Rastu zalihe žitarica, raste i cena prevoza Dunavom

Srbija ulazi u novu tržišnu godinu sa istorijski visokim prelaznim zalihama pšenice. Rod pšenice i prelazne zalihe prelaziće 5 miliona tona, dok se za kukuruz, očekuje solidan ovogodišnji rod i postojeće zalihe, da iznesu ukupnu raspoloživu količina veću od 7 miliona tona. Ukupno raspoloživo pšenice i kukuruza tako dostiže 12 miliona tona. S obzirom da ukupna domaća potrošnja obe žitarice ne prelazi 6 miliona tona, Srbija će raspolagati sa viškom većim od 6 miliona tona (računajući deo koji će ostati kao prelazne zalihe u sledeću sezonu). Za izvoz realno ostaje više od 4 miliona tona, što predstavlja veoma značajan izvozni potencijal.

Glavni izvozni pravac – Dunav i Konstanca

Najveći deo viška žitarica planiran je za izvoz preko rumunske luke Konstanca. U tržišnoj godini 2023/24. kada je rod kukuruza bio najveći u poslesnjih 5 godina, ukupan izvoz žitarica preko ovog pravca iznosio je oko 1,5 miliona tona. Sa ovogodišnjim viškovima očekuje se nešto veći obim, pod uslovom da logistika prati ponudu.

Logistički izazovi i rast troškova prevoza

Prevoz baržama Dunavom, koji je najvažniji kanal za izvoz, suočio se sa oštrim poskupljenjem. U prethodne dve godine cena prevoza kretala se između 7 i 12 €/t, što je često bilo na granici isplativosti. Trenutno cena iznosi oko 25 €/t, sa realnom mogućnošću da ode i do 30 €/t.

Osnovna dva razloga za rast cene:

1. Povećana tražnja za baržama usled većeg obima robe na Dunavu.

2. Nizak vodostaj Dunava, koji ograničava količinu tovara po barži, usporava plovidbu i povećava rizik od nasukavanja.

 

Očekivani prosečan mesečni izvoz Dunavom kreće se oko 150.000 tona. Značajan porast obima očekuje se u oktobru, novembru i decembru, kada se očekuje poboljšanje vodostaja i ulazak novog roda kukuruza.

Zaključak i značaj praćenja

Rekordne zalihe od 12 miliona tona pšenice i kukuruza predstavljaju veliku priliku za srpski agro-sektor, ali i ozbiljan logistički i cenovni izazov. Visoki troškovi prevoza i ograničeni kapaciteti barži mogu značajno da smanje neto maržu izvoznika i izvrše pritisak na otkupne cene kod proizvođača ako se višak ne plasira pravovremeno.U takvim uslovima ključnu ulogu ima pravovremeno i precizno praćenje stanja zaliha, dinamike izvoza i troškova logistike. Servisi poput Info Tim Logistike, koji mesečno analiziraju ove parametre, omogućavaju bolje planiranje i brže reagovanje na promene na tržištu.

Uspeh ove tržišne godine zavisiće od toga koliko efikasno Srbija bude uspela da plasira višak od preko 4 miliona tona na inostrana tržišta uz prihvatljive troškove transporta.