Agencija CONAB predviđa da će Brazil ubrati rekordnih 178 miliona tona soje

Agencija CONAB predviđa da će Brazil ubrati rekordnih 178 miliona tona soje

Prema prognozi agencije Conab, brazilski poljoprivrednici će u 2025/26. godine ubrati rekordnih 177,64 miliona tona soje (skoro u skladu sa procenama iz septembra), što će premašiti žetvu prethodne sezone za 6 miliona tona.

 

Očekuje se da će se zasadi soje povećati za 3,6% u odnosu na isti period prošle godine na 49 miliona hektara (121,081 miliona hektara), a izvoz bi trebalo da premaši 112 miliona tona, jer Sjedinjene Države smanjuju izvoz soje usred trgovinskog rata sa Kinom.

 

Prema podacima Konaba, poljoprivrednici u državi Parana zasadili su najviše soje, na 31% planirane površine, dok je vodeća poljoprivredna država Mato Groso zasadila 18,9%. U većini regiona priprema zemljišta je već završena, a poljoprivrednici čekaju nastavak kiša, koje se očekuju da počnu u drugoj polovini oktobra.

 

Stručnjaci Konaba gotovo da nisu promenili prognozu za žetvu kukuruza u Brazilu u odnosu na septembarske procene, ostavljajući je na 138,6 miliona tona. Zasejane površine će dostići 22,68 miliona hektara, što će premašiti prošlogodišnju cifru za 3,9%.

 

Druga žetva kukuruza, koja se gaji nakon žetve soje na istim površinama, u novoj sezoni iznosiće 113,2 miliona tona. Druga žetva čini većinu proizvodnje kukuruza u Brazilu, a najviše se izvozi u drugoj polovini godine.

 

Cene kukuruza u Ukrajini padaju zbog očekivanja dobre žetve i pada izvozne potražnje

Cene kukuruza u Ukrajini padaju zbog očekivanja dobre žetve i pada izvozne potražnje

Poboljšanje vremena u Ukrajini nakon dugotrajnih kiša omogućava ubrzanu žetvu suncokreta, soje i kukuruza, za šta trgovci nadaju se da će naglo povećati ponudu kukuruza, pa otkupne cene nastavljaju da padaju.

 

Zaključno sa 9. oktobrom, u Ukrajini je obrađeno samo 15% površine ili 590 hiljada hektara useva kukuruza, od čega je požnjeveno 3,4 miliona tona sa prinosom od 5,4 tone/hektaru, iako je prošle godine u ovo vreme obrađeno 10,6 miliona tona sa 48% površine sa prinosom od 5,58 tona/hektaru.

 

Izvozne cene kukuruza u Ukrajini su smanjene za dodatnih 2-3 dolara/t na 202-204 dolara/t sa isporukom u luke Crnog mora tokom nedelje, ali su cene u grivnjama ostale na nivou od 9.500-9.600 grivnja/t zbog rasta kursa dolara u odnosu na grivnju za 1,2% tokom nedelje.

 

Ponuda kukuruza sporo raste jer su poljoprivrednici zauzeti žetvom suncokreta i soje i setvom ozime pšenice u očekivanju većih padavina koje se očekuju u narednih 7-10 dana. Stoga očekujemo novi talas povećane potražnje za kukuruzom od strane izvoznika u narednim nedeljama.

 

Prema podacima kompanije Platts, cena ukrajinskog kukuruza 6. oktobra bila je 213 dolara/t FOB crnomorske luke za isporuku u prvoj polovini novembra, što je 28 dolara/t manje nego pre dva meseca, jer je svetsko tržište pod snažnim pritiskom jeftinog američkog i brazilskog kukuruza.

 

Izvoz kukuruza iz Ukrajine u septembru 2025. godine iznosio je samo 40 hiljada tona, a u prvoj polovini oktobra - 125 hiljada tona, u poređenju sa 412 i 780 hiljada tona, respektivno, prošle godine.

 

Poređenja radi, izvoz kukuruza iz SAD u 2025/26. godine (od 1. septembra) dostigao je 7,94 miliona tona, što je 65% više nego u istom periodu prošle godine.

 

Prema podacima ANEC-a, Brazil će u oktobru izvesti 6,46 miliona tona kukuruza. Zbog povoljnih padavina tokom sezone sadnje kukuruza i soje, CONAB je povećao svoju prognozu za žetvu kukuruza u Brazilu za 2025/26. godinu za 0,32 miliona tona na 138,6 miliona tona, što značajno premašuje prognozu USDA iz septembra (131 milion tona) i žetvu za 2024/25. godinu (135 miliona tona).

 

Decembarski fjučersi kukuruza u Čikagu pali su tokom nedelje za 1,9% na 162 dolara/t (-2,7% za mesec, -6% za godinu), iako su dobili podršku od aktivne prodaje kukuruza iz SAD.

 

Zbog obustave rada vlade, izveštaji o napretku žetve kukuruza u SAD se ne objavljuju, ali prema procenama Rojtersa, 44% površine je već ožnjeveno, a prognoza toplog i gotovo suvog vremena za narednih 7-10 dana omogućiće ubrzanu žetvu.

 

Novembarski fjučersi kukuruza na Pariskoj berzi porasli su za 1,9% na 184,75 evra/t ili 215 dolara/t (-1,4% na mesečnom nivou, -18% na međugodišnjem nivou) tokom nedelje, pod pritiskom povećanja prognoza žetve pšenice i zaliha jeftinog brazilskog kukuruza.

 

Prema podacima EK, od 1. jula do 5. oktobra uvoz kukuruza u EU smanjen je za 30% u odnosu na prethodnu sezonu na 3,926 miliona tona, pri čemu su isporuke iz Brazila povećane 2,2 puta sa 0,949 na 2,14 miliona tona, a isporuke iz Ukrajine smanjene su 3,8 puta sa 2,733 na 0,706 miliona tona i iz SAD - sa 1,04 na 0,752 miliona tona.

 

Gubitak tradicionalnog evropskog tržišta za ukrajinski kukuruz i smanjena potražnja iz Turske i Egipta povećaće pritisak na cene.

 

U Turskoj, jednom od glavnih kupaca ukrajinskog kukuruza tokom leta, počela je žetva sopstvenog roda, što vrši dodatni pritisak na cene, smanjujući potražnju za uvozom.

 

Na drugim tržištima, posebno u Egiptu i Španiji, konkurentnost ukrajinskog kukuruza je ograničena jeftinijim isporukama iz Južne Amerike i SAD.

 

 

 

 

DanBred objavljuje izveštaj „Rezultati za DanBred svinje 2025.“

DanBred objavljuje izveštaj „Rezultati za DanBred svinje 2025.“

Prema novom izveštaju, tokom protekle dve godine, DanBred je postigao napredak u uzgoju od skoro 5 evra po svinji u završnoj fazi DanBreda. Ovo uključuje poboljšanja u preživljavanju prasadi, efikasnosti hranjenja i ukupnoj profitabilnosti.

Izveštaj „Rezultati za DanBred svinje 2025“ pruža potpun pregled kako se napredak u uzgoju odražava i u DanBred jezgru i u proizvodnim stadima, a istovremeno predstavlja i prognozu za budući napredak u uzgoju.

„Naši rezultati se zasnivaju na velikom i kvalifikovanom skupu podataka, što smatram glavnom prednošću. Izveštaj jasno pokazuje šta uzgoj donosi danas, ali i šta očekujemo u budućnosti“, kaže Kristijan Fink Hansen, direktor Centra za istraživanje svinja u Danskom savetu za poljoprivredu i hranu.

Jače i robusnije svinje

U poslednje dve godine, u DanBredovim nuklearnim stadima postignut je napredak u uzgoju od skoro 5 evra po svinji u završnoj fazi, pri čemu su preživljavanje prasadi, preživljavanje krmača i efikasnost hranjenja najviše doprineli ukupnom napretku. Osobine robusnosti činile su 73% ukupnog napretka, dok su osobine produktivnosti i reprodukcije doprinele 18% i 9%, respektivno.

Prvih 10% ističe puni potencijal

Napredak u uzgoju postignut prethodnih godina doveo je do značajnog povećanja produktivnosti u proizvodnim stadima. Broj prasadi po krmači godišnje povećan je u proseku za skoro 2 prasadi za samo dve godine, što je podržano povećanjem preživljavanja prasadi od 1,6 procentnih poena. Kod prasadi u završnom toku, produktivnost je stalno i značajno rasla, sa poboljšanjem proizvodne vrednosti po boksu od 5-7% godišnje.

U 2024. godini, prvih 10% krda krmača kompanije DanBred otklonilo je impresivnih 41,9 prasadi po krmači godišnje i postiglo stopu preživljavanja prasadi od 82,1%. Prvih 10% krda krmača kompanije DanBred u završnoj fazi takođe je pokazalo izvanrednu efikasnost hranjenja sa 2,23 kg hrane po kg prirasta i prosečnim dnevnim prirastom od 1.162 grama. To rezultira proizvodnom vrednošću od 141 evro po boksu godišnje.

„Ovi rezultati pokazuju da je naša genetika vodeća i u pogledu produktivnosti i u jačanju profitabilnosti naših kupaca. Veliki skup podataka dokazuje da DanBred ima jasnu prednost na globalnom nivou“, kaže Torben Aris, izvršni direktor DanBred-a.

Veće preživljavanje i veći dobitak na težini legla u budućnosti

DanBred je jedina kompanija koja je predstavila prognozu koja pokazuje očekivani dugoročni napredak u uzgoju.

Očekuje se da će ukupni godišnji napredak u uzgoju dostići 2,48 evra po svinji za završnu pripremu DanBred-a, a najveći doprinos će doći od preživljavanja prasadi, preživljavanja krmača i prirasta u leglu.

Ovaj izveštaj je jedini te vrste koji javno dokumentuje kako genetika kompanije DanBred donosi merljiva poboljšanja u produktivnosti i robusnosti, a istovremeno pruža solidnu osnovu za budući razvoj.

 

 

 

EU se suočava sa dugoročnim rizicima jer bitka SAD i Kine oko soje menja globalnu trgovinu

EU se suočava sa dugoročnim rizicima jer bitka SAD i Kine oko soje menja globalnu trgovinu

Kinesko zaustavljanje uvoza soje iz SAD verovatno će preplaviti Evropu jeftinim zalihama, ali kratkoročni dobitak bi mogao da zaključa blok u dublju strukturnu zavisnost od male grupe izvoznika.

Kako se trgovinski rat između SAD i Kine pogoršava, Peking je obustavio uvoz američke soje, prebacujući svoje snabdevanje u Brazil. Ovaj potez je ostavio američke proizvođače soje – mnogi sa sedištem u republikanskim uporištima – sa ogromnim viškom, jer je izvoz u Kinu pao sa 10 milijardi evra u 2024. na nulu u 2025. godini.

Prema novom okvirnom sporazumu o trgovini sa Vašingtonom, Brisel se obavezao da će olakšati uvoz američke soje. Trenutna prekomerna ponuda SAD omogućava EU da to učini po niskoj ceni – slično kao što je to učinila 2018. godine, kada je Kina prvi put uzvratila na američke tarife na čelik ciljajući američku soju.

EU je u velikoj meri zavisna od uvoza soje za svoju stočarsku industriju. Između jula 2024. i juna 2025. godine, kupila je 14,5 miliona tona soje i 20,1 milion tona sojinog brašna (nusproizvod koji se koristi za stočnu hranu), uglavnom iz SAD i Brazila.

Ali, dok evropski poljoprivrednici sada mogu imati koristi od jeftinije soje, taj trend „može postati loš potez na duge staze“, rekao je Olivije Antoan, francuski istraživač i autor knjige o geopolitici soje.

Niže cene uvoza verovatno će naštetiti sektoru soje u EU, koji se već bori da se takmiči na međunarodnom nivou, sa prinosima koji su i dalje daleko ispod prinosa globalnih konkurenata.

Na primer, u Francuskoj „proizvodnja soje u proseku iznosi jednu tonu po hektaru, u poređenju sa 3,5 tona po hektaru u Brazilu“, primetio je Antoan.

Iako je Peking pokazao da „može reći ne SAD“, blok ostaje „strukturno zavisan“ od nekolicine izvoznika soje u Severnoj i Latinskoj Americi, tvrdio je Antoan, ukazujući na ishranu bloka koja se zasniva na uvoznoj soji i koja je pretežno zasnovana na mesu.

„Potrošnja mesa u Evropi jednostavno ne bi postojala bez soje“, rekao je on.

Zavisnost Evrope od soje datira još iz perioda posle Drugog svetskog rata, kada je uvoz – prvo iz SAD, kasnije iz Brazila – doprineo rastu stočarske industrije na kontinentu.

Kina je takođe u velikoj meri zavisna od soje, kupujući 60% svetske proizvodnje za ishranu svog stočarskog sektora. Ali Peking je „transformisao strukturnu slabost u geopolitičku snagu“, objasnio je Antoan.

Prodor kineskih investicija u Latinsku Ameriku je ključni faktor. Nakon krize iz 2018. godine, Kina je ne samo diverzifikovala svoj uvoz soje, već je i „proširila Nove puteve svile u Južnu Ameriku“, investirajući u ključne kompanije „u svakoj fazi lanca snabdevanja“. Kao rezultat toga, „one sada imaju značajan uticaj u industriji“.

Da bi stvorio radna mesta i obezbedio stabilnost, Peking uvozi sirovu soju i vrši preradu u zemlji. EU, nasuprot tome, uvozi uglavnom prerađenu sojinu sačmu, ostvarujući malo dodate vrednosti.

Za Evropu, dodaje Antoan, „jedina poluga je da li kupiti ili ne kupiti“. Blok „želi da bude normativna sila i da nameće svoje zakone, ali nema uticaja na proizvodnju ili arhitekturu sistema soje“.

Da bi smanjila svoju zavisnost, Evropa bi mogla da traži nove dobavljače poput Ukrajine ili da diverzifikuje trgovinske sporazume sa južnoameričkim zemljama u okviru sporazuma EU-Merkosur, predložio je Antoan.

 

 

U Rusiji se ne očekuje rast cene suncokretovog ulja pored niskih prelaznih zaliha

U Rusiji se ne očekuje rast cene suncokretovog ulja pored niskih prelaznih zaliha

Porez na izvoz suncokretovog ulja u novembru može iznositi 7623 rub./t - za 424 rub. manje nego u oktobru, pri trenutnom kursu dolara od 81,9 rub. i indikativnoj ceni od $1,14 hiljada, ili 93,39 hiljada rub./t (prema podacima Moskovske robne berze), prognoziraju analitičari agencije OleoScope. U rasponu kursa dolara od 81 do 83 rub. porez može iznositi 6,9-8,5 hiljada rub./t, gde svaki rublj povećanja ili smanjenja kursa valute odgovara 798 rub. poreza. U oktobru njegova veličina iznosi 8047 rub./t pri indikativnoj ceni od $1126/t ili 93996 rub./t.

 

Indikativna cena suncokretove sačme za račun poreza u novembru iznosi $215,6, ili 17658 rub./t. Prema tome, izračunata stopa izvoznog poreza je 1248 rub./t, što je za 160 rub. manje nego u oktobru.  U rasponu kursa dolara od 81 do 83 rub. porez može iznositi 1112-1414 rub./t, gde svaki rublj povećanja ili smanjenja kursa valute odgovara 150,9 rub. poreza. Veličina poreza na sačme u tekućem mesecu iznosi 1408 rub./t pri indikativnoj ceni od $214,4, ili 17887 rub./t.

 

U septembru je izvoz suncokretovog ulja iz Rusije procenjen na oko 85 hiljada tona — to je nizak nivo, što, između ostalog, ukazuje na niske prelazne zalihe suncokreta, kaže generalni direktor Instituta za konjunkturu agrarnog tržišta (IKAR) Dmitrij Rilko. On takođe dodaje da je trenutno teško proceniti obim izvoza u oktobru i novembru. Po njegovim rečima, trenutna izvozna cena tone ruskog suncokretovog ulja iznosi oko $1215. Povećanje cena je izazvano smanjenjem ponude sirovina na jugu Rusije i Ukrajine, objašnjava Rilko. „Ukrajina je usredsredila svoje isporuke na Evropu, a kod nas je loš rod na jugu. Da, negde i nekada će biti mnogo suncokretovog ulja, ali to će biti u Centru i Povolžju, i još ga treba dovesti do luka“, — prokomentarisao je on „Agroinvestoru“.

 

Potencijal izvoza suncokretovog ulja u sezoni 2025/26, prema procenama Saveza ulja i masti, iznosi 5,2 miliona tona, ali će njegova realizacija u potpunosti zavisiti od ravnomernosti ponude na tržištu „semenki“ od poljoprivrednih proizvođača po ekonomski opravdanim cenama, ranije je pisao „Agroinvestor“. Istovremeno, izvoz u septembru bio je za 30% manji nego 2024. godine i iznosio je 130-150 hiljada tona, proizilazi iz monitoringa OleoScope. U januaru-septembru isporuke su iznosile 2,55 miliona tona, izgubivši 34% u odnosu na prethodnu godinu. To se u velikoj meri može objasniti negativnom profitabilnošću isporuka, koja je zabeležena početkom godine.

 

Prema procenama Saveza ulja i masti, ne postoji ozbiljan potencijal za dalji rast izvoznih cena suncokretovog ulja. „Očekujemo prilično stabilne cene sa manjim kolebanjima“, rekao je rukovodilac udruženja Mihail Malьcev. Po mišljenju starijeg analitičara Centra za cenovne indekse Ekaterine Zaharove, svetske cene suncokretovog ulja ostaće visoke do kraja godine, a zatim ih može pritisnuti rast proizvodnje u Rusiji i Brazilu. Analitičar OleoScope Lilija Varыgina ranije je govorila da u perspektivi ne postoji potencijal za rast izvoznih cena suncokretovog ulja, kako zbog očekivanog rekordnog roda suncokreta u celoj Rusiji, tako i zbog pritiska svetskih cena ulja, posebno sojinog.

 

 

Izvozne cene soje u Ukrajini padaju u očekivanju povećane ponude

Sa završetkom postupka za izvoz soje i uljane repice bez plaćanja carina od strane proizvođača, izvozne cene soje u Ukrajini opadaju. U septembru su trgovci nudili premijum cene za brze isporuke kako bi pokrili deficitarne količine za izvoz.

 

 

 

Neuspešan zakon o carinama, koji je stupio na snagu 4. septembra, efikasno je paralisao izvoz soje iz Ukrajine. U prvom mesecu sezone 2025/26, izvoz soje je iznosio samo 78 hiljada tona, u poređenju sa 246 hiljada tona u septembru 2024. Poređenja radi, u sezoni 2024/25, iz Ukrajine je izvezeno ukupno 4,130 miliona tona soje.

 

 

 

Tokom nedelje, izvozne cene GMO soje su pale za 5–10 dolara/t na 388–390 dolara/t ili 16.800–17.000 grivni/t sa isporukom u luke Crnog mora. Razlog je očekivanje povećane ponude od proizvođača koji su odložili prodaju do zvaničnog ukidanja carine.

 

 

 

Dugotrajne kiše u Ukrajini izazvale su značajna kašnjenja u žetvi soje i suncokreta, primoravajući prerađivače da aktivnije otkupljuju sve uljarice kako bi osigurali nesmetan rad postrojenja.

 

 

 

Zaključno sa 3. oktobrom 2025. godine, soja u Ukrajini je požnjevena na samo 46% površine ili 1 milion hektara, vršilo se 2,22 miliona tona sa prinosom od 2,22 tone/hektaru. Prošle godine, na ovaj datum, vršilo se 74% površine i požnjeveno je 4,28 miliona tona soje sa prinosom od 2,17 tona/hektaru.

 

 

 

Tokom nedelje, prerađivači su povećali cene GMO soje za 100–200 UAH/t — na 16.500–17.000 UAH/t sa isporukom u fabriku zbog ograničene ponude suncokreta.

 

 

 

Izvozne cene za soju bez GMO ostaju na 18.000–18.200 grivni/t ili 420–430 dolara/t sa isporukom u luke Crnog mora. Potražnja prerađivača za takvom sojom ostaje niska zbog niskih cena sojine sačme bez GMO u EU - zbog povećanja ponude lokalne sačme uljane repice.

 

 

 

Prema podacima Evropske komisije, uvoz soje u EU od početka sezone 2025/26 (1. jul - 5. oktobar) smanjen je za 4% na 3,283 miliona tona, a uvoz sojine sačme smanjen je za 1% na 4,77 miliona tona. Uvoz uljane repice smanjen je za 30% na 1,03 miliona tona. Glavni dobavljači soje u EU su:

 

Brazil — 1,85 miliona tona (prošle godine — 2,150 miliona tona),

SAD — 970 hiljada tona (prošle godine — 909 hiljada tona),

Ukrajina — 345 hiljada tona (prošle godine — 238 hiljada tona).

 

 

Usred očekivanja nastavka izvoza soje iz SAD u Kinu, novembarske fjučerse soje u Čikagu su porasle za 1,7% na 378,5 dolara/t (nepromenjeno na mesečnom nivou) tokom nedelje, dok visoke stope žetve u SAD usred povoljnog suvog vremena i dalje vrše pritisak na tržište.

 

 

 

Početak kišne sezone u centralnom Brazilu ubrzava tempo setve soje za novi rod pod povoljnim uslovima, što će takođe izvršiti pritisak na kotacije. Vremenske prognoze ukazuju da će oktobar biti povoljan za većinu regiona zemlje.

 

 

 

Prema podacima SAFRAS & Mercado, u državi Parana je posejano oko 18% od očekivanih 5,9 miliona hektara soje, a u Mato Grosu oko 8% od 12,83 miliona hektara.

 

 

Dugotrajne kiše u Ukrajini odlažu žetvu i uzrokuju rast cena suncokreta

Dugotrajne kiše u Ukrajini odlažu žetvu i uzrokuju rast cena suncokreta

Pad cena suncokretovog ulja za isporuku u novembru-decembru i povećanje ponude semena vrše pritisak na domaće tržište, ali vremenski faktor trenutno podržava cene suncokreta u Ukrajini.

Drugu nedelju zaredom, značajne padavine u zapadnim i severnim regionima zaustavile su poljske radove, što je dovelo do lošeg kvaliteta useva i rizika od gubitka prinosa. 

Zaključno sa 2. oktobrom, u Ukrajini je obrađeno samo 58,7% površina pod suncokretom - 5,5 miliona tona sa prosečnim prinosom od 1,83 tone/ha, dok je prošle godine na ovaj datum požnjeveno 8 miliona tona (79% površine) sa prinosom od 2,05 tona/ha.

Zbog viška vlage na zapadu zemlje, beleži se povećanje kiselog broja kod suncokreta ubranog nakon kiša - do 4–8%, što podstiče prerađivače da aktivnije otkupljuju već ubrane serije. 

Tokom nedelje, cene potražnje za suncokretom u Ukrajini su porasle za 500–1.000 UAH/t, na 27.500–28.000 UAH/t ili 580–600 dolara/t bez PDV-a (za sadržaj ulja od 50%) sa isporukom u fabriku.

Usred kašnjenja u isporukama i zabrinutosti zbog smanjene žetve, cene suncokretovog ulja nastavljaju da rastu, za 10–20 dolara/t, na 1.200–1.210 dolara/t za isporuku lukama u oktobru. Poređenja radi, ruska nafta se drži na 1.170–1.180 dolara/t FOB. 

Cene suncokretovog ulja za isporuku u Indiju porasle su na 1.290-1.300 dolara/t CIF Mumbaj, pružajući dodatnu podršku tržištu. Istovremeno, cene palminog i sojinog ulja ostaju stabilne na oko 1.050 dolara/t i 1.150 dolara/t, respektivno, što može ograničiti dalji rast cena suncokretovog ulja u narednim nedeljama.

 

 

Zaključno sa 3. oktobrom, u Ukrajini je obrađeno 58% useva suncokreta.

Zaključno sa 3. oktobrom, u Ukrajini je obrađeno 58% useva suncokreta.

Prema podacima Ministarstva ekonomije, zaključno sa 3. oktobrom, u Ukrajini je već ožvršeno 65% useva, od čega je ubrano 31,5 miliona tona žitarica, uključujući:

pšenica — 22,5 miliona tona (100% površine) sa prinosom od 4,5 tona/hektaru,

ječam — 5,3 miliona tona (100% površine) sa prinosom od 3,96 tona/ha,

grašak — 626,6 hiljada tona (100% površine) sa prinosom od 2,36 tona/hektaru,

kukuruz — 2 miliona tona (10% površine) sa prinosom od 5,08 tona/hektaru.

 

Prema podacima kompanije ASAP Agri, akumulirane količine kukuruza su trenutno uporedive sa izvozom kukuruza iz Ukrajine u oktobru prošle godine (1,9 miliona tona) i značajno premašuju oktobarske isporuke iz 2023. godine (1,1 milion tona), što ukazuje na odsustvo stvarnog deficita žitarica na domaćem tržištu. Prošle godine, vrhunac izvoza je pao na period novembar-januar.

Takođe, navedenog datuma, ubrana je sledeća količina uljarica:

uljana repica — 3,3 miliona tona (101% površine) sa prinosom od 2,6 tona/hektaru,

soja — 2,2 miliona tona (46% površine) sa prinosom od 2,22 tone/hektaru,

suncokret — 5,5 miliona tona (58,7% površine) sa prinosom od 1,83 tone/hektaru.

Iskopano je 2,4 miliona tona šećerne repe sa 25% površine sa prinosom od 48,5 tona/hektaru.

Obilne kiše koje su se nastavile u Ukrajini prošle i ove nedelje dodatno će odložiti žetvu i mogu dovesti do gubitka kvaliteta i prinosa.

 

 

Tržišta žitarica ostaju dobro snabdevena, sa pozitivnim izgledima za kratkoročni period – FAO

Tržišta žitarica ostaju dobro snabdevena, sa pozitivnim izgledima za kratkoročni period – FAO

Najnovija prognoza FAO-a za globalnu proizvodnju žitarica u 2025. godini povećana je ovog meseca za 10,1 milion tona (0,3 procenta), čime je ukupna proizvodnja dostigla 2.971 milion tona. Povećanje odražava revizije naviše prognoza proizvodnje za sve useve, a prednjače pšenica, kukuruz i pirinač (po redosledu veličine). Na ovom nivou, svetska proizvodnja žitarica je 3,8 procenata veća u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja najveći godišnji rast od 2013. godine.

Svetska proizvodnja pšenice se prognozira na 809,7 miliona tona u 2025. godini, što je povećanje od 0,6 odsto u odnosu na prethodni mesec i sada je 1,3 odsto iznad proizvodnje u 2024. godini. Veći deo ovogodišnjeg povećanja povezan je sa Australijom, gde su povoljne kiše u julu i avgustu, nakon sušnog početka sezone u nekim delovima zemlje, povećale očekivanja prinosa i podigle prognozu proizvodnje za 2025. godinu na nivo koji je sada u skladu sa petogodišnjim prosekom. Prognoze za Evropsku uniju i Rusku Federaciju su takođe povećane zbog jačih prinosa. Globalna proizvodnja krupnih žitarica u 2025. godini prognozira se na 1.605 miliona tona, što je povećanje od 0,3 odsto u odnosu na prošlomesečnu brojku i sada je 91,7 miliona tona više od rezultata u 2024. godini. Najnovija revizija naviše je uglavnom rezultat veće prognoze u Brazilu, povezane sa boljim nego očekivanim prinosima. Proizvodnja kukuruza je takođe povećana za Kinu (kopno), na osnovu novoobjavljenih zvaničnih podataka, i za Sjedinjene Američke Države, vezana za veću površinu koja je nadmašila istovremeno malo smanjenje prinosa. Sa 427,1 milionom tona, proizvodnja kukuruza u Sjedinjenim Američkim Državama dostigla bi rekordan nivo i činila bi jednu trećinu globalne proizvodnje, što je najveći udeo u globalnoj proizvodnji kukuruza od 2016. godine. Ova povećanja nadoknadila su smanjenja prognoza proizvodnje u Evropskoj uniji, gde je suvo i vruće vreme smanjilo očekivanja prinosa, i u Meksiku, gde nedavni zvanični podaci ukazuju na manju površinu od očekivane. Prognoze za globalnu proizvodnju ječma i sirka u 2025. godini takođe su neznatno povećane ovog meseca, uglavnom odražavajući poboljšane izglede u Australiji. Što se tiče pirinča, FAO je privremeno snizio svoju prognozu proizvodnje za Pakistan za 0,6 miliona tona (mleveno), zbog jakih poplava u Pendžabu, vodećoj provinciji proizvođaču pirinča u zemlji. Međutim, ovo smanjenje je nadmašeno povećanjem očekivanja proizvodnje za Indiju od 1,6 miliona tona, gde se izveštava o snažnom tempu sadnje useva Harif, uprkos nekim izazovima koje predstavljaju manjkave kiše u nekim istočnim i severoistočnim državama i poplave u severozapadnim oblastima. Kao rezultat ovih promena i raznih drugih manjih izmena, sada se predviđa da će svetska proizvodnja pirinča dostići rekordnih 556,4 miliona tona (mleveno) u 2025/26. godini, što je povećanje od 1,0 milion tona u odnosu na očekivanja iz septembra i podrazumeva godišnje povećanje od 1,2 procenta.

Očekuje se da će FAO prognoza za svetsku potrošnju žitarica u sezoni 2025/26. dostići rekordni nivo od 2.930 miliona tona, nakon revizije naviše za 8,1 milion tona od septembra. Sa 1.575 miliona tona, prognoza za ukupnu potrošnju krupnih žitarica u sezoni 2025/26. je veća za 7,2 miliona tona od prethodnog izveštaja i 33,8 miliona tona (2,2 procenta) veća od nivoa iz 2024/25. Ovomesečna revizija naviše uglavnom odražava veću upotrebu kukuruza i ječma u stočnoj hrani i u industrijske svrhe. Prognozira se da će obilne zalihe kukuruza biti usmerene na stočnu hranu kod vodećih proizvođača Brazila i Sjedinjenih Američkih Država, kao i u zemljama uvoznicama kao što su Egipat i Meksiko. Potrošnja pšenice u sezoni 2025/26. takođe se očekuje na rekordnom nivou od 804,2 miliona tona, pri čemu se očekuje porast i upotrebe hrane i ljudske potrošnje, što je u skladu sa rastom stanovništva, pri čemu je potrošnja hrane po glavi stanovnika uglavnom nepromenjena u odnosu na prethodnu godinu. Prognozira se da će svetska potrošnja pirinča dostići istorijski maksimum od 550,8 miliona tona u 2025/26. godini, što je malo promenjeno u odnosu na očekivanja iz septembra i povećanje od 2,0 procenta u odnosu na 2024/25. godinu.

Prognoza svetskih zaliha žitarica do kraja sezone 2026. godine revidirana je naviše za 1,6 miliona tona u odnosu na prethodnog meseca na 900,2 miliona tona, s tim da su naviše revidirane pšenica i pirinač, dok su prognoze za krupna žitarica blago smanjene. Očekuje se da će zalihe pšenice porasti za 2,4 miliona tona u odnosu na početne nivoe, uz izvesno povećanje kod glavnih proizvođača kao što su Kanada i Ruska Federacija nakon velikih žetvi. Očekuje se da će se zalihe kukuruza oporaviti uglavnom zbog akumulacija kod glavnih proizvođača Brazila i Sjedinjenih Američkih Država, dok bi zalihe u Evropskoj uniji mogle da se smanje kako se prognoze proizvodnje smanjuju, a očekuje se da će upotreba stočne hrane rasti. Od ostalih krupnih žitarica, očekuje se da će zalihe ječma, sirka i raži ostati stabilne. Očekuje se da će globalni odnos zaliha i upotrebe žitarica u 2025/26. godini ostati gotovo nepromenjen u odnosu na prošlu sezonu na 30,6 procenata, što i dalje ukazuje na dobre izglede za ponudu u novoj sezoni. Nakon povećanja za 1,1 milion tona na 215,6 miliona tona, FAO-ova prognoza svetskih zaliha pirinča na kraju 2025/26. tržišne godine i dalje sugeriše da bi svetske rezerve pirinča mogle dostići rekordno visok nivo, održavane akumulacijama u zemljama izvoznicama i uvoznicama pirinča.

Najnovija prognoza FAO-a za svetsku trgovinu žitaricama u 2025/26. godini povećana je za 3,7 miliona tona na 497,1 milion tona ovog meseca, što ukazuje na povećanje od 2,5 odsto (12,0 miliona tona) u odnosu na nivo iz 2024/25. godine. Prognozira se da će svetska trgovina pšenicom (jul/jun) porasti za 4,9 odsto (9,5 miliona tona) u 2025/26. godini na 202,1 milion tona, što je povećanje od 1,2 miliona tona u odnosu na prognozu prošlog meseca. Niži izvozni izgledi u Evropskoj uniji, koji odražavaju spor tempo primećen u prvom kvartalu, nadmašeni su revizijama naviše za izvoz iz Australije, zbog obilnih zaliha nakon velike žetve, i Sjedinjenih Američkih Država zbog konkurentnih cena i kontinuirane jake potražnje iz Iraka i Turske. Trgovina krupnim žitaricama je takođe porasla za 2,9 miliona tona nakon revizija naviše za ječam i sirak, dok se očekuje da će globalna trgovina kukuruzom, sa 189,9 miliona tona, biti blizu nivoa iz sezone 2024/25, jer zemlje uvoznice koriste obilne zalihe i niske cene. Početak sezone 2025/26. doneo je snažnu potražnju za krupnim žitaricama iz Evropske unije, Meksika i Turske, dok je kupovina iz Kine i dalje niska. Prognozira se da će međunarodna trgovina pirinčem u 2026. godini (januar-decembar) iznositi 60,1 milion tona, što je manje od revidirane prognoze od 61,2 miliona tona za 2025. godinu. Očekuje se da će godišnje smanjenje od 1,8 procenata biti vođeno potražnjom, jer bi obilne raspoloživosti zbog dobrih lokalnih žetvi i velikih kupovina u 2025. godini mogle dovesti do drugog godišnjeg smanjenja azijskog uvoza, a istovremeno bi donekle olakšale kupovine iz afričkih zemalja