Danska kruna povećava podsticaje za ulaganje u nove smeštaje za uzgoj svinja.
U budućnosti, vlasnici zadruga koji se odluče za izgradnju novih objekata mogu očekivati znatno veći dodatak za novoizgrađene objekte od 0,80 datskih kruna po kilogramu u prvoj godini.
Ovim novim modelom za dodatak novoj izgradnji, Danska kruna ima za cilj da ojača podsticaje za modernizaciju i osiguranje budućnosti danske proizvodnje svinja.
Ranije je dodatak iznosio 0,20 datskih kruna po kg tokom perioda od pet godina, ali sada se uvodi novi stepenasti model. Prema ovom modelu, dodatak će biti 0,80 datskih kruna po kg tokom prvih 12 meseci, zatim će se smanjivati za 0,10 datskih kruna godišnje, dostigavši 0,40 datskih kruna po kg u petoj godini.
To rezultira prosečnim dodatkom od 0,60 datskih kruna po kg tokom prvih pet godina rada za novi objekat za smeštaj svinja.
„Apsolutno je neophodno da pokrenemo izgradnju novih svinjskih objekata u Danskoj, jer je to ključno za obezbeđivanje konkurentne proizvodnje i time hiljada radnih mesta na duži rok. Istovremeno, znamo da novi objekti opremljeni najsavremenijom tehnologijom pomažu u smanjenju klimatskog otiska proizvodnje. Zato je sasvim logično da Danska kruna preuzme još veću odgovornost i podrži članove zadruge koji su spremni da investiraju i razmišljaju dugoročno“, kaže Nils Ulrih Duedal, generalni direktor grupe Danske krune.
Novi model znači da član zadruge sa novoizgrađenim objektima može dobiti ukupni dodatak ekvivalentan do 25 procenata investicije, pod uslovom da troškovi izgradnje ostanu na 4.000 DKK po toru. Pored dodatka za novoizgrađene objekte, Danska kruna takođe nudi finansiranje od 650 DKK po toru (po godišnjoj kamatnoj stopi od 4,8%), koje se otplaćuje tokom pet godina putem konačnog poravnanja.
Očekivanja su velika da će novi dodatak pomoći u ubrzanju izgradnje i modernizacije svinjskih objekata.
„Zapravo vidimo veliko interesovanje za novu gradnju među našim zadrugarima. Sa povećanim dodatkom, nadamo se da ćemo omogućiti mnogima više njih da ostvare svoje planove. Ukratko, ovo je investicija u budućnost – kako za pojedinačnog proizvođača, tako i za Dansku krunu u celini“, dodaje Seren Tinggard, direktor usluga vlasnicima u Danskoj kruni.
Da bi se ostvarilo pravo na dodatak za novogradnju, izgradnja mora početi najkasnije šest meseci nakon potpisivanja ugovora.
Institut konjunkture agrarnog tržišta (IKAR) povećao je prognozu prinosa pšenice za 0,5 mln t, na 88 mln t (ovde i dalje – bez računanja novih regiona), piše „Interfaks“. Korekcija je povezana sa rekordnim prinosom na Uralu i u Sibiru. „Postojala su strahovanja u vezi sa gubicima, vidimo da su mogući, ali neće biti značajni, žetva se već završava“, istakao je generalni direktor IKAR Dmitrij Rilko. „Istovremeno, neki faktori koji mogu uticati na konačne rezultate i dalje postoje. Pored toga, još nije poznato kakva može biti refakcija“.
Takođe je povećana prognoza ukupnog prinosa kukuruza za 0,3 mln t, na 15,3 mln t, procena prinosa ječma nije promenjena – 19 mln t. Ukupno je prognoza prinosa žitarica povećana za 0,8 mln t, na 137,3 mln t. Ministarstvo poljoprivrede zadržava prognozu ukupnog prinosa žitarica ove godine na nivou od 135 mln t, uključujući 90 mln t pšenice. U 2024. godini, prema podacima Rosstata, ubrano je 125,9 mln t, uključujući 82,6 mln t pšenice.
Procenu izvoznog potencijala žitarica u ovoj sezoni IKAR je povećao za 0,3 mln t, na 57,8 mln t zahvaljujući povećanju prognoze izvoza kukuruza na 4,1 mln t. Procena izvoznog potencijala pšenice nije promenjena i iznosi 44,1 mln t. Ministarstvo poljoprivrede procenjuje mogući izvoz žitarica u ovoj poljoprivrednoj godini na nivou od 50 mln t.
Prošle nedelje, tokom sastanka predsednika Vladimira Putina sa Vladom, ministarka poljoprivrede Oksana Lut je rekla da prinos žitarica iznosi 132 mln t u bunkerskoj težini, a u tom trenutku (do 15. oktobra) bilo je obrađeno 91% useva. „Trenutno žetva se nastavlja u teškim vremenskim uslovima: u pojedinim regionima Sibira već pada sneg, u centralnim regionima obilne kiše“, navela je ona.
Tako je, na primer, guverner Omske oblasti Vitalij Hocenko napisao na svom Telegram kanalu da će u regionu biti uveden vanredni režim zbog snega. Trenutno je pod snegom 420 hiljada hektara neobrađenih useva, a žetvena kampanja se nastavlja. Prethodno je TASS, pozivajući se na Ministarstvo poljoprivrede Novosibirske oblasti, izvestio da je u četiri okruga takođe uveden vanredni režim. Krajem septembra u regionu je pao prvi sneg i došlo je do hladnoće. U oktobru su se nastavili mrazevi, što je u kombinaciji sa snežnim padavinama otežalo žetvenu kampanju.
Prema podacima analitičkog centra kompanije Ruseed, krajem druge decenije oktobra suncokret je ubran sa 8,8 miliona hektara, ili 72% od površine njegove setve. Urožaj je dostigao 13,3 miliona tona – za 1,3 miliona tona manje nego prethodne godine. Tempo radova na žetvi je stabilan, posebno u Centralnom i Privolžskom federalnim okrugima, navode analitičari. Potpuno je završena žetva suncokreta u Ingušetiji (100%), blizu završetka su radovi u Adigeji (96%), Krasnodarskom kraju (94%), Krimu i Hersonskoj oblasti (po 93%).
Regioni lideri po prinosu su Vladimirska (37,5 c/ha), Nižegorodska (31,1 c/ha), Rjazanska (27,2 c/ha), Orlovska (26,4 c/ha) i Kurska (25,1 c/ha) oblast. Znatan porast prinosa u odnosu na prošlu godinu zabeležen je u Omskoj (+37%) i Kurganskoj (+20%) oblasti, u Adigeji (+17%), Čečeniji (+16%) i Baškortostanu (+13%).
Posebno analitičari Ruseed ističu Saratovsku oblast, koja prednjači po površini setve suncokreta (1,6 miliona hektara). Tamo je prinos povećan za 5%, ubrano je 1,9 miliona tona. Međutim, u celoj zemlji prosečan prinos po hektaru smanjen je sa 16,6 c na 15,1 c zbog suše u južnim regionima. Stabilni rezultati u Centru i Povolžju delimično nadoknađuju ove gubitke, procenjuju analitičari.
Prema prognozama analitičke kompanije „ProZerno“, žetva suncokreta ove godine u optimističnom scenariju može dostići 17,3 miliona tona, iako je ranije potencijalni prinos procenjivan na 18 miliona tona, ali je suša na jugu promenila situaciju, piše „Interfaks“. Prema rečima generalnog direktora „ProZerna“ Vladimira Petrićenka, na jugu je ove godine značajan pad prinosa suncokreta osim u Staropolju, gde će prinos biti prosečan. „Takođe se očekuje prosečan prinos u Crnozemlju, uprkos povećanju površina setve“, istakao je ekspert. „U Povolžju se prinos suncokreta procenjuje na srednjem nivou, iako su očekivanja bila visoka i prelazila 8 miliona tona. Sada se može govoriti o 7,7 miliona tona.“ U novim regionima, usled suše, žetva će se u najboljem slučaju smanjiti na 670 hiljada tona, iako su u prethodnim godinama tamo ubirane količine od 1,3 do 1,7 miliona tona, dodao je Petrićenko. Prema prognozi Ministarstva poljoprivrede, žetva suncokreta ove godine se očekuje nešto manja nego prošle godine – 17,5 miliona tona u odnosu na 18,3 miliona tona.
Ukrajina i Evropska unija su se dogovorile da ukinu deo carina i prošire kvote za izvoz poljoprivrednih proizvoda, objavio je na svojoj Fejsbuk stranici zamenik premijera za evropske i evroatlantske integracije Taras Kačka.
Odluka Komiteta za pridruživanje u trgovinskom sastavu br. 3/2025, usvojena 14. oktobra 2025. godine, stupiće na snagu 29. oktobra, tako da će ukrajinski izvoznici moći da iskoriste prednosti novog trgovinskog režima već ove godine.
Pristup tržištu za najosetljivije proizvode, kao što su šećer, živina, jaja, pšenica, kukuruz i med, ostaće ograničen i postepen. Potpuna liberalizacija biće razmotrena samo za neke neosetljive proizvode, kao što su mleko i mlečni proizvodi, saopštio je Savet EU.
Prema navedenoj odluci, izvozne kvote za ukrajinske proizvode će se povećati na sledeći način:
med - za 483% sa 6 hiljada tona na 35 hiljada tona;
šećer - za 400% sa 20 hiljada tona na 100 hiljada tona;
obrano mleko u prahu - za 208% sa 5 hiljada tona na 15,4 hiljade tona;
jaja - za 200% sa 6 hiljada tona na 18 hiljada tona;
živinsko meso - za 33% sa 90 hiljada tona na 120 hiljada tona;
mekinje i njihovi ostaci - za 405% sa 21 hiljade tona na 85 hiljada tona;
ječmena griznica i griz — za 423% sa 7,8 hiljada tona na 33,2 hiljade tona;
kukuruz - od 0,65 do 1 milion tona,
pšenica - od 1 do 1,3 miliona tona.
Brašno je stavljeno u posebnu kategoriju, a Ukrajina će moći da isporuči do 30 hiljada tona pšeničnog brašna, što odgovara rekordnim količinama tokom bankomatskog perioda.
Ukrajina će, sa svoje strane, povećati obim kvota za evropsku robu, posebno za svinjetinu (sa 20 hiljada tona na 45 hiljada tona), živinsko meso (sa 20 hiljada tona na 120 hiljada tona) i šećer (sa 40 hiljada tona na 100 hiljada tona), što će doprineti produbljivanju međusobnih trgovinskih odnosa.
Dokument je bilateran i neodređen, a sledeći pregled uslova za pristup ukrajinske robe tržištu EU zakazan je za 2028. godinu. Potpis sa ukrajinske strane stavila je Aleksandra Nečiporenko, sekretarka Komiteta za pridruživanje Ukrajina-EU u trgovini. Odluka je zasnovana na sporazumima postignutim 30. juna 2025. godine između Ukrajine i Evropske komisije u okviru pregleda Sporazuma o dubokoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini (DCFTA).
Ova odluka otvara nove mogućnosti za ukrajinske poljoprivrednike i izvoznike, jača ekonomsku saradnju sa EU i doprinosi daljoj integraciji Ukrajine u evropsko tržište.
Podsetimo se da je Sporazum o pridruživanju između EU i Ukrajine potpisan 2014. godine i stupio je na snagu 1. septembra 2017. godine. Nakon potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, EU je Ukrajini pružila olakšanje trgovine i izuzetne instrumente visoke jednostrane liberalizacije u obliku autonomnih trgovinskih mera (ATM), koje su produžene 2023. i 2024. godine i istekle 6. juna 2025. godine.
Globalna poljoprivreda se suočava sa sve većim pritiskom da zadovolji zahteve rastuće populacije, klimatskih promena i nestašice resursa. U 2026. godini i nadalje, inovacije se fokusiraju na održivost, bezbednost hrane, preciznost i otpornost. Sledećih deset trendova pokreću ovu transformaciju:
Bioinženjering – Sa 295,3 miliona ljudi u 53 zemlje koje se suočavaju sa akutnom glađu, bioinženjering je ključan za bezbednost hrane. Poboljšava osobine useva kroz genetsku modifikaciju i CRISPR kako bi se omogućila bolja otpornost na sušu i štetočine.
Poljoprivredna robotika i automatizacija – Automatizacija je u porastu, sa godišnjim jazom od 2,4 miliona poljoprivrednih radnika. Robotika u poljoprivredi, uključujući autonomne traktore, dronove i prskalice vođene veštačkom inteligencijom, poboljšava produktivnost i preciznost.
Sledljivost useva – Jedna od deset osoba u svetu oboli od kontaminirane hrane. Ovo pojačava potrebu za transparentnošću lanca snabdevanja. Tehnologije poput blokčejna, praćenja DNK i interneta stvari osiguravaju sledljivost, smanjuju bacanje hrane za 20% i otkrivaju falsifikate.
Regenerativna poljoprivreda – Sa projekcijama da će 90% Zemljinog zemljišta degradirati do 2050. godine, regenerativne prakse poput poljoprivrede bez oranja, pokrivnih useva i ugljenične poljoprivrede dobijaju na značaju. Tržište raste po složenoj godišnjoj stopi rasta od 15,97% i dostigne 5,77 milijardi američkih dolara do 2034. godine.
Uzgoj u zatvorenom prostoru – Četvrtina svetskih useva uzgaja se pod velikim vodnim stresom. To ističe potrebu za rešenjima koja efikasno koriste vodu, poput vertikalne poljoprivrede i hidroponike. Startapovi unapređuju povezane vertikalne farme i hidroponske sisteme sa pametnim utikačima i kontrolom klime u realnom vremenu.
Poljoprivredno mapiranje – Geoprostorna tehnologija omogućava praćenje u realnom vremenu, procenu zdravlja zemljišta i prognoziranje prinosa. Očekuje se da će tržište poljoprivrednog mapiranja dostići 7,7 milijardi američkih dolara do 2035. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od 2,9% .
Prediktivna poljoprivreda – Preko 60% velikih farmi će do kraja godine usvojiti softver zasnovan na veštačkoj inteligenciji. Prediktivni modeli predviđaju prinose, zaraze štetočinama i održavanje opreme koristeći istorijske i podatke u realnom vremenu. Akvizicija kompanije Blu River od strane kompanije Džon Dir za 305 miliona američkih dolara ističe rastuća ulaganja u poljoprivredne platforme sa veštačkom inteligencijom.
Ugljenična poljoprivreda – Poljoprivreda doprinosi 11% emisijama gasova staklene bašte u EU. Prakse ugljenične poljoprivrede, kao što su upotreba biouglja i višegodišnji usevi, dobijaju na zamahu. Očekuje se da će tržište rasti po složenoj složenoj stopi rasta od 11,58% do 2028. godine.
Digitalni blizanci – S obzirom na to da proizvodnja hrane treba da poraste za 70% do 2050. godine, digitalni blizanci omogućavaju virtuelne simulacije useva, prognoziranje resursa i preciznu poljoprivredu. Startapovi nude modele useva i simulatore rasta biljaka vođene veštačkom inteligencijom.
Napredna bio-đubriva – Upotreba nano-bio-đubriva smanjuje zavisnost od hemijskih đubriva za 40% . Osim toga, očekuje se da će tržište bio-đubriva dostići 4,71 milijardu američkih dolara do 2034. godine, uz složenu stopu rasta od 12,83% .
Prošle nedelje cene ruske pšenice sa proteinom od 12,5% za isporuku u oktobru-novembru smanjile su se za 1$, na 229-230$/t FOB, dok je pšenica sa 11,5% proteina poskupela za 1,5$, na 227,5$/t, pojavio se izveštaj analitičkog centra „Rusagrotransži“. Ukrajinska pšenica sa 11,5% šta proteina pojeftinila je za 1$, na 229$/t, francuska takođe za 1$, na 226$/t, cena američke pšenice smanjena je za 3$, na 223$/t, a australijske za 7$, na 239$/t. Cene slabe zbog pojačane konkurencije između dobavljača, navode analitičari.
Cene pšenice sa 12,5% proteina u dubokovodnim lukama Rusije pri isporuci automobilskim transportom ostale su bez značajnih promena – 16,7-16,9 hiljada rubalja/t bez PDV-a, pri isporuci železnicom na nivou 16-16,1 hiljada rubalja/t. Pri niskom vodostaju cene su smanjene za 200 rubalja, na 14,9 hiljada rubalja/t.
Na jugu je pšenica 4. klase poskupela za 100 rubalja, na 14,2-15 hiljada rubalja/t (EXW silos). U regionima Centra cene su ostale bez značajnih promena (u proseku minus 50 rubalja) na nivou 12,5-12,8 hiljada rubalja/t, u Povolžu su smanjene za 150 rubalja, na 11,5-13 hiljada rubalja/t. U Sibiru su cene pšenice ostale u rasponu od 8,4-10 hiljada rubalja/t bez PDV-a, pri čemu su se pojavili kupci iz Kazahstana koji kupuju pšenicu 4. i 5. klase u poljoprivrednim gazdinstvima za gotovinu po ceni od 6-8 hiljada rubalja/t, navode analitičari.
Analitički centar „Rusagrotrans“ povećao je prognozu izvoza pšenice u oktobru za 0,07 miliona tona, na 5,17 miliona tona, što je manje od prošlogodišnjeg pokazatelja od 5,98 miliona tona, ali više od petogodišnjeg proseka za ovaj mesec (4,79 miliona tona). U periodu od 1. do 13. oktobra na spoljna tržišta isporučeno je 2,17 miliona tona pšenice.
Prema monitoringu Ruskog zrnovnog saveza, na koji se poziva „Interfaks“, u prvoj dekadi oktobra Rusija je izvezla 2 miliona tona pšenice – 5% manje nego u istom periodu prošle godine. Ukupno je izvezeno oko 2,1 milion tona žita u odnosu na 2,45 miliona tona pre godinu dana. Uključujući isporuke ječma od 81 hiljadu tona, što je 2,8 puta manje nego prošle godine (224 hiljade tona), i kukuruza koji je pao 5,3 puta, na 22,4 hiljade tona sa 118,7 hiljada tona.
„Cene ruske pšenice (FOB Novorosijsk) kretale su se u rasponu od 230-231$ po toni tokom cele dekade. I pri tome je trgovina i dalje išla bez diskonta u odnosu na cenu evropske pšenice“, istakla je direktorka analitičkog odeljenja saveza Jelena Tjurina. „Štaviše, ruska pšenica je bila 4$ skuplja od francuske“. Odsustvo diskonta predstavlja faktor koji ograničava povećanje izvoza, smatra ona. Cene kod proizvođača pšenice za prvu dekadu oktobra pale su za 1,6%, u proseku na 13.420 rubalja po toni (sa PDV-om), dodala je Tjurina.
Stručnjaci Centra za agroanalitiku predviđaju da bi žetva uljarica u Rusiji 2025. godine mogla da premaši rekordnu žetvu iz 2024. godine od 30,2 miliona tona. Prema podacima Rosstata, površina zasejana ovim usevima je za 11,1% veća nego prethodne godine, dostižući 21,07 miliona hektara, prenosi forbes.ru.
„Prema našim procenama, bruto žetva uljarica biće približno 34,5 miliona tona, što je 14% više nego prošle godine“, kaže Margarita Sviščeva, rukovodilac analitičkog centra RUSEED. Prognoza Saveza proizvođača ulja i masti Rusije za sve žetve uljarica je skromnija — preko 33,5 miliona tona, dok je prognoza Ministarstva poljoprivrede 32,5 miliona tona.
Povećanje površina zasejanih uljaricama posledica je velike potražnje za njima i njihovim prerađevinskim proizvodima kako na domaćem, tako i na stranom tržištu, kao i visoke profitabilnosti njihove proizvodnje, objašnjavaju stručnjaci Centra za agroanalitiku.
Izgledi za sezonu
Čak i pre početka žetve, bilo je jasno da će žetva biti dobra, bolja nego prošle godine, kaže Natalija Zgurskaja, generalna direktorka kompanije Zemlica (deo Kirilica grupe). Bilo je manje povratnih mrazeva nego obično, što je smanjilo rizike za ozime useve, napominje Sviščeva.
Prema rečima Andreja Nedužka, generalnog direktora poljoprivrednog holdinga „Step“, prinosi uljarica ove godine ostaju na prošlogodišnjem nivou. Precizna procena situacije biće moguća tek nakon završetka žetve. Uljarice ostaju najprofitabilnija proizvodnja useva, napominje stručnjak.
Sviščeva je uverena da će proizvodnja biljnog ulja porasti u novoj sezoni. Globalne cene biljnog ulja će se stabilizovati, što budi nade u povoljne cene za izvoznike.
Prema preliminarnim prognozama, industrija će moći da proizvede preko 10,5 miliona tona biljnih ulja, što je povećanje od 7,5% u odnosu na prošlu sezonu, prema rečima analitičarke kompanije OleoScope, Lilije Varigine. Ona očekuje ne samo povećanje iskorišćenosti proizvodnih pogona, već i samih kapaciteta – do kraja sezone 2024/25, oni su već povećani za milion tona, dostigavši 32,1 milion tona.
Geografska struktura ruskih zaliha proizvoda od ulja i masti neće se značajno promeniti, prema podacima Centra za agroanalitiku: Kina, Indija i zemlje EAEU ostaće najveći uvoznici. Usled pogoršanja trgovinskih tenzija između Kanade i Kine, Kina bi mogla da poveća uvoz uljane repice, ulja od uljane repice i sačme iz Rusije, zamenjujući kanadski uvoz.
Suncokret
Suncokret ostaje ključna kultura zbog rastuće potražnje za uljem na svetskom tržištu, napominje Sviščeva. Prema Centru za agroanalitiku, za suncokret je dodeljeno 11,04 miliona hektara (12,6% više nego u 2024. godini). Analitički centar RUSEED prognozira žetvu od približno 17,9 miliona tona. To je skoro 10% više nego prošle godine, uprkos suši u Južnom federalnom okrugu, prema rečima Zgurske. Proizvodnja suncokretovog ulja dostići će 7,5 miliona tona, prema Sviščevoj, u poređenju sa 6,94 miliona tona u 2024. godini. A izvoz se projektuje da dostigne skoro 5 miliona tona (6,94 miliona tona za celu 2024. godinu).
Prema podacima RUSEED-a, sa uspostavljenim izvozom ulja, profitabilnost semena suncokreta mogla bi da pređe 70%. Trenutno su cene otprilike iste kao i prošle godine. Prema podacima Graininfo-a, 29. septembra prosečna cena u zemlji bila je 40.500 rubalja po toni (povećanje od 2,5% u odnosu na septembar prošle godine). Stručnjaci ne očekuju pad cene uljastog suncokreta u narednim mesecima, ali je moguće umereno prilagođavanje, smatra Nedužko. Ako se sadržaj ulja u suncokretu smanji ili žetva bude manja od očekivane, cena će porasti.
Plutajuće carine na izvoz suncokretovog ulja ukinute su do 31. avgusta, što je podstaklo preradu. Carine su sada ponovo uvedene, ali je moguće da ponovo budu ukinute na jesen kako bi se podržali proizvođači ulja, jer se očekuje dobra žetva ne samo u Rusiji već i širom sveta, kaže Zgurskaja.
Iako suncokret ostaje najvažnija kultura, uljana repica i soja postaju sve popularnije zbog potražnje za proteinskim sirovinama i uljima.
Uljana repica
Prema rečima stručnjaka Centra za agroanalitiku, prolećna uljana repica je posejana na 2,4 miliona hektara (10,8% više nego 2024. godine), dok je ozima uljana repica posejana na 526.000 hektara (2,8% manje nego prethodne godine). A prema analitičkom centru ProZerno, očekuje se da će žetva uljane repice biti rekordnih 5,4 miliona tona (u poređenju sa 4,7 miliona tona u 2024. godini), isključujući nove ruske teritorije, gde se proizvodnja posebno procenjuje na 87.000 tona ove sezone. Ukupna procena RUSEED-a je nešto veća, na 5,9 miliona tona.
Udeo uljane repice u usevima raste zbog potražnje za alternativnim gorivom dobijenim iz ove kulture, objašnjava Zgurskaja. Prema njenim rečima, uljana repica je profitabilna za ruske poljoprivrednike zbog visokog prinosa na jugu i upotrebe u plodoredu. Međutim, ona ostaje radno intenzivna kultura, koja zahteva više ciklusa suzbijanja štetočina. Međutim, žetva uljane repice biće znatno veća od prošlogodišnjih 4,6 miliona tona, pojašnjava Zgurskaja.
Prema podacima RUSEED-a, očekivana profitabilnost uljane repice u novoj sezoni je 40-42%. Prema podacima Graininfo-a, usev se trgovao po ceni od 40.500 rubalja po toni sa PDV-om (porast od 12,5%) krajem septembra, u poređenju sa 35-36.000 rubalja po toni godinu dana ranije. Nedužko podseća da je uljana repica već pokazala vrhunac profitabilnosti prošle sezone.
Soja
Prema rečima stručnjaka Centra za agroanalitiku, soja zauzima 4,7 miliona hektara u Rusiji (9,1% više nego prethodne godine). Analitički centar RUSEED prognozira da će ovogodišnja žetva soje dostići približno 9 miliona tona. RUSEED očekuje da će profitabilnost useva u sezoni 2025/26. dostići 39-40%.
„Profitabilnost svih uljarica je prošle godine prešla 40%, a soje preko 30%, i ne očekujemo značajan pad ni ove godine. Sojino ulje je nusproizvod prerade; glavni proizvod je sačma, koja se koristi za stočnu hranu, a populacija stoke u Rusiji raste“, objašnjava Varigina iz kompanije OleoScope.
Lan uljarica
Prema rečima stručnjaka analitičkog centra RUSEED, žetva lanenog semena u 2025. godini dostići će približno 1,7 miliona tona. Kirilica procenjuje žetvu na 1,4 miliona tona. Projektovana profitabilnost je do 35%. Cena lanenog semena na domaćem tržištu biće približno 35.000 rubalja po toni bez PDV-a u prvoj nedelji septembra 2025. godine, u poređenju sa manje od 33.000 rubalja po toni prethodne godine.
Potražnja za lanenim uljem je nedavno porasla, prema rečima stručnjaka Centra za agroanalitiku. Žetva 2024. godine iznosila je 1,35 miliona tona, što je povećanje od 16,8% u odnosu na cilj za 2023. godinu. Ova brojka je bila druga najviša u istoriji uzgoja lanenog semena u Rusiji, nakon rekordne žetve 2022. godine od 1,73 miliona tona. Laneno ulje i sačma se prvenstveno izvoze.
Glavni faktor koji je uticao na tržište bila je odluka Pododbora za carine da uvede izvoznu carinu od 10% na laneno seme, napominje Sviščeva. Carina neće imati negativan uticaj na ukupnu izvoznu vrednost useva i njegovih prerađenih proizvoda, prema rečima stručnjaka Centra za agroanalitiku. „Lan je ostao jedina uljarica koja nije zaštićena carinama, iako je njegova prerada uporediva po profitabilnosti sa uljanom repicom. Ova mera ima za cilj stimulisanje domaće prerade i mogla bi postati pokretač dodate vrednosti za industriju uljarica“, kaže Sviščeva.
Pripremila Federalna državna budžetska institucija „Centar za agroanalitiku“ na osnovu materijala sa forbes.ru



