Od 1. januara, populacija goveda u Ukrajini je smanjena za 11,4% u poređenju sa odgovarajućom cifrom prošle godine na 1,804 miliona grla, a posebno krava - za 13,4% na 1,022 miliona grla, prema podacima Državne službe za statistiku Ukrajine.

Dok je broj goveda u domaćinstvima smanjen za 22,9% na 856,4 hiljade grla, u poljoprivrednim preduzećima je povećan za 2,4% na 947,7 hiljada grla.

Takođe, prema podacima Državne službe za statistiku, od 1. januara, populacija svinja u Ukrajini povećana je za 2,9% (na 4,64 miliona grla), živine - za 3,3% (na 192,387 miliona grla), ovaca i koza - smanjena je za 10% (na 761,1 hiljada grla).

Prema Rabobankinom izdanju „Global Animal Protein Outlook 2026“ (Globalni izgledi za životinjske proteine 2026), globalno tržište govedine suočiće se sa neviđenim izazovima, što će dovesti do smanjenja proizvodnje i rasta cena ove vrste mesa. Na pozadini povećane proizvodnje u sektorima živinarstva i akvakulture, govedina, kao jedan od glavnih izvora životinjskih proteina, naći će se u turbulentnoj zoni. Stoga će 2026. godina biti prekretnica kada će se, prvi put za šest godina, globalna proizvodnja kopnenih vrsta proteina smanjiti, a glavni teret će pasti na govedinu.

Stručnjaci identifikuju tri glavna faktora koji doprinose padu proizvodnje govedine:

Severna Amerika: SAD i Kanada nastavljaju polako da obnavljaju svoja stada stoke nakon godina likvidacije, ostavljajući nisku ponudu govedine na tržištu, što podiže cene. Proizvodnja govedine u SAD dostigla je vrhunac 2022. godine, ali je od tada opala. Uprkos visokim cenama, domaća potrošnja ostaje stabilna, što primorava SAD da povećaju uvoz i smanje izvoz. Ovo stvara mogućnosti za dobavljače iz Brazila, Australije i Novog Zelanda da popune upražnjene niše na američkom tržištu.

Brazil ulazi u fazu zadržavanja krmača kako bi obnovio svoje stado, što privremeno smanjuje obim klanja. Kao jedan od najvećih proizvođača govedine, zemlja se suočava sa potrebom da uravnoteži domaće potrebe sa izvozom. U uslovima globalne nestašice, Brazil može postati strateški lider usmeravanjem svojih izvoznih tokova ka zemljama sa velikom potražnjom, kao što je Kina.

U Kini je smanjenje domaće proizvodnje posledica završetka perioda masovnih nestašica zaliha. Zemlja, koja uvozi oko 30% svetske potrošnje govedine, smanjiće kupovinu za 2–3%. To nije zbog pada potražnje, već zbog ograničene globalne ponude i visokih cena. Brazil ostaje ključni partner, obezbeđujući više od polovine uvoza govedine u Kinu.

U Evropskoj uniji, proizvodnja govedine se stabilizuje na niskom nivou, jer strukturno smanjenje broja stoke, strogi propisi o zaštiti životne sredine i regulatorni pritisci ometaju rast. Kratkoročno gledano, mogućnosti za proširenje proizvodnje su ograničene, što Evropu čini zavisnom od uvoza i otvara nove mogućnosti za izvoznike iz Merkosura, čak i uprkos moderatorskom efektu trgovinskih sporazuma koji bi mogli stupiti na snagu 2026. godine.

Stoga, u 2026. godini možemo očekivati značajne promene u strukturi globalnog tržišta govedine. S jedne strane, visoke cene će stimulisati proizvođače da optimizuju svoje procese i traže nova tržišta. S druge strane, nedostatak ponude može dovesti do povećanja cena gotovih proizvoda, što će uticati na preferencije potrošača i ukupnu potrošnju.

Globalno tržište govedine 2026. godine postaće arena za konkurenciju između proizvođača, gde će zemlje sa efikasnijim sistemima proizvodnje i održivim resursima moći da preuzmu vodeće pozicije. Brazil, kao strateški igrač, verovatno će iskoristiti situaciju da ojača svoju poziciju na međunarodnoj sceni, dok će drugi regioni biti primorani da se prilagode novim uslovima kako bi preživeli u uslovima nestašice i visokih cena.