Prisutni su ENSO-neutralni uslov (El ninjo - Al ninja)i. ENSO-neutralni uslovi su najverovatniji do oktobra 2025. (98 do 54 procenta šanse), prema prognozi CPC/IRI. Postoji ograničena dugoročna ENSO predvidljivost u ovo doba godine. Globalne temperature za april 2025. bile su druge najtoplije u istoriji, prema klimatskom biltenu Kopernikus službe za klimatske promene. Uticajni toplotni talasi nastavili su se u Indiji i Pakistanu tokom maja, a topliji i sušniji nego što je uobičajeno uslovi brzo su smanjili snežni pokrivač u Avganistanu. Prognoze temperature za jun ukazuju na potencijal za toplotne talase u južnoj Evropi i severozapadnoj Africi, kao i natprosečne temperature u istočnoj Evropi, zapadnoj Rusiji, zapadnim Sjedinjenim Državama, Kanadi, Centralnoj Americi i drugim regionima.
Između 2000. i 2020. godine, sezona rasta kukuruza u mnogim delovima sveta bila je izuzetno vruća i suva. Takvi uslovi mogu dovesti ne samo do smanjenja prosečnih prinosa useva, već i do ekstremnije godišnje volatilnosti prinosa useva. Temperature toplije od prosečnih su najvažnije kada pogoršavaju vruću i suvu situaciju u proizvodnom sistemu koji nije u stanju da ublaži efekte tih stresova. Da bi se procenili klimatski rizici za varijacije prinosa, važno je pratiti područja u kojima (1) su prinosi kukuruza već nestabilni, (2) klima je postala toplija i sušnija u poslednje dve decenije i (3) trendovi u klimi su bili najštetniji za stabilnost prinosa kukuruza.
Ispitivanje postojeće varijabilnosti prinosa iz godine u godinu pruža korisnu polaznu tačku za razumevanje gde sistemi proizvodnje kukuruza mogu biti najmanje stabilni. Od 1980. do 2020. godine, prinosi kukuruza bili su najmanje stabilni u odnosu na prosečne prinose u delovima istočne Evrope, Indije i južne Afrike. Ovi regioni su zabeležili koeficijente varijacije prinosa kukuruza od preko 20 procenata. Zapadna Evropa i Južna Amerika imale su relativno stabilnije prinose, sa koeficijentima varijacije od oko 15 procenata. Prinosi kukuruza bili su najstabilniji u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, gde su koeficijenti varijacije samo oko 10 procenata. Uočena varijabilnost prinosa odražava kombinovani uticaj biljne genetike, vremena i inputa u proizvodni sistem kao što su navodnjavanje i đubriva. Od njih, vreme je jedini istinski egzogeni uticaj.
Prelaz vekova doneo je i toplije i sušnije klime tokom vegetacije kukuruza u mnoge delove sveta. Ovi trendovi su najjači u delovima Argentine, Brazila i Evrope, koji su zajedno činili preko 20 procenata globalne proizvodnje kukuruza u 2023. godini. S druge strane, Kina i Sjedinjene Države, koje su zajedno činile preko 50 procenata proizvodnje u 2023. godini, doživele su manje izraženo zagrevanje i malo sušenje. Razlozi za to su donekle diskutovani, ali u budućnosti se većina klimatskih modela slaže da će glavni regioni Kine i Sjedinjenih Država, koji proizvode kukuruz, nastaviti da doživljavaju relativno malo sušenja, iako će se nastaviti zagrevati. Međutim, Kina i Sjedinjene Američke Države su istorijski dominirale varijacijama u proizvodnji na globalnom nivou. Bilo kakva promena u varijansi prinosa u ovim regionima imaće ogroman uticaj na varijaciju prinosa na globalnom nivou i stoga zahteva pažljivo praćenje.
Mnogi regioni gde su prinosi bili najvarijabilniji su oni gde je klima tokom vegetacionog perioda najosetljivija na sušu i zagrevanje. Delovi istočne Evrope su posebno podložni povećanju toplote i aridifikaciji. Promenljivi vremenski obrasci verovatno su smanjili prosečne prinose u Evropi za jedan procenat u periodu 2000-2020. Ovo je veće od uticaja koji je imalo u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Ali efekti toplijih temperatura nisu ograničeni samo na smanjenje prosečnih prinosa. U mnogim vlažnijim klimatskim uslovima, toplije temperature su imale samo skroman uticaj na prinose kukuruza u godinama kada je dostupna odgovarajuća vlaga, ali su značajno pogoršale uticaj suša u drugim godinama. Pogoršavajući nepovoljne godine, toplije temperature povećavaju očekivanu godišnju volatilnost prinosa. U stvari, varijansa prinosa kukuruza povećala se za skoro 50 procenata u Evropi, Latinskoj Americi i Severnoj Americi zbog toplijih temperatura u periodu 2000-2020. Azija je, u međuvremenu, zabeležila relativno sporiji porast varijanse u periodu 2000-2020 kao rezultat toplijih temperatura
Osvrt na nedelju iza nas od 10.02.2025. do 14.02.2025. - repromaterijal. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.
Osvrt na tržište za 13.02.2025. - repromaterijal. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani
Cene đubriva u Evropi zabeležile su nagli rast u januaru. Razlozi za to leže u situaciji na svetskom tržištu, visokim cenama gasa, slabosti evra, logističkim problemima i malim zalihama, prenosi agrarheute.
Ekstremno visoke cene gasa, koje ponekad prelaze 50 evra po MVh, značajno povećavaju troškove evropskih proizvođača đubriva, što dovodi do brzog povećanja njihove cene.
Cene podržava i pad evra, što povećava cenu uvoznih đubriva. U tom kontekstu, sve vrste azotnih đubriva u Nemačkoj i drugim evropskim zemljama su naglo porasle početkom 2025.
Povećanje cena azotnog đubriva povezano je i sa globalnim povećanjem cene uree. U Evropi je situaciju dodatno zakomplikovalo značajno povećanje cena jednog od vodećih proizvođača azotnog đubriva, primećuju učesnici na tržištu.
Ostale vrste azotnih đubriva takođe naglo rastu. Dalja situacija na tržištu EU umnogome će zavisiti od dinamike svetskih i evropskih cena uree, smatraju trgovci.
Tržište uree je doživelo značajan uspon nakon tendera u Indiji koji je održan neposredno pred novu godinu. Na iznenađenje analitičara i trgovaca, na tenderu je kupljen rekordan obim od 1,5 miliona tona. Indija je jedan od najvećih uvoznika i oko 40% svojih azotnih đubriva kupuje na svetskom tržištu.
U nemačkim lukama cene uree su porasle na 525 evra po toni početkom januara, što je više od 75 evra po toni u odnosu na kraj decembra (450 evra/t). Naglo povećanje cena moglo bi značajno da smanji prodaju, što bi verovatno zahtevalo reviziju politike cena.
Krajem decembra, industrija đubriva i uvoznici su već podigli cene amonijum-kalcijum nitrata na najviši godišnji nivo. Međutim, oni su ponovo značajno porasli početkom 2025. Cena je sada nešto ispod 370 €/t na uvoznim lukama i na veletržnicama, što je za 23 €/t više nego na kraju decembra.
U Nemačkoj su takođe porasle cene tečnih đubriva, kao što je rastvor amonijum nitrata i uree (ANC), pri čemu je cena sada dostigla 311 evra po toni, što je više od 12 evra po toni od kraja decembra.
Osvrt na nedelju iza nas od 08.01.2025. do 10.01.2025. - repromaterijal. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.
Osvrt na tržište za 29.10.2024. - stoka. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.
Osvrt na tržište za 28.10.2024. - repromaterijal. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.
Osvrt na tržište za 23.10.2024. - mlinski proizvodi. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.



