Do 2030. godine proizvodnja žitarica i mahunarki treba preći 175 Mt

Do 2030. godine proizvodnja žitarica i mahunarki treba preći 175 Mt

Do 2030. godine izvoz žitarica iz Rusije trebalo bi da iznosi 75 miliona tona, a mahunarki - 5 miliona tona, rekao je zamenik ministra poljoprivrede Maksim Marković na Sveruskom forumu o žitaricama. Ove brojke predviđene su planovima Ministarstva poljoprivrede za sprovođenje ukaza predsednika Vladimira Putina o povećanju izvoza poljoprivrednih proizvoda do 2030. godine za 1,5 puta u poređenju sa 2021. godinom. Obim proizvodnje žitarica i mahunarki do ovog trenutka trebalo bi da dostigne 170 miliona tona.

 

Prema prognozi poljoprivredne agencije, zalihe žitarica u inostranstvu ove sezone iznosiće 53 miliona tona, uključujući 44,5 miliona tona pšenice, u odnosu na rekordnih 72 miliona tona u prethodnoj poljoprivrednoj godini. „Razlog pada je smanjenje prenetih zaliha žitarica na nivo prosečnih dugoročnih vrednosti, što je posledica rekordnih obima zaliha u 2024. godini“, objasnio je Marković. Dodatni makroekonomski faktor koji je ograničavao spoljne pošiljke bio je pad marginalnosti zaliha u kontekstu jačanja rublje. „Postoje i neki drugi faktori“, dodao je zamenik ministra.

 

Uprkos smanjenju pošiljki, žitarice ostaju ključna izvozna pozicija agroindustrijskog kompleksa, naglasio je zvaničnik. Postoji potražnja partnera za izgradnjom pouzdanih i stabilnih lanaca snabdevanja žitaricama i jačanjem dugoročne saradnje u ovoj oblasti, napomenuo je.

Na primer, ruska pšenica čini trećinu afričkog tržišta za ovu žitaricu, isporučuje se u 40 zemalja na kontinentu, rekao je za Interfaks Dmitrij Sergejev, predsednik Upravnog odbora Unije izvoznika i proizvođača žitarica, generalni direktor kompanije United Grain Company. Tokom proteklih šest sezona, obim izvoza je povećan za trećinu - sa oko 15 miliona tona u poljoprivrednoj 2018/19-2020/21 na 20 miliona tona u poljoprivrednoj 2023/24. godini, uporedio je on. Među najznačajnijim uspesima poslednjih godina naveo je nagli porast ili početak isporuka Alžiru, Libiji, Keniji, Maroku, Tunisu i Tanzaniji. Tržište žitarica u Africi ima visok potencijal: stanovništvo tamo brzo raste, srednja klasa se povećava, kupovna moć raste, primetio je Sergejev.

 

Zamenik premijera Dmitrij Patrušev je ranije tokom foruma rekao da je „situacija sa izvozom žitarica prilično komplikovana“. „U poređenju sa istim periodom 2024. godine, dinamika je znatno niža. Donekle, takve stope su posledica objektivnih spoljnih faktora, ali, međutim, verujem da su potrebna određena poboljšanja u pogledu administrativnih i upravljačkih odluka i da će one svakako biti sprovedene“, uverio je on.

 

 

 

Kina je ušla u novu fazu razvoja poljoprivrede pojačavanjem upravljanja padavinama u sušnim regionima

Kina je ušla u novu fazu razvoja poljoprivrede pojačavanjem upravljanja padavinama u sušnim regionima

Kina je pojačala napore u upravljanju vremenskim uslovima kako bi povećala količinu padavina u sušnim regionima na severu zemlje gde se uzgaja pšenica. Prema podacima Kineske meteorološke administracije, operacije su donele preko potrebne kiše u žitnom pojasu Kine prošle nedelje. Kopnene i vazdušne operacije su izvedene u provincijama Šansi i Šansi, kao i u Unutrašnjoj Mongoliji, objavio je Blumberg.
Kina najavljuje najveći svetski program modifikacije vremena, povećavajući ulaganja u upravljanje vremenskim uslovima poslednjih godina, jer klimatske promene povećavaju rizike po bezbednost hrane u zemlji. Proces uključuje prskanje hemikalija u oblake pomoću aviona i dronova kako bi se povećale padavine kiše i snega i suzbio grad.
Kina je ove godine povećala broj operacija kontrole padavina sa zemlje za 20% u poređenju sa istim periodom 2024. godine. Tako je u Ćinghaju, Unutrašnjoj Mongoliji, Šanksiju i drugim provincijama izvršeno 32 operacije izazivanja kiše upotrebom avijacije, sa ukupnim trajanjem od 102 sata. U Gansuu, Šanksiju, Šanksiju i drugim provincijama izvršeno je 1.488 operacija izazivanja kiše sa zemlje. Prema preliminarnim procenama, operacije su zahvatile površinu od oko 732.000 kvadratnih kilometara i povećale količinu padavina za oko 560 miliona tona, javila je Sinhua.
U 2025. godini, u zemlji je sprovedeno ukupno 553 operacije izazivanja kiše iz vazduha i oko 17.000 operacija izazivanja kiše sa zemlje.
„Tehnologija modifikacije vremena je važan deo izgradnje meteorološke supersile“, napisao je Li Điming, direktor Kineskog centra za modifikaciju vremena, u članku ove nedelje. A

EU i SAD će 2025. godine, zajedno sa Ukrajinom i Ruskom Federacijom, značajno povećati proizvodnju suncokreta.

EU i SAD će 2025. godine, zajedno sa Ukrajinom i Ruskom Federacijom, značajno povećati proizvodnju suncokreta.

Prema prognozi stručnjaka iz Oil World-a (Nemačka), u 2025. godini, zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima, proizvodnja uljarica u EU će se povećati za 3,5-4 miliona tona u poređenju sa prošlogodišnjim petogodišnjim minimumom od 29,1 milion tona, posebno suncokreta - sa 8,8 na 10-10,3 miliona tona.

U nekim zemljama, uključujući Nemačku, Poljsku, Francusku i Mađarsku, i dalje postoji deficit vlage u zemljištu, dok je u Rumuniji i Bugarskoj bilo povoljnih padavina, zahvaljujući kojima će se proizvodnja suncokreta povećati sa 1,9 na 2,3-2,4 miliona tona i sa 1,6 na 2,1-2,2 miliona tona, respektivno.

Očekuje se da će proizvodnja uljane repice porasti sa 16,9 miliona tona (najniži nivo u poslednjih 5 godina) na 19,2-19,4 miliona tona u poređenju sa prošlom godinom, sa najvećim povećanjem u Rumuniji (za 1 milion tona), Nemačkoj (0,3 miliona tona), Francuskoj (0,3 miliona tona) i Češkoj (0,2 miliona tona).

Prema prognozi Ministarstva poljoprivrede SAD, u SAD će površine pod suncokretom u 2025. godini porasti za skoro 50% na fonu ograničenih ponuda i velike potražnje, pa će žetva dostići 834,61 hiljada tona, što će premašiti brojku iz 2024. za 60%. Najviše će porasti proizvodnja uljanog suncokreta, čije će površine pod setvom porasti za 62% u odnosu na prošlu godinu na 388,703 hiljade hektara, a žetva - za 70% na 730 hiljada tona.

U Ukrajini je, zaključno sa 30. majem, suncokretom zasejano 4,73 miliona hektara ili 93% planirane površine (4,9 miliona hektara u 2024. godini), ali prema procenama stručnjaka, površina ove sezone će premašiti 5,2 miliona hektara.

U Ruskoj Federaciji je, zaključno sa 27. majem, suncokretom zasejano 9,9 miliona hektara, ili 91% od planiranih 10,8 miliona hektara, što je za milion hektara više nego prošle godine.

Prema prognozi Unije proizvođača nafte i masti, Ruska Federacija će 2025. godine ubrati 33,8 miliona tona uljarica u poređenju sa 31,6 miliona tona u 2024. i 31,8 miliona tona u 2023. godini.

 

 

Bruto žetva uljarica u Rusiji mogla bi da obori rekord

Bruto žetva uljarica u Rusiji mogla bi da obori rekord

Specijalizovani sindikat procenjuje potencijal sakupljanja na 33,8 miliona tona

Ove godine, žetva uljarica u Rusiji mogla bi da iznosi 33,8 miliona tona, u poređenju sa 31,6 miliona tona u 2024. i 31,8 miliona tona u 2023. godini. Interfaks o tome piše pozivajući se na prezentaciju izvršnog direktora Unije proizvođača ulja i masti Mihaila Maljceva, koju je predstavio na Sveruskom forumu o žitaricama.

„Uprkos prilično teškoj žetvi 2024. godine, ipak smo postigli gotovo isti rekord kao 2023. godine. A 2025. godine, na osnovu prognoza za površine pod usevima i vremenske prilike, u osnovi računamo na još jedan rekord“, rekao je Malcev.

Istovremeno, prema njegovim rečima, ako je ranije sindikat govorio o tri glavne uljarice - suncokretu, soji i uljanoj repici - onda će od ove godine više pažnje posvetiti lanu, čija bi žetva mogla da iznosi 1,6 miliona tona.

„Ako smo ranije govorili o prve tri (glavne uljarice - suncokret, soja i uljana repica), onda ćemo od ove sezone pažljivije pogledati i dodati lan, koji će sada biti među prve četiri“, rekao je on. Što se tiče izvoznih isporuka, izvršena je preorijentacija ka Kini. Obim obrade će se povećati.  

„Vidimo pozitivne pokazatelje u pogledu površine i obima proizvodnje uljarica. <...> Mislim da ćemo na početku sezone (avgust 2025), uzimajući u obzir veliku ponudu uljarica i ravnotežu tržišta, moći da ponovimo značajno povećanje obima prerade i izvoza koje smo imali 2024. godine“, dodao je izvršni direktor.

Ove godine, proizvodnja suncokretovog ulja u uniji prognozira se na 7,3 miliona tona (7,1 milion tona prošle godine), sojinog ulja - 1,2 miliona tona (1,1 milion tona), ulja od uljane repice - 2,1 milion tona (1,6 miliona tona), i ulja od lanenog semena - 0,1 milion tona (0,02 miliona tona). Izvoz suncokretovog ulja u sezoni 2024/25 procenjuje se na 5 miliona tona, prognoza za sezonu 2025/26 je 5,2 miliona tona. Izvoz sojinog ulja može iznositi 0,7 miliona i 1 milion tona, respektivno, ulja uljane repice - 1,6 miliona tona i 2,1 milion tona, ulja od lanenog semena - 0,01 milion tona i 0,1 milion tona.

Kako je tokom foruma rekao Igor Pavenski, šef stručnog odbora Unije izvoznika i proizvođača žitarica, žetva žitarica u Ruskoj Federaciji u sezoni 2025/26 (počinje 1. jula) mogla bi da poraste na 132-138 miliona tona (u poređenju sa 125,9 miliona tona u sezoni 2024/25), od čega je 85-90 miliona tona pšenice (82,6 miliona tona u tekućoj sezoni).

Po njegovom mišljenju, žetva ječma može se povećati i na 18-18,4 miliona tona (16,7 miliona tona u sezoni 2024/25), a kukuruza na 14,7-15 miliona tona (13 miliona tona). Takav rast će biti moguć zahvaljujući povećanim prinosima useva.

Pored toga, prema rečima Pavenskog, žetva mahunarki mogla bi dostići rekordnih 6,7-6,9 miliona tona (5,4 miliona tona u sezoni 2024/25).

 

 

 

Analitički centar „SovEkon“ povećao je prognozu izvoza ruske pšenice

Analitički centar „SovEkon“ povećao je prognozu izvoza ruske pšenice

Analitički centar „SovEkon“ povećao je prognozu izvoza ruske pšenice u sezoni 2025/26 za 1,1 milion tona, na 40,8 miliona tona. Indikator je korigovan nakon revizije prognoze žetve: procena žetve pšenice ove godine je prethodno povećana za 1,2 miliona tona, na 81 milion tona (82,6 miliona tona u 2024. godini) usred povoljnih vremenskih uslova, pojašnjava centar. Analitičari procenjuju da će isporuke pšenice stranim tržištima biti blizu proseka. Prva prognoza za izvoz žitarica uopšte u novoj sezoni je 49,4 miliona tona u odnosu na 50,2 miliona tona u 2024/25. Konkretno, pošiljke ječma mogle bi iznositi 2,7 miliona tona (3,6 miliona tona u tekućoj poljoprivrednoj godini), a kukuruza – 3 miliona tona (2,8 miliona tona).

Početak nove izvozne kampanje može biti spor zbog relativno visokih cena u rubljama i, moguće, osrednje žetve na jugu, pre svega zbog Rostovske oblasti, smatra SovEkon. Ranije je na završnom sastanku kolegijuma Ministarstva poljoprivrede, ministarka poljoprivrede Oksana Lut izjavila da resor ima izvesne zabrinutosti u vezi sa vremenskim uslovima: u Krasnodarskom kraju i Rostovskoj oblasti dolazi do suzbijanja biljaka zbog nedostatka padavina. Dodatni faktor za slab izvoz na početku nove poljoprivredne godine mogle bi biti istorijski niske rezerve na kraju sezone 2024/25, dodaje SovEcon. Prema procenama Rosstata, zaključno sa 1. majem, rezerve pšenice u poljoprivrednim organizacijama iznosile su 7,8 miliona tona, što je 31% manje od prošlogodišnje vrednosti i 6% manje od proseka. 

„Uprkos povećanju prognoze izvoza, obim je znatno manji nego u sezonama 2022/23 i 2023/24, što će, zajedno sa aktivnim smanjenjem ruskih rezervi, podržati globalne cene“, smatraju analitičari centra. Ipak, očekuje se da će Rusija sledeće sezone zadržati prvo mesto u svetu po izvozu pšenice, rekao je šef stručnog odbora Saveza izvoznika i proizvođača žita Igor Pavenski na Sveruskom forumu o žitu. Njegova prognoza za pošiljke je 42-45 miliona tona (41,5 miliona tona u tekućoj sezoni). Drugo mesto zauzeće Evropska unija sa 29,8 miliona tona (24 miliona tona u 2024/25), treće Kanada sa 25,5 miliona tona (26,3 miliona tona).

Isporuke žitarica u periodu od jula 2024. do maja 2025. iznosile su oko 49 miliona tona, što je 18,2 miliona tona manje od brojke za isti period prošle sezone, piše Pole.ru pozivajući se na prezentaciju Pavenskog. Prognoza izvoza za celu tekuću sezonu je 52,4 miliona tona. Uključujući i isporuke pšenice u junu-maju, očekuju se na nivou od 40,8 miliona tona, što je 10,2 miliona tona manje nego u istom periodu sezone 2023/24. Ukupno, do kraja ove poljoprivredne godine, na strana tržišta bi moglo biti isporučeno 41,5 miliona tona pšenice. Procena izvoza ječma u sezoni 2024/25 je 4,6 miliona tona, u poređenju sa rekordnih 9 miliona tona u sezoni 2023/24, a izvoz kukuruza je 3,05 miliona tona (7,34 miliona tona). Pavenski je dodao da uprkos smanjenju izvoza žitarica, izvozna brojka „još uvek nije loša, ovo je treći rezultat u istoriji“. 

EU smanjuje prognozu žetve kukuruza

EU smanjuje prognozu žetve kukuruza

Evropska komisija je snizila prognozu bruto žetve žitarica u zemljama Evropske unije u sezoni 2025/2026 sa 280,3 miliona tona na 279,6 miliona tona.

Prognoza proizvodnje meke pšenice povećana je sa 126,3 miliona tona na 126,6 miliona tona, a ječma sa 51,7 miliona tona na 52,3 miliona tona. Procena buduće žetve kukuruza smanjena je sa 65,0 miliona tona na 63,8 miliona tona.

U tekućoj sezoni, zemlje EU su požnjele 255,2 miliona tona žitarica, uključujući 111,7 miliona tona meke pšenice, 49,1 milion tona ječma i 59,6 miliona tona kukuruza.

Evropska komisija procenjuje izvozni potencijal žitarica u sezoni 2025/2026 na 45,3 miliona tona, uključujući 29,8 miliona tona meke pšenice, 0,9 miliona tona tvrde pšenice, 10,1 milion tona ječma i 4,2 miliona tona kukuruza.

 

Ukrajinci ne žure sa prodajom svog poljoprivrednog zemljišta

Ukrajinci ne žure sa prodajom svog poljoprivrednog zemljišta

Tokom proteklih 16 meseci od pokretanja druge faze agrarne reforme u Ukrajini, po ugovorima o kupoprodaji kupljeno je 148.000 zemljišnih parcela za komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju ukupne površine 442,7 hiljada hektara. O tome je izvestio ministar agrarne politike i hrane Ukrajine Vitalij Kovalь u svojoj kolumni na Liga.net.

 

„S obzirom na to da je ukupna površina zemljišta za komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju u Ukrajini 24,9 miliona hektara, od otvaranja tržišta zemljišta za pravna lica, ona su kupila samo 1,77% ukupne površine takvog zemljišta. To jest, nije potvrđena zabrinutost da će povećanje limita za kupovinu zemljišta u jedne ruke dovesti do masovne kupovine zemljišta od strane velikih igrača i mali poljoprivrednici neće imati pristup tržištu“, napomenuo je on.

 

Ministar je takođe napomenuo da je od zemljišta za komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju otuđenog po osnovu ugovora o kupoprodaji, počev od 1. januara 2024. godine, od strane pravnih lica kupljeno samo 39,2 hiljade parcela ukupne površine 120,05 hiljada hektara, što je iznosilo 27,1% ukupne površine komercijalnog zemljišta otuđenog po osnovu ugovora o kupoprodaji.

 

Samo jedno pravno lice u Ukrajini približilo se granici od 10 hiljada hektara „u jednim rukama“ (DOO „Zemeljni kraj“ kupio je oko 9 hiljada hektara zemljišta za komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju).

 

Pored toga, otvaranje tržišta je pozitivno uticalo na cenu zemljišta. Ako je u decembru 2023. godine prosečna cena jednog hektara bila 38,8 hiljada UKH, onda je u martu 2025. godine porasla za 37% na 53,1 hiljadu UKH. Ovo povećava prihode vlasnika zemljišta koji su odlučili da prodaju svoje parcele, a takođe proširuje mogućnosti za kreditiranje poljoprivrednika uz zalog zemljišta.

 

„Dakle, može se tvrditi da se pristup otvaranju tržišta zemljišta pokazao uspešnim i uravnoteženim. Tokom prošle godine, samo 0,48% zemljišta za komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju prešlo je u vlasništvo preduzeća i oko dve hiljade pravnih lica je zaključilo ugovore. To znači da mehanizam funkcioniše – i otvaranje tržišta nije zatvorilo put do zemljišta za male i srednje poljoprivrednike, već je stvorilo nove mogućnosti za skaliranje njihovih aktivnosti“, primetio je V. Kovalь.

 

Završetak setve u SAD i početak druge žetve kukuruza u Brazilu pod povoljnim uslovima povećavaju pritisak na cene kukuruza nove žetve

Završetak setve u SAD i početak druge žetve kukuruza u Brazilu pod povoljnim uslovima povećavaju pritisak na cene kukuruza nove žetve

Fjučersi kukuruza nove žetve započeli su nedelju u padu usred prilično pozitivnih vremenskih prognoza i uslova za setvu kukuruza u Južnoj Americi, SAD i Evropi.

Oštar pad cena pšenice nove žetve od 1,7-2,8% takođe vrši pritisak na cene kukuruza, pri čemu su decembarski fjučersi u Čikagu juče pali za 1% na 175,6 dolara/t i trgovali su se 6 dolara/t jeftinije od stare žetve.

Prema nedeljnom izveštaju Ministarstva poljoprivrede SAD, zaključno sa 25. majem, 87% planirane površine u SAD je zasejano kukuruzom, što je 2% više od petogodišnjeg proseka, sadnice su dobijene na 67% površina (60% u proseku), a 68% useva je u dobrom ili odličnom stanju.

Prema podacima izvoznih inspekcija, tokom perioda od 15. do 22. maja, izvoz kukuruza iz SAD je smanjen za 20,7% u odnosu na prethodnu nedelju na 1,4 miliona tona, a ukupno za sezonu (od 1. septembra) iznosio je 46,98 miliona tona (od prognoze USDA od 66 miliona tona), što je 29,2% ispred prošlogodišnjeg tempa.

Brazil je završio prvu žetvu kukuruza i započeo drugu žetvu kukuruza safrinja, koji je trenutno ožnjeven na 0,9% površine. Kiše su se vratile u centralne regione, poboljšavajući stanje useva i podižući prognoze žetve.

Lokalna agencija Datagro povećala je svoju prognozu ukupne žetve kukuruza u Brazilu za 2024/25. godinu za milion tona, na 132,7 miliona tona, što je premašilo majsku procenu Ministarstva poljoprivrede SAD od 130 miliona tona.

Nakon dugotrajnih padavina, u Argentini je u naredne 2 nedelje uspostavljeno suvo i toplo vreme. Ovo će ubrzati žetvu kukuruza, koji je zaključno sa 20. majem ožnjeven na samo 39% površine sa prosečnim prinosom od 8,07 t/ha. Lokalna berza žitarica ostavila je prognozu proizvodnje kukuruza na 49 miliona tona, dok je Ministarstvo poljoprivrede SAD procenilo proizvodnju na 50 miliona tona u maju.

Forvardne cene za kukuruz nove rode u Ukrajini pale su sa 205-208 dolara/t na 195-200 dolara/t zbog povoljnih vremenskih uslova u Ukrajini i EU.

Tokom protekle nedelje, Ukrajina je dobila mesečnu količinu padavina, a sledeće nedelje se očekuje porast temperature i dodatne padavine, što će doprineti dobrom klijanju i žetvi od preko 30 miliona tona.

 

Egipat je požnjeo veći rod pšenice nego što se očekivalo

Egipat je požnjeo veći rod pšenice nego što se očekivalo

Prema podacima egipatskog Ministarstva poljoprivrede, pšenica u zemlji je požnjevena na 98% planirane površine ili 1,26 miliona hektara, a ukupna žetva mogla bi da iznosi 10 miliona tona. Štaviše, na domaćem tržištu je već kupljeno 3,2 miliona tona pšenice nove žetve za državne rezerve.

 

Egipatske vlasti su izdale neophodne direktive kako bi se olakšao proces snabdevanja, pružila tehnička podrška poljoprivrednicima, minimizirali gubici nakon žetve i podstakla mehanizacija poljoprivrede.

 

Trenutno, Egipat zadovoljava oko 56% svoje domaće potražnje za pšenicom sopstvenom proizvodnjom.

 

Prema prognozi Ministarstva poljoprivrede SAD, u 2025/26. godine, Egipat će ubrati 9,3 miliona tona pšenice sa 1,43 miliona hektara zemljišta, što će odgovarati petogodišnjem proseku i neznatno premašiti žetvu iz 2024. godine (9,2 miliona tona).

 

Međutim, zahvaljujući povećanim površinama za setvu i poboljšanim prinosima, ukupna proizvodnja ove godine mogla bi da premaši rekordnih 9,85 miliona tona.

 

Podsetimo se da je Egipat najveći svetski uvoznik pšenice, kupujući 12-13 miliona tona žitarica svake godine. Štaviše, obim državnih kupovina se u poslednje vreme smanjuje, a privatne kompanije se sve više bave uvozom.