
U pozadini špekulativnog rasta svetskih cena kukuruza, nižih troškova transporta i ograničene ponude od farmera, cene izvozne potražnje za kukuruzom u Ukrajini ove nedelje su porasle za 1-3 USD/t na 210-212 USD/t ili 10.000-10.150 UAH/t sa isporukom u crnomorske luke, sa cenama za martovske isporuke koje prelaze 213 USD/t.
Ukrajinski farmeri su ove godine profitabilno prodavali uljanu repicu, soju i suncokret po visokim cenama, tako da nemaju potrebu za sredstvima i koče prodaju pšenice i kukuruza u neizvesnosti oko kursa grivne i u iščekivanju povećanja cena.
Ali vredi podsetiti da je sa prognozom za 2024/25 TG izvoz kukuruza od 23 miliona tona, od 22. januara otpremljeno samo 11,6 miliona tona (12 miliona tona za isti period prošle godine). Trenutno su glavni dobavljači kukuruza na svetskom tržištu Ukrajina i SAD, ali problemi mogu nastati sa isporukom američkog kukuruza u Meksiko u februaru, a novi usev iz Argentine će ući na tržišta u martu.
Nedavne kiše u Argentini ublažile su vrućinu i poboljšale rod kukuruza, ali špekulanti su povećali potražnju za kukuruzom zbog kašnjenja setve drugog useva u Brazilu zbog obilnih padavina u Brazilu.
Prema podacima AgRural-a, u Brazilu je od 15. januara kukuruz prvog useva požnjeven na 4,1 odsto površina, a soja na 1,2 odsto (prošle godine 6 odsto), pa je zasejano svega 0,3 odsto planiranih površina. kukuruz drugog useva. Obilne kiše stvorile su značajne rezerve zemljišne vlage, pa brazilski farmeri i dalje imaju priliku da brzo poseju kukuruz.
Nakon Trampove inauguracije, martovske fjučerse na kukuruz u Čikaškom odboru za trgovinu porasle su na 7-mesečni maksimum od 192,9 dolara po toni, ali su juče pale za 1,2 odsto na 190,5 dolara po toni (+6,8 odsto na mesečnom nivou).
Predsednik Tramp još nije uveo carine na uvoz iz Kine, Meksika i Kanade, ali je rekao da će carina od 25 odsto za Meksiko i Kanadu stupiti na snagu 1. februara, a carina od 10 odsto za Kinu, što je donekle podržalo tržišta.
Istovremeno, SAD povećavaju izvoz kukuruza, koji je u nedelji od 10. do 16. januara porastao za 6,9% u odnosu na prethodnu nedelju na 1,541 miliona tona, a ukupno za sezonu dostigao je 19,25 miliona tona, što je 30,5%. ispred prošlogodišnjeg tempa.
S&P Global je povećao svoju prognozu za setvu
kukuruza u SAD u 2025. za 700.000 hektara na 93,5 miliona hektara u poređenju sa procenom u decembru, što će povećati pritisak na kotacije u aprilu, posebno u kontekstu uspešnog završetka sadnje kukuruza u Brazilu.

Analitičari koji su govorili na nedavnom vebinaru o izgledima tržišta GrainFok-a sigurno su ostavili svoje ružičaste naočare u fioci kod kuće.
Njihova procena tržišta žitarica i uljarica u 2024-25 je sumorna.
Dan Basse, predsednik kompanije AgResource, smatra da su tržišni maksimumi već na pragu useva 2024. On veruje da se fjučersi na soju vraćaju ispod 9 dolara po bušelu, dok će kukuruz pasti ispod 4 dolara kako godina bude napredovala.
„Žao mi je što to kažem“, rekao je uzgajivačima koji su prisustvovali vebinaru GrainFok-a.
Američko ministarstvo poljoprivrede predviđa da će Brazil ove godine proizvesti 169 miliona tona soje i 127 miliona tona kukuruza. To je glavni razlog zbog kojeg očekuje da će cene ponovo pasti naniže nakon američkog Dana zahvalnosti krajem novembra.
Ne pomaže ni to što brazilska depresijacija reala daje njihovim farmerima prednost u odnosu na američke proizvođače na izvoznim tržištima.
Base veruje da je jedini način da se održi miting ako se u Južnoj Americi razvije ozbiljan vremenski problem pre sredine januara.
Glavni tržišni analitičar GrainFok-a Ranulf Glanville rekao je da će, ako Južna Amerika bude blizu ispunjenja očekivanja USDA, „baciti medveđi otisak“ na tržišta žitarica i uljarica.
Sadnja je već počela u Brazilu. On smatra da bi kanadskim farmerima bilo dobro da prate uslove useva u tom regionu sveta u januaru i februaru.
„Ono što se dešava dolec(Južna Amerika) značajno je za cene i profitabilnost u Kanadi i Sjedinjenim Državama“, rekao je on.
Base je takođe zabrinut zbog faktora Donalda Trampa. Novoizabrani predsednik SAD biće „remetilac“ na poljoprivrednim tržištima.
„On će izaći sa carinama i izaći će zamahujući, što će zaista pokvariti tkivo poljoprivrede u SAD“
Bass očekuje da će Tramp udariti Kinu uvoznim carinama u rasponu od 30 do 60 odsto na širok spektar proizvoda. Kina će verovatno odgovoriti sopstvenim carinama, uključujući carine na američku soju, što neće pomoći izgledima cena za taj usev.
Kina je „nagomilala“ uvoz soje u iščekivanju trgovinskog rata, tako da će kupovine u 2024-25. verovatno biti niže nego što su bile u poslednjih nekoliko godina, bez obzira na to da li će izbiti trgovinski rat.
Base je već bio nervozan zbog kineske potražnje za žitaricama i uljaricama zbog starenja stanovništva zemlje, što znači opadanje kalorijskog unosa.
On se plaši da će se zemlja vratiti na svoju raniju naviku da ne ispunjava svoje obaveze Svetske trgovinske organizacije da kupuje sedam miliona tona kukuruza i devet miliona tona pšenice godišnje.
Drugi glavni tržišni analitičar kompanije GrainFok, Nil Taunsend, slaže se da će Tramp biti Ks-faktor u 2024-25. On može da vidi kako SAD ulaze u trgovinske sporove sa svim zemljama BRIK-a, a poljoprivreda je često meta odmazde.
Njegova zabrinutost je da su farmeri u SAD i Evropskoj uniji bolje opremljeni da se nose sa trgovinskim ratovima od uzgajivača u Kanadi i Australiji jer njihove vlade imaju dublje džepove da ih podrže.
Rat u Ukrajini je još jedna dugotrajna zabrinutost na tržištu žitarica.
Bass procenjuje da postoji možda pet odsto premija za ratni rizik ugrađena u cene žitarica. Nije mnogo jer i Rusija i Ukrajina još uvek agresivno izvoze robu.
On smatra da postoji 75 odsto šanse da će se rat završiti 2025. godine, što će podstaći Ukrajinu da proizvodi i izvozi više žitarica jer će joj očajnički trebati devize za obnovu.
„Uz to, postojaće ovaj medveđi ukus koji dolazi iz Crnog mora“, rekao je Base.
Taunsenda više brine Rusija, gde vlada polako preuzima trgovinu pšenicom i utiče na svetske cene pšenice. Rusija je imala loš urod 2024. i on misli da je malo verovatno da će se taj učinak ponoviti 2025.
Base je upitan o pokretačima potražnje koji bi mogli preokrenuti stvari.
„Stalno ih tražim i pokušavam da ih pronađem“, rekao je.
Zelena goriva su moguća, ali on sumnja da će dobro proći pod Trampovom administracijom, koja bi mogla ukinuti Zakon o smanjenju inflacije prethodne administracije i njene programe za povećanje potrošnje biogoriva.
Bas veruje da će jedini pobednici u 2024-25. biti proizvođači stoke i biogoriva koji imaju koristi od jeftinih cena žitarica.
Glanvil je rekao da bi drugi pobednici mogli da budu farmeri sa raznovrsnim rotacijama koji uzgajaju useve poput lana i pasulja kojima se ne trguje na berzi.
Taunsend se zapitao da li bi Meksiko mogao biti svetla tačka na strani potražnje. Bas ne misli tako jer zemlja snažno pomera levo od političkog spektra.
Meksički pezos je pao za oko 20 odsto otkako je Klaudija Šejnbaum, naučnik za životnu sredinu, izabrana za predsednika 2. juna.
Meksiko je najveći američki poljoprivredni kupac, ali to bi se moglo promeniti pod Trampovom administracijom. Bas se pita da li bi trgovinski rat mogao da izbije oko pitanja imigracije i da bi se dva lidera mogla sukobiti oko svojih dijametralno suprotnih političkih uverenja.
Meksička ekonomija bi mogla da propadne po tom scenariju, što bi rezultiralo smanjenom potražnjom za poljoprivrednim proizvodima.
Takođe je napomenuo da je Meksiko doživeo nekoliko uzastopnih suša i da je vreme da majka priroda bude ljubazna, što bi takođe ograničilo uvoz.
Taunsend je rekao da su rani pokazatelji da će američki farmeri na proleće posaditi više kukuruza nego soje, dok Glanvil očekuje da kanadski farmeri zadrže hektare repice na statičnim ili možda smanje hektare uprkos nedostatku održivih alternativa. Jutari jare pšenice bi trebalo da budu skromno veći na osnovu cena.
Ne očekuje se da će kanola dobiti hektare zbog dugotrajne neizvesnosti oko kineske antidampinške istrage. Međutim, zalihe useva su oskudne zbog razočaravajuće žetve 2024. i iznenađujuće snažnog izvoznog programa koji se odvija tempom koji je daleko ispred prethodnog petogodišnjeg proseka.

Cene sojinog ulja su naglo porasle u Čikagu nakon Trampove najave, što bi moglo da podrži kotacije drugih biljnih ulja i suncokretovog
Za ceo tekst morate biti ulogovani

Planovi američkog predsednika Trampa da uvede sveobuhvatne uvozne carine mogli bi da smanje ili prekinu snabdevanje Sjedinjenih Država uvoznim biljnim uljima i mastima, što bi navelo američku industriju za ekstrakciju ulja da izgradi nove fabrike i proširi kapacitete. Američki farmeri su zabrinuti da će američki protekcionistički stav ograničiti njihov pristup najvećim kineskim kupcima soje, preneo je Rojters.
Oštra globalna konkurencija mogla bi da smanji prihode farmera koji su upravo pobrali drugi po veličini usev soje u istoriji SAD, dok se cene soje kreću blizu četvorogodišnjih najnižih vrednosti.
Analitičari kažu da ako Trampove dužnosti izazovu osvetu globalnih kupaca, veliki prerađivači soje, kao što su Bunge Global i Arčer Danijels-Midlend Co, mogli bi da imaju koristi od većih i verovatno jeftinijih zaliha pasulja za domaću preradu. Planovi za proširenje kapaciteta zaustavljeni su prošle godine pošto je američko tržište bilo preplavljeno jeftinim svetskim sirovinama za dizel kao što su korišćeno jestivo ulje (UCO) iz Kine, svinjska mast iz Brazila i ulje uljane repice iz Kanade.
Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) predviđa da će globalne zalihe ulja repice pasti za 13% tokom naredne godine, dok će zalihe suncokretovog ulja pasti za 24%. Zalihe indonežanskog palminog ulja u zemlji opadaju zbog planova za proširenje proizvodnje biodizela u zemlji.
Kako navodi agencija, izvoz američke soje u Kinu je prošle godine pao na oko 26,4 miliona tona (u poređenju sa 36,1 miliona tona u 2016. i 31,7 miliona tona u 2017. godini, uoči trgovinskog rata).

Procena smanjenja useva u SAD jača cenu soje, dok cena pšenice pada sa prognozom kiše
Za ceo tekst morate biti ulogovani

Kvartalni izveštaji USDA o zasejanim površinama i zalihama starih useva u SAD, koji se objavljuju poslednjeg petka u junu, obično su iznenađenje za trgovce. Ove godine, procene analitičara su ponovo bile ispod prognoza USDA, posebno za zasejane površine.
Uprkos značajnim zalihama i niskim cenama, američki farmeri su povećali površine pod kukuruzom i smanjili površine pod sojom i pšenicom, iako je tržište očekivalo proširenje površina pod visokoprofitabilnim usevima.
Prema NASS USDA, u 2024. godini, zasejana površina kukuruza u SAD je 91,475 miliona hektara (94,6 miliona hektara 2023., 88,6 miliona hektara 2022. i 93,3 miliona hektara 2021.), što je 1,5 miliona hektara više od martovskih procena. Na dan istraživanja (16. juna), 3,356 miliona hektara ostalo je nezasejano, što je drugi najviši nivo od objavljivanja izveštaja 2020.
Površine za setvu soje procenjene su na 86,1 (83,6, 87,5 i 87,2) miliona hektara, što je za 0,4 miliona hektara manje nego u martu, iako su analitičari očekivali da će porasti na 86,75 miliona hektara.
Površine pod pšenicom iznosiće 47,24 (49,6 i 45,8) miliona hektara, što je za 0,25 miliona hektara manje nego u martovskim procenama, iako su analitičari očekivali povećanje na 47,67 miliona hektara.
Zalihe starih useva u SAD od 1. juna iznosile su:
kukuruza – 126,8 miliona tona (104,3 miliona tona u 2023., 110,4 miliona tona u 2022. i 104,4 miliona tona u 2021.), dok su analitičari procenili na 123,8 miliona tona.
soje – 35,64 (21,66, 26,4 i 20,9) miliona tona, dok su analitičari procenili 26,2 miliona tona.
pšenice – 19,1 miliona tona (15,5 miliona tona 2023. godine), dok su analitičari procenjivali zapreminu na 18,6 miliona tona.
Cene soje i pšenice jedva su reagovale na izveštaje, dok su cene kukuruza pale za 3%.
Fjučersi su pojeftinili na čikaškoj berzi:
Julski fjučers na kukuruz – za 4,2% na 156,5 $/t (-11,7% za mesec, 218,3 $/t prošle godine),
novembarski fjučers za kukuruz – za 3,2% na 165,8 $/t (-10% za mesec , 194,8 $/t prošle godine),
julski fjučers za soju – za 0,1% na 423 $/t (-3% mesečno, 572,2 $/t prošle godine),
novembarski fjučers za soju – za 0,1% do 405,7 $/t (-5,4% za mesec, 493,6 $/t prošle godine).