Nenormalne vrućine u Evropi i smanjenje prognoze za žetvu pšenice u Ruskoj Federaciji mogu podržati cene crnomorske pšenice

Zapadnu Evropu je ove nedelje pogodio drugi talas abnormalnih vrućina, nakon perioda visokih temperatura u maju. Francuska i zapadna Nemačka, ključni proizvođači pšenice u EU, najviše su pogođene. Visoke temperature nastavljaju da smanjuju potencijalni prinos pšenice i kukuruza, a temperaturni rekordi su već postavljeni u Francuskoj, Švajcarskoj i Velikoj Britaniji.

Prema prognozama meteorologa, vrhunac vrućine će pasti u petak i vikend, nakon čega će atmosferski frontovi doneti izvesno zahlađenje. Istovremeno, očekuje se da neki regioni neće dobiti dovoljno padavina, tako da će deficit vlage i stres za useve potrajati.

Prema procenama analitičke kompanije Expana, ako ne bude značajnijih padavina u narednih deset dana, žetva kukuruza u Francuskoj bi mogla pasti ispod 10 miliona tona prvi put od 1990. godine. Poređenja radi, 2025. godine zemlja je ubrala 13,2 miliona tona kukuruza.

Vrućina takođe negativno utiče na izglede za proizvodnju meke pšenice. Ekspana procenjuje da bi prosečan prinos mogao pasti ispod 7 t/ha u poređenju sa 7,4 t/ha prošle godine, što bi smanjilo proizvodnju za najmanje milion tona u poređenju sa žetvom iz 2025. godine od 33,4 miliona tona. Zbog visokih temperatura, žetva ječma i pšenice u Francuskoj je već počela jednu do dve nedelje ranije nego obično.

Evropska komisija je u maju snizila svoju prognozu proizvodnje meke pšenice u EU u tržišnoj 2026/27. godini na 126,9 miliona tona, sa 127,3 miliona tona u aprilu. Ovo je znatno manje od žetve prethodne sezone od oko 135 miliona tona.

Sledeće nedelje očekuje se da će se toplotni talas proširiti na zemlje Crnog mora, gde se pšenica nalazi u fazi nalivanja zrna. Iako vremenski uslovi u Ukrajini, Rumuniji, Bugarskoj i južnim regionima Ruske Federacije ostaju generalno povoljni za formiranje useva, dalji porast temperature može postepeno smanjiti potencijal prinosa.

Zato bi moguće smanjenje proizvodnje u SAD i zemljama EU moglo postati ključni faktor koji podržava svetske cene pšenice, što će, zauzvrat, pomoći u održavanju visokih cena crnomorske pšenice dok se procenjuju stvarni gubici useva.

Istovremeno, analitička kompanija SovEcon snizila je prognozu žetve pšenice u Ruskoj Federaciji u 2026. godini sa 90,3 na 88,9 miliona tona u poređenju sa 91,1 milionom tona u 2025. godini. Razlog je bio smanjenje površina pod pšenicom na minimalni nivo u poslednjih 12 godina — 25,8 miliona hektara.

Površina pod jarom pšenicom je najviše smanjena — na 9,9 miliona hektara u poređenju sa 10,5 miliona hektara prošle godine, dok je površina pod ozimom pšenicom ostala nepromenjena na 15,9 miliona hektara.

Istovremeno, veoma povoljni vremenski uslovi na jugozapadu Ruske Federacije — glavnom izvoznom regionu zemlje — omogućavaju nam da očekujemo nagli porast proizvodnje pšenice na 37,4 miliona tona u poređenju sa 31,9 miliona tona prošle godine. Ovo može povećati pritisak na cene na početku nove tržišne sezone.

Međutim, već u septembru, kada tržište dobije konačne rezultate žetve prolećne pšenice u Ruskoj Federaciji, SAD i Kanadi, svetske kotacije mogu biti značajno korigovane u zavisnosti od stvarnih pokazatelja prinosa.

U takvim uslovima, preporučljivo je da ukrajinski poljoprivrednici ne žure sa aktivnom prodajom prehrambene pšenice na početku sezone i, ako je moguće, odlože prodaju glavnih količina za jesenji period. Nasuprot tome, prodaja uljane repice može ostati profitabilnija na početku tržišne sezone.