Prognoza FAO za proizvodnju pšenice za 2025. godinu ostaje pozitivna
FAO je neznatno snizio svoju procenu globalne proizvodnje žitarica u 2024. godini za 1,1 milion tona u poređenju sa aprilskom cifrom. Globalna proizvodnja žitarica sada se procenjuje na 2.848 miliona tona, što je i dalje neznatno niže u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zbog smanjenog svetskog prinosa kukuruza. FAO-ove prognoze proizvodnje pirinča za 2024/25. godinu su se promenile samo neznatno od aprila. Kao rezultat toga, i uglavnom zbog snažnog širenja zasađenih površina, prognozira se da će se globalna proizvodnja pirinča povećati za 1,5% u odnosu na prethodnu godinu u 2024/25. godini i dostići rekordnih 543,6 miliona tona (na osnovu mlevenja).
Svetska potrošnja žitarica za 2024/25. godinu prognozira se na 2.870 miliona tona, što je povećanje od 1,9 miliona tona u odnosu na prošli mesec i 28,2 miliona tona (1,0 odsto) iznad nivoa iz 2023/24. Globalna potrošnja pšenice za 2024/25. godinu povećana je za 1,8 miliona tona, prvenstveno odražavajući veću očekivanu potrošnju u Argentini i Evropskoj uniji, čime je prognoza dovedena do 797 miliona tona, što je neznatno više (0,1 odsto) u odnosu na prethodnu sezonu. Projekcija FAO-a za globalnu potrošnju krupnog zrna u 2024/25. godini ostaje gotovo nepromenjena na 1.534 miliona tona, što ukazuje na rast od 1,1 odsto u odnosu na nivo iz 2023/24. godine. Očekivani porast je uglavnom vođen većom potrošnjom kukuruza za stočnu hranu, posebno u Kini i Ruskoj Federaciji. Uglavnom odražavajući očekivanja veće potrošnje za razne zemlje koje se nalaze u Africi, FAO-ova prognoza svetske potrošnje pirinča povećana je za 0,4 miliona tona od aprila na 539,4 miliona tona. Na tom nivou, svetska potrošnja pirinča bi dostigla novi vrhunac i premašila bi procenu iz prethodne sezone za 2,0 procenta.
Prognoza svetskih zaliha žitarica do kraja sezone 2025. godine dodatno je smanjena ovog meseca za 5,1 milion tona, čime je prognoza dovedena na 868,2 miliona tona, što ukazuje na pad od 16,6 miliona tona (1,9 odsto) ispod početnog nivoa. Najnovije prognoze ukazuju da će odnos svetskih zaliha žitarica i upotrebe u 2024/25. godini iznositi 29,9 odsto, u odnosu na 30,8 odsto u 2023/24. godini, ali i dalje na relativno povoljnom nivou. Globalne zalihe pšenice revidirane su naniže za 1,9 miliona tona ovog meseca, što uglavnom odražava niže procene zaliha u Evropskoj uniji i Turskoj. Uprkos reviziji naniže, prognozira se da će globalne zalihe pšenice i dalje neznatno porasti iznad početnog nivoa, za 0,6 odsto, na 318 miliona tona u 2024/25. godini. Globalne zalihe krupnog žita takođe su smanjene ovog meseca za 3,1 milion tona, zbog nižih zaliha kukuruza, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama zbog najvećeg izvoza. Revizija naniže ovog meseca dodatno smanjuje prognozu globalnih zaliha krupnog žita na kraju sezone 2024/25. na 344,5 miliona tona, što predstavlja pad od 6,7 odsto u odnosu na početne nivoe, pri čemu se najveći deo pada pripisuje smanjenju globalnih zaliha kukuruza. FAO-ova prognoza svetskih zaliha pirinča na kraju tržišne sezone 2024/25. malo se promenila od aprila, i dalje ukazujući na rast globalnih rezervi od 3,1 odsto iznad njihovog već obilnog početnog nivoa i dostignuvši rekordnih 205,7 miliona tona. Na nivou zemalja, Kina, Indija, Indonezija i Filipini se smatraju predvodnicima prognoze širenja zaliha, što bi, zajedno sa povećanjem zaliha u drugim zemljama, moglo da zaseni očekivano smanjenje rezervi, naime u Japanu, Republici Koreji i Mjanmaru.
Skoro nepromenjena ovog meseca, svetska trgovina žitaricama u 2024/25. godini se i dalje prognozira na 478,6 miliona tona i očekuje se da će pasti za 6,8 procenata u odnosu na nivo iz 2023/24. Globalna trgovina pšenicom u 2024/25. godini (jul/jun) je neznatno smanjena ovog meseca, za skoro 1,0 milion tona, što uglavnom odražava još jedno smanjenje obima izvoza Ruske Federacije i manje kupovine od strane Turske. Sa ovom daljom revizijom naniže, prognozira se da će se globalna trgovina pšenicom u 2024/25. godini (jul/jun) smanjiti za 7,4 procenta u odnosu na nivo iz 2023/24. na 194,0 miliona tona. Prognoza za globalnu trgovinu krupnim žitaricama u 2024/25. godini (jul/jun) i dalje iznosi 224,2 miliona tona, što ukazuje na pad od 8,2 procenta u odnosu na nivo iz 2023/24. Nagli pad proizilazi iz očekivanog smanjenja obima trgovine svim glavnim krupnim žitaricama (ječmom, kukuruzom i sirkom). Ovi padovi su uglavnom uzrokovani manjom potražnjom iz Kine, najvećeg svetskog uvoznika krupnog žita, kao i manjim izvoznim zalihama kod nekih od glavnih izvoznika, uključujući kukuruz u Brazilu i ječam u Ruskoj Federaciji. Međunarodna trgovina pirinčem sada se očekuje da će dostići 60,4 miliona tona u 2025. godini (januar-decembar), što je povećanje od 1,2 procenta u odnosu na rekordni nivo iz 2024. godine i malo promenjeno u odnosu na aprilska očekivanja.
Pogled unapred na 2025. godinu
Globalni izgledi za proizvodnju pšenice ostaju uglavnom nepromenjeni u odnosu na prethodni mesec, uz samo manje korekcije zbog vremenskih prilika. Najnovija prognoza FAO-a za proizvodnju pšenice u 2025. godini iznosi 795 miliona tona, što je na nivou proizvodnje iz prethodne godine.
U Evropi, prognoza proizvodnje pšenice za Evropsku uniju je ovog meseca malo revidirana naviše, jer su poboljšani vremenski uslovi u južnim zemljama podstakli ukupna očekivanja prinosa, pojačavajući izglede za snažan oporavak proizvodnje u 2025. godini nakon najnižeg nivoa iz 2024. godine. Međutim, razvoj suše u severnim oblastima, obeležen nedostatkom padavina i temperaturama višim nego obično, predstavlja blagi rizik od pada. U Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Severne Irske, površina pod pšenicom veća od očekivane podigla je prognozu proizvodnje naviše i približila je petogodišnjem proseku, ali kao i u nekim drugim severnim zemljama Evropske unije, neuobičajeno tople temperature u aprilu izazvale su izvesnu zabrinutost u pogledu potencijala prinosa. Prognoza za Rusku Federaciju ostaje nepromenjena, a očekuje se da će nepovoljni vremenski uslovi i smanjena površina rezultirati nižim međugodišnjim prinosom. U Ukrajini su aprilske padavine pomogle u poboljšanju stanja useva u delovima zemlje nakon ranije suše, ali izgledi za pšenicu i dalje ukazuju na ispodprosečan prinos, što u velikoj meri odražava uticaj sukoba. U Severnoj Americi, glavna prolećna setva pšenice u Kanadi je u toku, a izgledi za proizvodnju i dalje ukazuju na prinos na nivou prošle godine. U Sjedinjenim Američkim Državama, zabrinutost zbog suše i dalje postoji, što verovatno drži ukupnu proizvodnju pšenice nešto ispod nivoa iz 2024. godine. U Aziji, topli i suvi vremenski uslovi u Indiji doveli su do smanjenja nacionalne prognoze proizvodnje. Međutim, široko rasprostranjena upotreba navodnjavanja ograničila je uticaj, a rekordna žetva pšenice se i dalje predviđa za 2025. godinu. Prognoza proizvodnje za Pakistan je ovog meseca blago povećana, što odražava veću površinu od očekivane; predviđa se da će proizvodnja pšenice malo premašiti petogodišnji prosek. Na Bliskom istoku, veće količine padavina u aprilu nisu bile dovoljne da nadoknade ranije deficite padavina i toplije nego obično temperature, pa su posledično očekivanja proizvodnje pšenice u Iranu (Islamskoj Republici) i Turskoj ostala ispod proseka. U severnoj Africi, izgledi su pomešani: Maroko se suočava sa žetvom ispod proseka, predviđa se da će Alžir ubrati skoro prosečan rod pšenice, a očekuje se da će Egipat i Tunis (gde se navodnjavanje intenzivno koristi) imati prosečne do iznadprosečne prinose. Na južnoj hemisferi, gde je setva pšenice u toku, izgledi za proizvodnju u Argentini su ojačani predviđanjima boljih od očekivanih padavina, što je osnova za malu reviziju prognoze proizvodnje naviše, koja ostaje iznad petogodišnjeg proseka. U Australiji se prognozira pad proizvodnje pšenice u odnosu na prethodnu godinu, ali će ostati iznad 30 miliona tona.
Žetva krupnih žitarica za 2025. godinu počinje u zemljama južne hemisfere. U Brazilu, dobri izgledi cena podržali su procenjeno povećanje površine, dok će generalno povoljni vremenski uslovi verovatno dovesti do malog povećanja prinosa. Generalno, ukupna proizvodnja kukuruza u 2025. godini je iznad prošlogodišnjeg rezultata i petogodišnjeg proseka. Prognoza proizvodnje kukuruza za Argentinu ostaje nepromenjena ovog meseca i ispod petogodišnjeg proseka, uglavnom zbog smanjenja posejanih površina, uglavnom zbog straha od bolesti zakržljalosti kukuruza, koju šire insekti skakavci. U Južnoj Africi, ukupna proizvodnja kukuruza je revidirana blago naviše u maju, što odražava kontinuirano povoljne vremenske uslove od početka godine, a prognozira se oporavak žetve za 2025. godinu nakon smanjenja proizvodnje usled sušnog vremena u 2024. godini. Setva krupnih žitarica je u toku u zemljama severne hemisfere, a rana očekivanja u Sjedinjenim Američkim Državama, vodećem svetskom proizvođaču, ukazuju na povećanje zasada od 5 procenata, što podržava očekivanja značajnog povećanja proizvodnje u 2025. godini.