Bilans pšenice Ministarstva Poljoprivrede Srbije

Bilans pšenice Ministarstva Poljoprivrede Srbije

Proizvodnja: 

 

  • Prema   podacima   Republičkog zavoda za statistiku (RZS)  u 2023. godini proizvedeno je 3,4 miliona tona pšenice na površini od 682.246 ha uz prosečan prinos 5,1 t/ha. (Prilog 1.) 

  • Prema saopštenju RZS od 01. februara 2024. godine u jesenjoj setvi zasejano je 543.762 ha, za 18,3% manje u odnosu na prošlu godinu, a u poređenju sa desetogodišnjim prosekom jesenje setve (2013 - 2022), površine pod pšenicom smanjene su za 8,4%. 

 

Tržište: 

 

Domaće: Prema podacima RZS u 2023. godini izvezeno je oko 774 hiljada tona zrna pšenice (sa proizvodima preračunatim u zrno 1,2 miliona tona). Ostvareni izvoz manji je za 10 % u odnosu na 2022. godinu. Na smanjenje izvoza uticala je manja izvozna tražnja (logistički problemi pri izvozu Dunavom i nekonkurentna cena). (Prilog  2.)

  • U periodu od početka tržišne 2023/24 godine do januara 2024. godine (sedam meseci), prema nezvaničnim podacima Uprave carina izvezeno je pšenice i proizvoda od pšenice 730.041 tona (preračunato na zrno), što je za 17% više u odnosu na isti period prošle godine.

  • U 2023. kalendarskoj godini kretanje cene pšenice na (Produktna berza Novi Sad) ima trend pada. Kretanje svetskih cena, pritisak ukrajinske pšenice na evropsko tržište, kao i rekordna proizvodnja uz visoke prelazne zalihe razlog su ovog trenda. Maksimalna prosečna cena beleži se u januaru  i to 34,48 din/kg bez PDV, a minimalna u oktobru 19,29 din/ kg. (Prilog  2.)

  • Od sredine meseca oktobra, na Produktnoj berzi Novi Sad povećana je tražnja, dok je ponuda ostala slaba. To nije uslovio značajnu promenu prosečne cene. Prosečna oktobarska cena pšenice iznosila je 19,29 din/kg bez PDV-a ( 21,22 din/kg sa PDV-om), niža za  2,58% u odnosu na septembarsku cenu. U novembru, kupci su potraživali pšenicu sa različitim parametrima kvaliteta, a cene su se kretale od 19,20 do 24,00 din/kg bez PDV-a. Prosečna cena za mesec iznosila je 20,35 din/kg bez PDV-a (22,38 din/kg sa PDV-om) i u odnosu na prethodni mesec viša je za 5,5%. U decembru prosečna mesečna cena ostala je na približnom nivou i iznosila je 20,89 din/kg bez PDV-a (22,98 din/kg sa PDV-om). Interesovanje za pšenicom tokom januara meseca bilo je veliko ali je ponuda bila slaba. Bez obzira na odnos ponude i tražnje kod kretanja cene u odnosu na decembar beleži se pad od 4,55%. Naime, prosečna mesečna cena iznosila je 19,94 din/kg bez PDV-a (21,93 din/kg sa PDV-om). Upoređujući sa cenom na početku posmatranog perioda (oktobar 2023 – januar 2024.) decembarska prosečna cena je za 3,37% viša. U nedelji 12-14. feruar na Produktnoj berzi Novi Sad prosečna cena iznosila je 18,90 din/kg bez PDV-a (20,79 din/kg sa PDV-om).

Svetsko: Prema februarskom Izveštaju američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) u odnosu na prethodnu januarsku prognozu za pšenicu za 2023/24 tržišnu godinu na svetskom nivou, proizvodnja je povećana za 0,8 miliona tona na 785,7 miliona, zahvaljujući prvenstveno većoj proizvodnji za Irak i Argentinu. Svetska potrošnja je povećana za 1,1 milion tona na 797,5 miliona, uglavnom na veću upotrebu hrane, semena i industrije u Indiji, gde Vlada nastavlja da prodaje rezerve za rešavanje inflacije cena. Svetska trgovina je podignuta 1,2 miliona tona do 210,7 miliona uz veći izvoz Ukrajine, Argentine, Australije i Turske koja je više nego nadoknadila smanjeni izvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva i Brazila. Predviđene krajnje zalihe za 2023/24 smanjene su za 0,7 miliona tona na 259,4 miliona, što je najniži nivo od 2015/16. (Prilog 4.)

  • Generalno, kretanje cene pšenice na svetskom tržištu u 2023. godini ima trend pada, a isti trend pratila je cena pšenice na Produktnoj berzi Novi Sad. Sredinom godine, u junu i julu,  zabeležen je rast, značajniji na berzama u Čikagu i Parizu, shodno nepovoljnim vremenskim prilikama i prognozama stanja useva. Nakon toga je usledio pad cena prvenstveno na evropskom tržištu usled  neuspelih pregovora o produžetku Sporazuma o crnomorskom koridoru za žitarice i  na kraju, isteka istog. U oktobru cena na američkom tržištu ima blagi rast koji su uzrokovali  nepovoljni vremenski uslovi tj suša u proizvođačkim regionima SAD i rast tražnje. 

  • Druge nedelje februara (na dan 09.02.2024.) na berzi u Čikagu cena pšenice iznosi 203,46 €/t, a u Parizu 209,50 €/t. U odnosu na cene na isti dan 2023. godine cena pšenice u Čikagu niža je za 21%, a u Parizu za 33%. (Prilog 3.)


 

Politika:

 

  • Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji od 18.000 dinara raspisan je 1. februara i trajaće do 1. marta 2024. godine. Pravo na podsticaje imaju isključivo poljoprivredni proizvođači koji prijavljeno zemljište i obrađuju – u svoje ime i za svoj račun. Subvencije neće moći da koriste vlasnici zemlje koji tu zemlju zaista ne obrađuju, već je daju u zakup drugom licu. Pre podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na ovu vrstu podsticaja, neophodno je da poljoprivrednik izvrši obnovu registracije za tekuću godinu u eRPG. Podsticaji se ostvaruju po površini biljne proizvodnje za zasejane, odnosno zasađene i prijavljene površine pod odgovarajućom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara. Svi zainteresovani poljoprivredni proizvođači mogu podneti zahtev za podsticaje na portalu ePodsticaji.

  • Uredba o ograničenju visine cena naftnih derivata kojom je cena dizel goriva za registrovana poljoprivredna gazdinstva utvrđena na nivou od 179 din/l  je i dalje na snazi. Poljoprivredni proizvođači mogu utakati u pogonske rezervoare poljoprivrednih mašina i posude za transport derivata nafte u maksimalnoj količini do 100 litara, za površine upisane u Registru poljoprivrednih gazdinstava na dan stupanja na snagu ove uredbe i zasejane, odnosno zasađene površine obradivog poljoprivrednog zemljišta pod odgovarajućom biljnom kulturom do količina potrebnih za obradu, a najviše do 100 hektara.

  • Prema Pravilniku o uslovima, načinu i postupku za ostvarivanje prava na refakciju plaćene akcize na motorno gorivo koje se koristi za poljoprivredne svrhe („Službeni glasnik RS“, broj 115/2023) registrovani poljoprivredni proizvođači mogu ostvariti pravo na povraćaj plaćene akcize na gorivo u iznosu od 50 dinara po litru do 100 litara po hektaru prijavljene površine, do 100 hektara. Zahtev za ostvarivanje prava na refakciju plaćene akcize podnosi se Upravi za agrarna plaćanja u onlajn formi, neposredno u okviru softverskog rešenja eAgrar odnosno elektronskog Registra poljoprivrednih gazdinstava (eRPG). U delu „Računi za gorivo“ korisnici mogu da dodaju račune/fakture za gorivo – dizel i biogorivo kupljeno u veleprodaji, uvozne fakture za gorivo kupljeno iz uvoza i gorivo kupljeno putem korporacijske kartice. Fiskalni račun mora da sadrži i podatke o kupcu, vrsti, količini i vrednosti nabavljenih derivata nafte i biogoriva. Da bi podneli zahtev za povrat akcize, potrebno je da poljoprivrednici poseduju fiskalne račune na kojima će, kada je reč o poljoprivrednicima koji su fizička lica, stajati broj poljoprivrednog gazdinstva (BPG) ili JMBG nosioca gazdinstva, odnosno PIB u slučaju da je podnosilac pravno lice, odnosno preduzetnik. (Izuzetno u periodu od 1. januara 2024. godine zaključno sa 31. januarom 2024. godine, fiskalni račun nije morao da sadrži posebnu identifikacionu oznaku koja ukazuje da je u pitanju registrovano poljoprivredno gazdinstvo u skladu sa propisima kojima se uređuje fiskalizacija, a u tom slučaju se umesto BPG na fiskalnim računima unosi JMBG ili PIB). 

 

  • Evropska komisija je 12. februara 2024. godine usvojila Uredbu (EU) 2024/587 o utvrđivanju odstupanja od Uredbe (EU) 2021/2115 Parlamenta i Veća u pogledu primene standarda za dobre poljoprivredne i ekološke uslove zemljišta (standard GAEC) 8, datuma prihvatljivosti rashoda za doprinos iz EAGF-a i pravila o izmenama strateških planova u okviru ZPP-a radi izmena određenih ekošema za godinu zahteva 2024.  Naime, usled kombinacije geopolitičkih događaja i vremenskih nepogoda poljoprivrednici imaju probleme s poštovanjem zahteva da se minimalni udeo obradivog zemljišta nameni za neproizvodne površine i obeležja, što u određenim slučajevima može imati znatne kratkoročne posledice na njihove prihode i ugroziti održivost njihovih delatnosti. Ovom uredbom omogućava se odstupanje od prvog zahteva u okviru standarda za dobre poljoprivredne i ekološke uslove zemljišta GAEC 8, a države članice mogu odlučiti da za godinu zahteva 2024. poljoprivrednici i drugi korisnici na koje se taj standard primenjuje prvi zahtev u okviru tog standarda mogu ispuniti tako da minimalni udeo od najmanje 4 % obradivog zemljišta na nivou poljoprivrednog gazdinstva namene za: neproizvodne površine i obeležja, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru; i/ili  useve koji vežu azot; i/ili  postrne useve. Pri gajenju postrnih useva i useva koji vežu azot ne smeju se upotrebljavati sredstva za zaštitu bilja. Za postrne useve države članice treba da primene faktor ponderisanja 1. Primena je od 1. januara 2024. godine. 

 

Aktuelnosti:


U Republičkom zavodu za statistiku, 30. januara 2024. godine, odražana je konferencija za medije na kojoj su saopšteni prvi rezultati Popisa poljoprivrede 2023. Popis poljoprivrede obavljen je od strane Republičkog zavoda za statistiku u periodu 1. oktobra - 15. decembra 2023. godine. Primenjena metodologija je u skladu sa preporukama FAO (UN) i važećim Uredbama EU. Konačni popisni rezultati biće objavljeni u diseminacionoj bazi na sajtu Republičkog zavoda za statistiku, sukcesivno, u toku 2024, a najkasnije do kraja 2025. godine. Objavljeno je Saopštenje sa prvim rezultatima Popisa poljoprivrede 2023. koje se može preuzeti na https://stat.gov.rs/media/377378/saopstenje-za-javnost-2024-prvi-rezultati.pdf. Posebne publikacije sa analizom stanja u oblasti poljoprivrede biće objavljene do kraja 2024. godine. Detaljnije na sajtovima RZS-a i Popisa poljoprivrede 2023: stat.gov.rs,  popispoljoprivrede.stat.gov.rs.

Bilans kukuruza Ministarstva Poljoprivrede Srbije

Bilans kukuruza Ministarstva Poljoprivrede Srbije

Proizvodnja, prerada i tržište

Mart 2024. godine

Proizvodnja:

  • Prema saopštenju Republičkog zavoda za statistiku od 25. septembra 2023. godine žetvena površina kukuruza iznosi 922.980 hektara. Ostvarena je proizvodnja od oko 6,6 miliona tona uz prosečni prinos od 7,2 t/ha. U odnosu na prošlu godinu proizvodnja kukuruza  je za 54,8% veća, a u odnosu na desetogodišnji prosek (2013-2022) za 5,0%. (Prilog 1.)

 

Tržište:

 

Domaće: Ostvarena proizvodnja 2023. godine biće dovoljna za zadovoljenje domaće potrošnje u tržišnoj 2023/24 godini, od oko 4,2 miliona tona, a  računajući prelazne zalihe, 2,9 miliona tona kukuruza raspoloživo je za izvoz.  (Prilog 1.)

  • Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku tokom 2023. godine izvezeno je 1.050.016 tona zrna kukuruza ukupne vrednosti 265 miliona evra. Izvoz je manji za 15,8% u odnosu na 2022. godinu. Logistički problemi pri izvozu kukuruza Dunavom značajno su uticali na smanjenje izvozne tražnje 2023. godine. Od oktobra izvoz kukuruza raste i u decembru je ostvaren rekord za 2023. godinu u izvozu od preko 300.000 tona.

  • Prema podacima Uprave carina, od početka tržišne godine (oktobar 2023. godine) zaključno sa februarom 2024. godine, izvezeno je 962.042 tona zrna kukuruza, a 977.068 tona ukupno sa proizvodima. 

  • Prosečna godišnja cena kukuruza 2023. kalendarske godine na Produktnoj berzi, Novi Sad iznosila je 21,13 din/kg, i niža je za čak 31% u odnosu na prosečnu godišnju cenu iz 2022. godine (32,16 din/kg). Cene su tokom prošle godine imale trend pada pod uticajem kretanja cena na međunarodnom tržištu, dobre ponude (visoke zalihe i dobar rod 2023) i smanjene izvozne tražnje. Najviša prosečna cena ostvarena je u januaru i to 32,28 din/kg bez PDV, a najniža u oktobru 15,29 din/kg bez PDV. (Prilog 2.)

  • Kretanje cene kukuruza na Produktnoj berzi Novi Sad u prva tri meseca  perioda oktobar – februar usled povećane izvozne tražnje imala je uzlazni trend, a potom u januaru i februaru padom tražnje cene su išle na niže. Pored snižene izvozne tražnje, generalno, na kretanje cena na domaćem tržištu uticaj ima kretanje svetskih cena. Naime, tržište je opterećeno visokim zalihama kao rezultat dobrog roda i kod nas i u okruženju, a čitav region je dodatno pod pritiskom jeftinih Ukrajinskih žitarica. U posmatranom periodu najviša prosečna mesečna cena jeste decembarska koja je iznosila 17,91 din/kg, a najniža oktobarska 15,29 din/kg. Prosečna mesečna cena kukuruza u februaru iznosila je 16,01 din/kg, a koja je u odnosu na isti mesec prethodne godine za 45% niža. (Prilog 3.)

  • Druge nedelje marta meseca na Produktnoj berzi Novi Sad prosečna cena kukuruza iznosila je 16,20 din/kg (17,82 din/kg sa PDV).

 

Svetsko: Prema martovskom izveštaju američkog Ministarstva poljoprivrede o svetskom tržištu i trgovini, prognozirana svetska proizvodnja kukuruza u 2023/24 je smanjena za 2,3 miliona tona u odnosu na februarsku i iznosi 1.230,24 miliona tona. Prognoza proizvodnje kukuruza niža je usled pada za Južnu Afriku, Ukrajinu, Meksiko, Venecuelu i Rusiju delimično nadoknađenog povećanjem za Argentinu i Siriju. Potrošnja iznosi 1.212,24 miliona tona, a zalihe su na nivou od 319,63 miliona tona. Glavne promene u svetskoj trgovini uključuju veći izvoz kukuruza za Ukrajinu i Argentinu, ali smanjenja za Južnu Afriku i Indiju. Smanjen je uvoz kukuruza za EU, Saudijsku Arabiju, Izrael i Južnu Koreju, ali povećan za Meksiko, Venecuelu i Indoneziju. Prognoza svetskog uvoza na nivou je od 189,48 miniona tona, a izvoza 202,27 miniona tona.

  • Kretanje cene kukuruza na američkim berzama beleže rast u oktobru usled rasta izvozne tražnje, a uticaj na cene imalo je i kašnjenje berbe, kao i informacije o nepovoljnim vremenskim prilikama (suša) za usev kukuruza u Argentini i Brazilu. U novembru kretanje cena ima trend pada, a razlozi su  napredak žetve u SAD, prognoza prinosa, kao i padavine u Brazilu i Argentini nakon sušnog perioda. U decembru cene na američkom tržištu ponovo rastu podržane aktivnostima investicionih fondova, rekordnim prodajama za izvoz, a tražnja za kukuruzom ostala je stabilna i krajem meseca bez obzira na praznike. U periodu januar-februar ipak velika ponuda usled rekornog roda u 2023. godini uticala je na kretanje cena na berzama sa trendom pada. Na dan 14.03.2024. godine cena kukuruza u Čikagu iznosila je 170,70 $/t, a u Mineapolisu 159,99 $/t. U odnosu na 02.10.2023. godine cena u Čikagu niža je za 11,25%, a u Mineapolisu za 11,31%, dok su u odnosu na 14.03.2023. godine niže za 30,13%, odnosno 35,38%.

  • Cena kukuruza na berzi u Parizu, u periodu oktobar – februar, pratila je tok kretanja cena na američkom tržištu. Svakako cene na evropskom tržištu pod pritiskom su velikih količina jeftinih žitarica iz Ukrajine. Na dan 14.03. cena kukuruza na berzi u Parizu iznosila je 195,30 $/t i niža je za 9,62% odnosu na cenu na dan 02.10.2023. godine, a za 31,32% u odnosu na 14.03.2023. godine.

 

 

Politika:

 

  • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kao i prethodnih godina daje podsticajna sredstva i sprovodi druge mere koje pomažu poljoprivrednicima u realizaciji prolećne setve:

  • U 2024. godini, Registrovana poljoprivredna gazdinstva mogu ostvariti pravo na osnovne podsticaje u iznosu do 18.000,00 dinara po hektaru na osnovu Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji i obrascu zahteva za ostvarivanje tih podsticaja („Službeni glasnik RS”, broj 6/24). Podsticaji se u 2024. godini ostvaruju po površini biljne proizvodnje do najviše 100 hektara (do 2023. godine do najviše 20 hektara).

  • Za prolećnu setvu registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima na raspolaganju je mera kreditiranja  Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Poljoprivrednim proizvođačima su na raspolaganju vrlo povoljna kreditna sredstva za kupovinu repromaterijala. Zahtevi se podnose preko poslovnih banaka do 1. novembra tekuće godine. Krediti se daju sa rokom otplate do 3 godine uz kamatu do 3%. Za fizičko lice – nosioca komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koje je upisano u Registar sa prebivalištem koje je na području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, odnosno koje je navršilo najviše 40 godina života u tekućoj godini, odnosno koje je ženskog pola za koje je fiksna kamatna stopa na neotplaćeni deo kredita 1 % na godišnjem nivou u periodu otplate kredita. Za nabavku đubriva fiksna kamatna stopa iznosi 0%. Obuhvataju kupovinu repromaterijala (seme, sadni materijal, mineralno đubrivo i sredstva za zaštitu bilja) i za investiciona ulaganja u novu poljoprivrednu mehanizaciju i opremu za proizvodnju, navodnjavanje, sušare i drugo. Maksimalni iznos za fizičko lice i preduzetnika je 6 miliona dinara, a za zemljoradničke zadruge i pravno lice razvrstano u mikro ili malo pravno lice do 18 miliona. 

  • Takođe, kao preventivu u smislu gubitaka nastalih usled elementarnih nepogoda, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u vidu regresa, pruža podršku osiguranju useva, plodova, višegodišnjih zasada, rasadnika i životinja. Regres se ostvaruje za proizvodnju koja je osigurana u periodu od 16. novembra prethodne do 15. novembra tekuće godine u iznosu od 40%, odnosno 45% za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, od visine plaćene premije osiguranja, bez uračunatog poreza na premiju neživotnog osiguranja. U maksimalnom iznosu od 70% plaćene premije osiguranja regres se ostvaruje na području Moravičkog, Zlatiborskog, Podunavskog, Šumadijskog, Kolubarskog, Mačvanskog i Rasinskog upravnog okruga i grada Beograda. Postupak za ostvarivanje prava na podsticaje pokreće se podnošenjem zahteva za ostvarivanje prava na podsticaj u skladu sa Javnim pozivom, koji raspisuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja. Tekst Javnog poziva objavljuje se na zvaničnoj internet stranici ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, odnosno na zvaničnoj internet stranici Uprave.

  • Pored napred navedenih mera podrške, registrovani poljoprivredni proizvođači imaju pravo na dizel gorivo po nižoj ceni i povraćaj akcize: 

  • Prema Uredbi o ograničenju visine cena naftnih derivata cena dizel goriva za registrovana poljoprivredna gazdinstva utvrđena na nivou od 179 din/l  je i dalje na snazi. Poljoprivredni proizvođači mogu utakati u pogonske rezervoare poljoprivrednih mašina i posude za transport derivata nafte u maksimalnoj količini do 100 litara, za površine upisane u Registru poljoprivrednih gazdinstava na dan stupanja na snagu ove uredbe i zasejane, odnosno zasađene površine obradivog poljoprivrednog zemljišta pod odgovarajućom biljnom kulturom do količina potrebnih za obradu, a najviše do 100 hektara.

  • Prema Pravilniku o uslovima, načinu i postupku za ostvarivanje prava na refakciju plaćene akcize na motorno gorivo koje se koristi za poljoprivredne svrhe („Službeni glasnik RS“, broj 115/2023) registrovani poljoprivredni proizvođači mogu ostvariti pravo na povraćaj plaćene akcize na gorivo u iznosu od 50 dinara po litru do 100 litara po hektaru prijavljene površine, do 100 hektara. Zahtev za ostvarivanje prava na refakciju plaćene akcize podnosi se Upravi za agrarna plaćanja u onlajn formi, neposredno u okviru softverskog rešenja eAgrar odnosno elektronskog Registra poljoprivrednih gazdinstava (eRPG). U delu „Računi za gorivo“ korisnici mogu da dodaju račune/fakture za gorivo – dizel i biogorivo kupljeno u veleprodaji, uvozne fakture za gorivo kupljeno iz uvoza i gorivo kupljeno putem korporacijske kartice. Fiskalni račun mora da sadrži i podatke o kupcu, vrsti, količini i vrednosti nabavljenih derivata nafte i biogoriva. Da bi podneli zahtev za povrat akcize, potrebno je da poljoprivrednici poseduju fiskalne račune na kojima će, kada je reč o poljoprivrednicima koji su fizička lica, stajati broj poljoprivrednog gazdinstva (BPG) ili JMBG nosioca gazdinstva, odnosno PIB u slučaju da je podnosilac pravno lice, odnosno preduzetnik. (Izuzetno u periodu od 1. januara 2024. godine zaključno sa 31. januarom 2024. godine, fiskalni račun nije morao da sadrži posebnu identifikacionu oznaku koja ukazuje da je u pitanju registrovano poljoprivredno gazdinstvo u skladu sa propisima kojima se uređuje fiskalizacija, a u tom slučaju se umesto BPG na fiskalnim računima unosi JMBG ili PIB). 

 

Aktuelnosti:

 

  • Na osnovu Zaključka 05 Broj: 339-999/2024-1 od 13.02.2024. godine Republička direkcija za robne rezerve (u daljem tekstu Direkcija) će izvršiti naturalnu razmenu do 30.000 tona merkantilnog kukuruza za tovnu stoku. Naturalna razmena će se izvršiti sa pravnim licima, zemljoradničkim zadrugama i preduzetnicima koji moraju biti registrovani u Agenciji za privredne registre, sa šifrom pretežne delatnosti 01.42-uzgoj drugih goveda i bivola ili 01.46 – uzgoj svinja i koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, u skladu sa Pravilnikom o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima za pasivan status poljoprivrednog gazdinstva („Sl. glasnik RS”, br. 25/2023, 110/2023 i 3/2024) i nalaze se u aktivnom statusu. Pariteti u naturalnoj razmeni su 14,62 kg merkantilnog kukuruza za 1kg farmskih tovnih svinja i 19,71 kg merkantilnog kukuruza za 1kg tovne junadi. Parametri kvaliteta dati su u Javnom pozivu RDRR.

  • Na osnovu Zaključka Vlade 05 Broj: 339-1008/2024 od 13. februara 2024. godine oglasila prikupljanje pismenih zahteva za razmenu do 35.000.000 kg mineralnog đubriva NPK (6:24:12) za merkantilnu pšenicu roda 2023. i 2024. godine, i merkantilni kukuruz roda 2023. i 2024. godine. Pariteti za razmenu: 1 kg NPK (6:24:12) za 2,30 kg merkantilne pšenice roda 2023. godine; 1 kg NPK (6:24:12) za 2,40 kg merkantilne pšenice roda 2024. godine; 1 kg NPK (6:24:12) za 2,80 kg merkantilnog kukuruza roda 2023. godine; 1 kg NPK (6:24:12) za 2,90 kg merkantilnog kukuruza roda 2024. godine. Pravo na razmenu imaju zemljoradničke zadruge i pravna lica (ovlašćeni skladištari Direkcije;  ostala pravna lica) koja su registrovana u Agenciji za privredne registre sa šifrom pretežne delatnosti 0111 – gajenje žita (osim pirinča), leguminoza i uljarica, kao i fizička lica – nosioci aktivnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva.

 

 

 

                     

 

 

 

 

Svetsko tržište-Stručnjaci IGC predviđaju rekordnu svetsku proizvodnju žitarica u 2024/25 TG

Svetsko tržište-Stručnjaci IGC predviđaju rekordnu svetsku proizvodnju žitarica u 2024/25 TG

U martovskom izveštaju, stručnjaci IGC-a su snizili prognozu globalne proizvodnje žitarica u 2023/24 TG za 6 miliona tona na 2,3 milijarde tona, što je 2% više u odnosu na prethodnu sezonu. Do prilagođavanja je došlo zbog pogoršanja izgleda za žetvu kukuruza na južnoj hemisferi.

Pored toga, IGC je objavio prve prognoze za 2024/25 TG, prema kojima će proizvodnja žitarica dostići rekordnih 2,33 milijarde tona zbog povećanja žetve pšenice i krmnog zrna. Potrošnja zrna takođe može dostići rekordan nivo zbog aktivne upotrebe hrane za životinje.

Pšenica

Prognoza proizvodnje za 2023/24 TG povećana je za milion tona na 789 miliona tona u odnosu na februarske procene. U TG 2024/25, očekuje se da će proizvodnja dostići 799 miliona tona.

Soja

Prognoza žetve za 2023/24 TG je povećana za 4% na rekordnih 390 miliona tona zbog oporavka proizvodnje u Argentini, čime će se nadoknaditi pad žetve u Brazilu i Sjedinjenim Državama. U svim ovim zemljama potrošnja će biti najveća, pa će se obim prerade naglo povećati. Trgovina će biti smanjena za 3% u odnosu na prošlu godinu, posebno isporuke Kini i Argentini.

U 2024/25 TG proizvodnja će porasti za 6% zbog povećanja zasejanih površina i prinosa. Trgovina će se povećati za 4% zbog aktivnih isporuka u Aziju, Afriku i Ameriku, kao i povećane potrošnje i zaliha soje.

Kukuruz

U 2024/25 TG, proizvodnja će porasti za 0,5% na 1,23 milijarde tona u odnosu na tekuću sezonu.

 

 

Osvrt na tržište za 18.03.2024.- žitarice i uljarice

Osvrt na tržište za 18.03.2024.- žitarice i uljarice. Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani

Osvrt na tržište za 18.03.2024.- mineralno đubrivo i semenska roba

Osvrt na tržište za 18.03.2024.- mineralno đubrivo i semenska roba,Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani

Osvrt na tržište za 18.03.2024.- komponente za stočnu hranu

Osvrt na tržište za 18.03.2024.- komponente za stočnu hranu, Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani

Osvrt na tržište za 18.03.2024.- stoka

Osvrt na tržište za 18.03.2024.- stoka, Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani

Osvrt na nedelju iza nas 11.03.2024.-15.03.2024.- kukuruz

Osvrt na nedelju iza nas 11.03.2024.-15.03.2024.- kukuruz

Osvrt na nedelju iza nas 11.03.2024.-15.03.2024.- kukuruz. Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani

Osvrt na nedelju iza nas 11.03.2024.-15.03.2024.- pšenica

Osvrt na nedelju iza nas 11.03.2024.-15.03.2024.- pšenica

Osvrt na nedelju iza nas 11.03.2024.-15.03.2024.- pšenica. Za detaljnije informacije morate biti ulogovani ili registrovani