Uspešna prolećna setva zahteva određene agrotehničke mere

Jako je bitno primeniti potrebne agrotehničke mere pre svake setve. Poštovanje i adekvatna primena agrotehničkih mera povećava klijavost semena i znatno pomaže u borbi protiv korova, što dovodi do ušteda na sredstvima na zaštitu bilja.  Uprkos iskustvu, treba se podsetiti sa vremena na vreme stvari koje inače radimo, ali ih možda baš i ne radimo potpuno ispravno. Pravi je momenat za osvežavanje znanja šta se od agrotehničkih preporučuje pred prolećnu setvu, kako bi se ostvarili maksimalni prinosi.

Analiza zemljišta
 

Pre samog oranja preporučuje se uzimanje uzoraka i analiza zemljišta radi adekvatne primene i uštede u korišćenju đubriva. Na osnovu analize treba uneti potrebnu količinu đubriva pre oranja.
 

Plodored i plodosmena
 

Pre svega, treba poštovati plodored i plodosmenu, odnosno voditi računa koje kulture se mogu saditi nakon kojih, i zbog čega. Takođe, potrebno je voditi knjigu polja, na osnovu koje možete da predvidite na kojim parcelama su se pojavljivali korovi, kako su tretirani i sa kakvim uspehom.

Zimsko oranje
 

Nakon đubrenja sledi oranje. Zimsko oranje, kako se često naziva, vrši se na dubini od 23 do 30 cm.

Zatvaranje brazdi

Kada se završi oranje, potrebno je zatvoriti brazde. To se radi tanjiračom. Brazde treba zatvoriti pre prvih zimskih mrazeva ili što je pre moguće u proleće. Cilj ove mere je zadržavanje vlage u zemljištu.

Pri oranju i zatvaranju brazdi jako je važno da plugovi i tanjirače budu dobro podešeni, kako bi se postigao maksimalni efekat. Cilj tanjiranja je da se dobije uniformna, ravna površina.

Korišćenje setvospremača i prolećno đubrenje


U proleće sledi prvi prelazak setvospremačem pod uglom od 15 stepeni. Nakon ovog procesa, sledi prolećno đubrenje. Najčešće se koristi UREA, a količina zavisi od analize. Često je u pitanju količina od 100 kilograma po hektaru. Kada završite sa đubrenjem, sledi drugi prelazak setvospremačem, ovog puta normalno niz brazdu.

Vreme setve
U zavisnosti od kulture koju sejete i od temperature vazduha, zavisiće i vreme setve. Prvo se seje lucerka, zatim slede šećerna repa, suncokret, soja, pa kukuruz.
 

Zaštita semena


Ukoliko ne koristite već zaštićeno seme, treba ga tretirati insekticidima kako biste ga zaštitili od zemljišnih štetočina.

Setva 


Pri setvi je jako važno da sejalica bude adekvatno naštelovana. Često iz ekonomskih razloga domaćini seju i rasturaju veštačko đubrivo u jednom trošku. Ovo može biti veoma štetno po seme i to je jako česta greška. Đubre može da uništi klijavost semena i preporučuje se, ako se ovo ipak primenjuje, da sejalice imaju depozitore i da đubrivo ide bar 5 cm ispod semena.

Valjanje


Jedna od često zanemarivanih agrotehničkih mera je valjanje. Ova mera ima dvostruki značaj, omogućuje da seme bude ispod zemlje i stvara zrnastu strukturu tla. Kod leguminoza veoma je važno da seme bude ispod zemlje, u suprotnom neće doći do klijanja semena. S druge strane, fina zrnasta struktura omogućuje bolju primenu zemljišnih herbicida.

Primena zemljišnih herbicida


Posle setve sledi prva primena herbicida, odnosno „prskanje na crno“. U pitanju je hemijska mera koja uništava korove koji se razmnožavaju semenom i nije toliko efikasno dejstvo na višegodišnje korove. Opasnost nastaje, ukoliko bude velike količine padavina, da aktivna materija prodre u seme i tako ga uništi, a s druge strane potrebna je određena količina padavina da bi zemljišni herbicidi delovali. Ukoliko od trenutka prskanja pa do dve naredne nedelje ne bude padavina, prskanje se smatra neuspešnim. Nakon ovog prvog tretmana slede korektivna prskanja, što zavisi od korova i faze razvoja biljaka.