Nedeljni osvrt na tržište – Info Tim od 17.08.2026. do 21.08.2026.
Nedeljni osvrt na tržište – Info Tim od 17.08.2026. do 21.08.2026. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.
Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 20.08.2026. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.
Zatvaranje postrojenja za ekstrakciju ulja na jugu Ukrajine i izvoz poljoprivrednih proizvoda preko crnomorskih luka značajno smanjuje potražnju za suncokretom od strane prerađivača, posebno na pozadini povećanja prognoze proizvodnje suncokreta u Ukrajini, pa će deo semena suncokreta ove sezone biti izvezen, kao i u sezoni 2022/23, što će donekle sprečiti pad cena.
Fabrike nastavljaju sa preradom uljane repice, a samo neke od njih će u septembru preći na preradu suncokreta.
Zbog nemogućnosti izvoza sačme i ulja preko crnomorskih luka, prerađivači formiraju programe prerade u skladu sa potencijalom za snabdevanje preko zapadnih granica ili preko luka Rumunije. Shodno tome, otkupne cene za novu žetvu suncokreta ostaju na niskom nivou od 19.000-21.000 UAH/t sa PDV-om (370-390 dolara/t bez PDV-a), budući da je verovatnoća brzog obnavljanja rada crnomorskih luka i izvoza preko njih izuzetno mala.
Prerađivači neće moći da iskoriste visoke cene potražnje za suncokretovim uljem iz Indije, koje iznose 1.485-1.490 dolara/t CIF Mumbaj, jer je morska logistika preko luka Konstanca sada porasla na 150-200 dolara/t, a cene potražnje za suncokretovim uljem u Ukrajini ostaju na 1.310-1.320 dolara/t sa isporukom u luke na Dunavu.
Međutim, glavni problem ostaje izvoz sačme, što će ozbiljno ograničiti maržu prerade.
Izvozne cene suncokreta za isporuku u Bugarsku porasle su na 550-560 dolara/t, ali s obzirom na povećanje troškova autologistike na 120-150 dolara/t, to neće moći da podrži cene suncokreta u Ukrajini. Pored toga, dobra žetva suncokreta u Rumuniji i Bugarskoj obuzdaće uvoz ukrajinskog suncokreta.
Evropska komisija je ostavila prognozu proizvodnje suncokreta u EU za 2026. godinu na 9,5 miliona tona, što je povećanje od 9% u odnosu na prošlu godinu i najbolja žetva od 2023. godine, zahvaljujući istovremenom proširenju posejane površine i oporavku prinosa. Rumunija će ostati najveći proizvođač suncokreta u EU, smanjivši površinu na 1,1 milion hektara, ali će zahvaljujući poboljšanim prinosima moći da ubere 2,2 miliona tona suncokreta u poređenju sa 2,1 milionom tona prošle godine. Bugarska, sa žetvom od skoro 2,1 milion tona, zauzeće drugo mesto među najvećim proizvođačima.
Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 19.08.2026. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.
Uspešni ukrajinski napadi dronova praktično su zaustavili plovidbu kroz Azovsko-donski kanal i Kerčki moreuz od 10. jula, što je dovelo do toga da luke u Azovu, Rostovu na Donu i Taganrogu obustave isporuke žita. Luke u Azovu čine skoro 25% ruskog izvoza žita, dok luke na Crnom moru čine preko 50%.
Kao rezultat masovnog i uspešnog štrajka 12. avgusta 2026. godine, sva tri ključna terminala za žito u luci Novorosijsk su stavljena van upotrebe i potpuno su obustavila prijem i pretovar:
„KSK“ (GK „Delo“) - obustavio je prijem drumskog i železničkog transporta i brodskog prevoza,
Novorosijski žitni terminal (NZT) (Demetra Holding) — pretrpeo je štetu i obustavio rad,
Novorosijska fabrika hlebnih proizvoda (NKHP) (OZK) — pretrpela je oštećenja infrastrukture i prestala je sa radom.
Ukupni kapacitet ova tri terminala je oko 26,1 miliona tona godišnje (ili 50% celokupnog ruskog izvoza pšenice). I do sada, njihov puni rad nije obnovljen.
Prema podacima ProZerna, otkupne cene žitarica u Ruskoj Federaciji su smanjene za 20-25%. U slučaju potpune blokade izvoza preko Crnog mora, Ruska Federacija će ove sezone propustiti 30-35 miliona tona pšenice na svetskim tržištima, izveštava Forbs, pozivajući se na izvore u Uniji izvoznika i proizvođača žitarica. U 2025/2026. godine, ukupan izvoz žitarica i mahunarki iz Ruske Federacije premašio je 61 milion tona, odnosno u 2026/27. godini, obim izvoza može biti prepolovljen.
Međutim, lokalni analitičari smatraju da čak ni obnavljanje rada crnomorskih luka neće ispraviti situaciju sa blokadom Azova, i biće nemoguće u potpunosti nadoknaditi snabdevanje preko Azova u kratkom roku, a izgubljeni obim odgovara ukupnom godišnjem pretovaru svih crnomorskih terminala.
Istovremeno, ruske vlasti redovno odbijaju da razgovaraju sa partnerima o „vazdušnom primirju“ koje je predložila Ukrajina i lokalnim pomorskim ili infrastrukturnim sporazumima, demonstrirajući svoju nespremnost na kompromis i verujući da će blokiranje izvoza iz Ukrajine više pogoditi ukrajinske izvoznike.
Ali ukrajinski izvoznici imaju iskustva sa preusmeravanjem izvoza preko evropskih luka, iako to značajno povećava troškove logistike, a za ruske poljoprivrednike jedina alternativa su baltičke luke, čiji je kapacitet veoma ograničen.
Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 18.08.2026. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.
Egipat je potpisao ugovor sa kompanijom Al Dahra sa sedištem u UAE za isporuku uvozne pšenice u okviru petogodišnjeg programa finansiranja ukupne vrednosti 500 miliona dolara. Cilj sporazuma je obezbeđivanje stabilnih dugoročnih zaliha strateške robe.
Finansiranje će obezbediti Kancelarija za izvoz Abu Dabija. Program će godišnje dodeljivati oko 100 miliona dolara egipatskoj Generalnoj upravi za snabdevanje robom (GASC) za finansiranje kupovine pšenice od Al Dahre.
Egipatsko Ministarstvo snabdevanja i unutrašnje trgovine saopštilo je da je cilj sporazuma da ojača sposobnost zemlje da obezbedi adekvatne zalihe pšenice i održi stabilne zalihe žitarica na domaćem tržištu.
Petogodišnji program efikasno stvara dugoročni mehanizam finansiranja dela uvoza pšenice u Egipat, smanjujući oslanjanje isključivo na kratkoročne nabavke. Godišnje kupovine od Al Dahre biće finansirane u okviru dodeljenih 100 miliona dolara.
Egipat ostaje jedan od najvećih svetskih uvoznika pšenice, sa značajnim udelom zaliha koje se koriste za proizvodnju subvencionisanog hleba. GASC je jedna od ključnih državnih agencija zemlje odgovornih za kupovinu pšenice i drugih strateških prehrambenih proizvoda.
Stručnjaci kompanije ASAP Agri analizirali su četiri scenarija za izvoz žitarica i uljarica iz Ukrajine u 2026/27. godine i zaključili da bi, u zavisnosti od rada luka Velike Odese i Dunava, izvoz mogao da iznosi od 13,8 do 45,8 miliona tona. Podatke iz studije objavio je latifundist.com .
Analitičari Ministarstva poljoprivrede SAD (USDA) su u svom avgustovskom izveštaju podigli prognozu proizvodnje glavnih poljoprivrednih kultura u Ukrajini na 85,7 miliona tona, a stručnjaci ASAP Agri su je podigli na 86,1 milion tona zbog prilagođavanja žetve pšenice. Istovremeno, USDA je snizio prognozu izvoza na 42,6 miliona tona, ASAP Agri na 45,8 miliona tona, a Ministarstvo ekonomije je procenjuje na 38-40 miliona tona. To znači da, uprkos dobroj žetvi, Ukrajina ima ograničene mogućnosti za njen izvoz, što bi moglo naglo smanjiti domaće cene ako se logistika ne poboljša u bliskoj budućnosti.
Prema rečima stručnjaka ASAP Agri, postoje sledeći scenariji izvoza žitarica:
1. Bez luka Velike Odese i Dunava. U ovom slučaju, izvoz će se obavljati samo železničkim i drumskim saobraćajem, a njegov obim će biti oko 1 milion tona mesečno i maksimalno 13,8 miliona tona po sezoni. Izvoz pšenice, kukuruza i ječma će se najviše smanjiti, pošto se isporuke soje i uljane repice preko granice bolje obrađuju. Suncokret će ići uglavnom na unutrašnju preradu.
2. Sa dunavskim lukama, ali bez Velike Odese. U ovom slučaju, obim izvoza će se povećati na 1,6-2,2 miliona tona mesečno i iznosiće 23,6 miliona tona po sezoni. Međutim, biće ograničen niskim vodostajem u Dunavu, visokim troškovima pretovara, rizicima granatiranja i zavisnošću od luke Konstanca.
3. Delimična restauracija luka Velike Odese. Ako u septembru luke budu radile na 30% predratnog nivoa, a od oktobra – na 50%, onda će preko njih biti moguće izvoziti još 1,5 miliona tona žitarica mesečno, što će zajedno sa lukama Dunava i kopnenih granica omogućiti ukupan izvoz 2,5-3,7 miliona tona žitarica mesečno ili 38,2 miliona tona po sezoni. Kukuruz će ostati najranjivija kultura, dok će se zalihe pšenice i ječma značajno povećati.
4. Potpuno obnavljanje luka Velike Odese. Ako dubokovodne luke budu radile sa 50% u septembru, 80% u oktobru i 100% od novembra, onda će ukupan izvoz dostići 4,5 miliona tona mesečno ili 45,8 miliona tona po sezoni, što je veoma optimističan scenario.



