredila kvotu za izvoz žitarica 2025. godine

Vlada je odredila kvotu za izvoz žitarica 2025. godine

Za ceo tekst morate biti ulogovani

Izvoz mlevene pšenice iz Francuske će pasti na najniži nivo u ovom veku

Izvoz mlevene pšenice iz Francuske će pasti na najniži nivo u ovom veku

Za ceo tekst morate biti ulogovani

Rastuće cene ruske i evropske pšenice podržavaju otkupne cene u Ukrajini

Rastuće cene ruske i evropske pšenice podržavaju otkupne cene u Ukrajini

Za ceo tekst morate biti ulogovani

AHDB objavljuje procene ponude i potražnje za pšenicom

AHDB objavljuje procene ponude i potražnje za pšenicom

AHDB je nedavno objavio prve zvanične procene ponude i potražnje u Velikoj Britaniji za pšenicu, ječam, zob i kukuruz za sezonu 2024-25. Ukupna proizvodnja žitarica za žetvu 2024. u Velikoj Britaniji pala je za 11% u odnosu na žetvu 2023. zbog pada pšenice od 21% u poređenju sa povećanjem useva ječma i ovsa.

Teže početne zalihe pšenice i kukuruza neće biti dovoljne da nadoknade pad tonaže useva poslednje žetve, tako da će Velika Britanija morati da se osloni na veću tonažu uvezenog žita u poređenju sa prošlom godinom. Procenjuje se da će uvoz pšenice tokom cele sezone dostići 2,75 miliona tona, što je povećanje od 13% u odnosu na prošlu godinu, dok se predviđa da će uvoz kukuruza biti neznatno manji u odnosu na prošlu godinu.

U 2024-25. ukupna domaća potrošnja žitarica procenjuje se na 24,18 miliona tona, što je 2% manje u odnosu na godinu, ali u skladu sa petogodišnjim prosekom. Razlog za pad potrošnje je pad tražnje za žitaricama koje se koriste za proizvodnju stočne hrane, a predviđa se i pad tražnje u ljudskom i industrijskom sektoru zbog pada tražnje iz industrije bioetanola.

Sve u svemu, pad ponude ukupnih žitarica za žetvu 2024. je veći od pada domaće potrošnje, tako da možemo očekivati čvršći balans žitarica u Velikoj Britaniji tokom sezone 2024-25 na 5,39 miliona tona, što je pad od 14% u odnosu na godinu. Od početka tržišne godine 2024-25 u julu ukupna pšenica koja se koristi za mlevenje dostigla je 2,0 miliona tona do kraja oktobra, što je 8,1% manje nego u istom periodu prošle godine.

Fjučersi na krmnu pšenicu u Velikoj Britaniji su pratili pravac globalnih tržišta pšenice i nedavno su fjučersi u maju 2025. bili na 194,40 funti po toni pre nego što su se vratili na 183,55 funti po toni, što je bio najniži ugovor u maju od početka maja ove godine. Trenutno majski fjučersi 2025. stoje 187,35 funti po toni, a novembar 2025. 188,45 funti po toni. Pšenica za hranu iz Velike Britanije isporučena u decembru u Engleskoj se kotirala po ceni od 182,50 funti po toni, što je za 7 funti manje u odnosu na nedelju, a hlebna pšenica isporučena na severozapad Engleske za februar je bila 235,50 funti po toni, što je za 6,50 funti manje u odnosu na prethodnu nedelju.

Tenzije u regionu Crnog mora porasle su prošle nedelje pošto su Rusija i Ukrajina ispaljivale rakete jedna na drugu i ovaj razvoj događaja je izazvao značajnu zabrinutost zbog mogućeg poremećaja ionako tesnih izgleda izvoza za ovu godinu. Iako se predviđa da će izvoz ove godine pasti, obe zemlje će i dalje imati velike tonaže pšenice za izvoz, ali bi svaka dalja eskalacija sukoba mogla da ugrozi veliki deo pšenice.

Od jula do novembra ruski izvoz pšenice iznosio je 24,2 miliona, a ukrajinski izvoz pšenice dostigao je 8,7 miliona u istom periodu. Ove brojke predstavljaju godišnje povećanje od 6% za Rusiju i 58% za Ukrajinu. Očekuje se da će ove dve zemlje izvezti ukupno 64 miliona tona pšenice tokom ove marketinške godine. Ovo predstavlja oko 30% globalne ponude pšenice, projektovane na 214,67 miliona tona. Do sada su obe zemlje izvezle ukupno 32,9 miliona tona, a ostalo je još 31,1 miliona za izvoz.

Najava ruskog izvoza pšenice pomogla je u podršci cenama pšenice, ali kao odgovor na dalje sankcije iz SAD, ruska rublja je pala na najslabiju vrednost od marta 2022, što bi moglo dodatno usporiti ruski izvoz. Ruska kapa pšenice koja je objavljena 29. novembra primenjuje izvoznu kvotu od 11 miliona tona od 15. februara do 30. juna.

Evropski izvoz pšenice je povećan nakon što je sadašnji predsednik SAD Donald Tramp najavio carinu od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika, kao i dodatnih 10 odsto na uvoz iz Kine. Međutim, tržište pšenice EU bilo je pod pritiskom jačanja evra u odnosu na američki dolar i niske izvozne tražnje za pšenicom iz EU.

EU je ove sezone izvezla 9,92 miliona tona pšenice, od čega je 95 odsto meke pšenice i 31 odsto manje nego prošle godine. Uvoz u EU je ove sezone smanjen za 17%, a do sada je uvezeno 4.549 miliona. Nigerija je najveći uvoznik pšenice u EU ove sezone i do sada je uvezla 1.614 miliona tona, što je 16 odsto više nego prošle godine.

Kao što je ranije pomenuto, Donald Tramp namerava da uvede carinu od 25% na uvoz iz Meksika, zbog čega bi Meksiko mogao da kupuje manje kukuruza iz SAD. U proseku, u poslednjih pet godina, Meksiko je činio 32% američkog izvoza kukuruza, tako da postoji zabrinutost kako bi to moglo da utiče na kampanju za izvoz kukuruza u SAD. U Brazilu je 59% prvog useva kukuruza zasađeno do 24. novembra i očekuje se usev kukuruza od 132,7 miliona tona. Uvoz kukuruza u EU od prošlog jula do 1. decembra iznosi ukupno 8,51 miliona, što je za 10,4% više od 7,71 miliona prošle godine.

SAD su izvozile kukuruz u Meksiko, EU, Kinu, Japan, Južnu Koreju i Vijetnam, ali Kina sa uvezenim kukuruzom iz SAD od ukupno 16 miliona tona je najniža tonaža kupljena u poslednje četiri godine i aktivniji uvoz kukuruza iz Kine bi mogao da podrži cene, ali uz najavljuje se nova tarifa, sada postoji mnogo neizvesnosti na tržištu u pogledu kukuruza. Cene kukuruza imaju uticaj na fjučerse za stočnu pšenicu u Velikoj Britaniji i ako cene kukuruza budu pod pritiskom, to bi moglo da izvrši pritisak na britansku stočnu pšenicu, ali ako globalna tržišta kukuruza budu podržana jačim kineskim uvozom, to bi moglo pomoći cenama pšenice za stočnu hranu u UK. Evropska komisija je prognozirala njihovu proizvodnju kukuruza na 59,6 miliona tona, što bi bilo 3% manje nego prošle godine, a Francuska je proizvela 13,9 miliona, što je više u odnosu na 12,6 miliona prošle godine.

Malo je pivarskog ječma koji se prodaje zbog nekoliko faktora, a jedan je dobar kvalitet jareg ječma poslednje žetve i dosta toga. Potrošnja piva je opala za 2% pa je smanjena potražnja za sladom. Postoji i veći prenos od 2023. godine, što opet smanjuje potražnju. Takođe postoji veća globalna konkurencija između sladara, plus Australija i Argentina imaju veću žetvu ječma nego što se očekivalo.

Stvari bi se mogle promeniti prema očekivanjima u Velikoj Britaniji, gde će površine ozimog ječma opasti sledeće godine, a predviđa se da će jari ječam biti manji za 13% u odnosu na prošlu godinu. Popust za stočni ječam na pšenicu ponovo je pao sa oko 30 funti na 20 funti pošto su fjučersi i cene pšenice pale što je dovelo do manje prodaje žitarica sa farme. Neki delovi Ujedinjenog Kraljevstva pretrpeli su gore od drugih oblasti sa vlažnim vremenom tokom jeseni i prijavljeno je da je samo 57% posejanog ječma sada u dobrom do odličnom stanju zbog odložene sadnje i lošeg vremena u nekim oblastima UK.

Od 25. novembra 73% ozime uljane repice je ocenjeno kao u dobrom ili odličnom stanju, u poređenju sa 52% ozime ovsi i 45% ozime pšenice. Ovo pokazuje kako je vreme ponovo otežalo sadnju ove prošle jeseni, iako sa velikim varijacijama širom UK. Nedavno je AHDB objavio svoju Earli Bird Survei u kojoj se predviđa da će se površina pšenice u Velikoj Britaniji povećati, ali će površina uljane repice opasti, privremeno predviđajući pad zasađene površine od 17% u 2025.

Ako se potvrdi, ovo bi smanjilo područje uljane repice na najniži nivo u Velikoj Britaniji za 42 godine. Bivše cene poljoprivrednih proizvoda u Velikoj Britaniji sada su za približno 30 funti niže nego što su bile na vrhuncu 9. novembra, to je zbog toga što su kupci mogli da kupuju više lokalno i iz uvoznih izvora kao što je Australija zbog poljoprivrednika koji prodaju po nedavno višim cenama. Kanadska kanola je sada dovoljno jeftina za izvoz u Evropu nakon nedavnih vesti da su SAD uvele carinu od 25% na kanadsku robu.

EU predviđa rod uljane repice u 2025. od 18,7 miliona tona za 12% sa 16,7 miliona u 2024. Uvoz uljane repice u EU ove sezone je dostigao 2,40 miliona od 24. novembra, što je 8% više u odnosu na 2,22 miliona u istom periodu prošle godine, od čega 70 % dolazi iz Ukrajine i 20,3% iz Australije. Erit isporučen u februaru kotira po ceni od 427,50 funti po toni, što je za 9 funti manje u odnosu na nedelju i usledilo je zbog velike nestabilnosti fjučersa na seme uljane repice u Parizu prošle nedelje, a sterling je nedavno zatvoren na najvišem nivou u odnosu na evro od 14. novembra 2024.

Donald Tramp namerava da uvede carinu od 25 odsto na uvoz iz Meksika, zbog čega bi Meksiko mogao da kupuje manje kukuruza iz SAD. U proseku, u poslednjih pet godina, Meksiko je činio 32% američkog izvoza kukuruza, tako da postoji zabrinutost kako bi to moglo da utiče na kampanju za izvoz kukuruza u SAD.