Ukrajinci ne žure sa prodajom svog poljoprivrednog zemljišta

Tokom proteklih 16 meseci od pokretanja druge faze agrarne reforme u Ukrajini, po ugovorima o kupoprodaji kupljeno je 148.000 zemljišnih parcela za komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju ukupne površine 442,7 hiljada hektara. O tome je izvestio ministar agrarne politike i hrane Ukrajine Vitalij Kovalь u svojoj kolumni na Liga.net.

 

„S obzirom na to da je ukupna površina zemljišta za komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju u Ukrajini 24,9 miliona hektara, od otvaranja tržišta zemljišta za pravna lica, ona su kupila samo 1,77% ukupne površine takvog zemljišta. To jest, nije potvrđena zabrinutost da će povećanje limita za kupovinu zemljišta u jedne ruke dovesti do masovne kupovine zemljišta od strane velikih igrača i mali poljoprivrednici neće imati pristup tržištu“, napomenuo je on.

 

Ministar je takođe napomenuo da je od zemljišta za komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju otuđenog po osnovu ugovora o kupoprodaji, počev od 1. januara 2024. godine, od strane pravnih lica kupljeno samo 39,2 hiljade parcela ukupne površine 120,05 hiljada hektara, što je iznosilo 27,1% ukupne površine komercijalnog zemljišta otuđenog po osnovu ugovora o kupoprodaji.

 

Samo jedno pravno lice u Ukrajini približilo se granici od 10 hiljada hektara „u jednim rukama“ (DOO „Zemeljni kraj“ kupio je oko 9 hiljada hektara zemljišta za komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju).

 

Pored toga, otvaranje tržišta je pozitivno uticalo na cenu zemljišta. Ako je u decembru 2023. godine prosečna cena jednog hektara bila 38,8 hiljada UKH, onda je u martu 2025. godine porasla za 37% na 53,1 hiljadu UKH. Ovo povećava prihode vlasnika zemljišta koji su odlučili da prodaju svoje parcele, a takođe proširuje mogućnosti za kreditiranje poljoprivrednika uz zalog zemljišta.

 

„Dakle, može se tvrditi da se pristup otvaranju tržišta zemljišta pokazao uspešnim i uravnoteženim. Tokom prošle godine, samo 0,48% zemljišta za komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju prešlo je u vlasništvo preduzeća i oko dve hiljade pravnih lica je zaključilo ugovore. To znači da mehanizam funkcioniše – i otvaranje tržišta nije zatvorilo put do zemljišta za male i srednje poljoprivrednike, već je stvorilo nove mogućnosti za skaliranje njihovih aktivnosti“, primetio je V. Kovalь.