AC Rusagrotrans smanjio je prognozu izvoza pšenice iz Rusije u 2024/25. godini na 40-41 milion tona.
Prethodna prognoza: 42 miliona tona.
„Održavanje sadašnje stope omogućava situaciju da izvoz pšenice do kraja sezone 2024/2025 (uzimajući u obzir izvoz u zemlje EAEU) može pasti na 40-41 milion tona (prethodna prognoza je bila 42 miliona tona), a u okviru kvote od 10,6 miliona tona od sredine 6. do 20.06.2016 a može da se izvozi“, navodi se u izveštaju.
Analitički centar procenjuje izvoz pšenice u martu na 1,5-1,6 miliona tona.
Sjedinjene Američke Države će 2. aprila uvesti carine na poljoprivredne proizvode uvezene u zemlju, objavio je predsednik Donald Tramp na svojoj stranici na društvenoj mreži Istina. Rekao je da američki farmeri „moraju da se pripreme za proizvodnju ogromnih količina poljoprivrednih proizvoda za prodaju u Sjedinjenim Državama“. Tačne zemlje, roba i stope carina u pitanju nisu precizirane. Tramp je 1. februara potpisao izvršnu naredbu kojom se uvode veće carine na robu iz Kanade, Kine i Meksika. Carine od 10% na uvoz iz Kine stupile su na snagu 4. februara, a kanadski i meksički proizvodi su odloženi na mesec dana. Kasnije je američki predsednik najavio da će još jedan krug carina za Kinu stupiti na snagu 4. marta, takođe po stopi od 10%.
Zauzvrat, Kina će od 10. marta uvesti dodatne carine od 10-15 odsto na američke poljoprivredne proizvode kao odgovor na tarifnu politiku Donalda Trampa, saopštilo je kinesko ministarstvo trgovine. Dodatne carine od 15 odsto primenjivaće se na američki uvoz piletine, pšenice, kukuruza i pamuka. Dodatne carine od 10% nameću se na sirak, soju, svinjetinu, govedinu, proizvode iz vode, voće, povrće i mlečne proizvode.
Australija je u utorak podigla svoju procenu nacionalne proizvodnje pšenice tokom sezone 2024/25 za oko 2,2 miliona metričkih tona i podigla svoje procene ječma i repice nakon što su rezultati žetve premašili očekivanja.
Australijski Biro za ekonomiju i nauku poljoprivrede i resursa (ABARES), deo ministarstva poljoprivrede, takođe je rekao da će proizvodnja pšenice pasti u predstojećoj sezoni 2025/26, ali da će ostati iznad dugoročnog proseka.
Veća proizvodnja 2024/25. u Australiji, četvrtom najvećem svetskom izvozniku pšenice, ublažila je zabrinutost oko globalnih zaliha i izvršila pritisak na smanjenje cena.
Analitičari iz privatnog sektora su već podigli svoje procene proizvodnje pšenice u Australiji za između milion i 3 miliona tona nakon što je žetva završena na početku godine.
„Prinosi su bili bolji od očekivanih“, rekao je ABARES u tromesečnom izveštaju.
Ukupna proizvodnja ozimih useva u Zapadnoj Australiji i Novom Južnom Velsu revidirana je za 19%, odnosno 6% u odnosu na poslednju prognozu u decembru, navodi se u izveštaju.
Australija je proizvela 34,1 milion tona pšenice u sezoni 2024/25, 31% više nego u sezoni 2023/24 i 28% iznad desetogodišnjeg proseka, saopštio je ABARES.
Zemlja je proizvela 13,3 miliona tona ječma, 23% više u odnosu na prošlu godinu i 17% više od desetogodišnjeg proseka, i 5,9 miliona tona repice, što je 2% manje u odnosu na prethodnu sezonu, ali 31% iznad desetogodišnjeg proseka, navodi se u izveštaju.
Brojevi su poslednji u nizu revizija naviše tokom sezone, jer su usevi dosledno nadmašili očekivanja.
ABARES je u decembru saopštio da će Australija proizvesti 31,9 miliona tona pšenice, 11,7 miliona tona ječma i 5,6 miliona tona repice. U junu je predvidela proizvodnju pšenice od 29,1 milion tona.
Gledajući unapred u sezonu 2025/26, ABARES predviđa proizvodnju od 30,5 miliona tona pšenice, 12,6 miliona tona ječma i 6 miliona tona repice.
Procenjuje se da će zemlja izvezti 22,2 miliona tona pšenice u 2024/25. i 22,8 miliona tona u 2025/26.
Povoljni uslovi u međuvremenu povećavaju izglede za letnje useve koji će biti ubrani u narednim mesecima.
ABARES je podigao svoju prognozu za proizvodnju sirka na 2,3 miliona tona sa 2,1 milion u decembru i svoju projekciju pamučnog vlakna na 1,1 milion tona sa milion, ali je smanjio prognozu proizvodnje pirinča na 444.000 tona sa 449.000 tona.
Vladimir Petričenko o tržištu uljarica
Sibirski farmeri nastoje da diverzifikuju svoju proizvodnju. Mnogi ljudi se oslanjaju na uljarice. U tom smislu, izuzetno je koristan bio pregled Vladimira Viktoroviča Petričenka ( ProZerno ), koji je analizirao završetak uljarice 2024/2025.
Palmino ulje
Što se tiče palminog ulja, želeo bih da napomenem da počinje blagi trend oporavka. Cene su dostigle 1.400 dolara po toni 2024. Verujem da su negativni faktori već iscrpljeni. Čekamo da vidimo šta će se pozitivne stvari desiti.
Za soju je slika malo drugačija: svetski rekord u proizvodnji soje ne ide nikuda. Ali i ovde ima dostignuća. Svakog meseca se procena rezervi i indeks smanjuje: bila je 33,4 odsto, u januaru 2025. bila je 31,7 odsto, a sada je 30,6 odsto. Dodajte ovome i sušu u Argentini i Brazilu, koja je već smanjila žetve. U Brazilu je bila prognoza žetve soje od 172 miliona tona, ali su sada prognoze smanjene na 169 miliona tona i dalje na 168 miliona tona. Glavni kupac soje iz Brazila, Argentine i SAD je Kina.
Trampovi tarifni potezi stvaraju značajnu neizvesnost. Juče je rečeno da će carine stupiti na snagu 4. marta – za Kanadu, Meksiko, Kinu, čak i za EU. Ovo je negativan signal. Ovo bi mogao biti veoma ozbiljan udarac za kanadsku repicu, koja se skoro u potpunosti isporučuje u Sjedinjene Države. Brašno i ulje iz Kanade takođe u potpunosti idu u SAD. Ako se carina uvede, ove količine će morati da traže druga tržišta. Ovo bi moglo povući tržišta nafte.
Suncokret
Za nas je najosetljiviji suncokret. Međutim, kod njega je sve vrlo pozitivno. Očekuje se da će zalihe biti veoma niske i indeks se revidira sve niže svakog meseca. Žetva suncokreta u Rusiji je 16,6 miliona tona, u EU – 8,8 miliona tona, u Ukrajini – 12,9 miliona tona. Po mom mišljenju, suncokretovo ulje će biti najskuplje od tečnih ulja.
Prema preliminarnim podacima, proizvodnja uljarica u Ruskoj Federaciji u sezoni 2024-2025 je 29 miliona 900 hiljada tona. Suncokret – 16,57 miliona tona, mada mislim da je realna cifra 16,3 miliona tona. Uljana repica 4,7 miliona tona.
Zadržaću se na situaciji oko margine MEZ. Ovo je cena nafte plus cena sačme, podeljena sa cenom sirovina. Dugo je bio stabilan – 2,85. Sada je ovaj indeks veoma oštar
pao. To znači da pogoni za ekstrakciju ulja rade bez marže, u potpunosti ga daju proizvođačima sirovina, kupujući relativno skupo seme suncokreta. Sa MEZ maržom od 2,85, trenutna cena bi bila 37.463 rubalja po toni, a ne 43.280, kao što je sada. Izvozne cene suncokretovog ulja su 1.080 dolara po toni i očekujem rast u budućnosti.
soja
Proizvodnja soje u sezoni 2024/2025 iznosila je 7 miliona 040 hiljada tona. Prerada 6 miliona 300 hiljada tona. Konačne zalihe će se smanjiti na 854 hiljade tona. Dakle, sojina sačma - prognoza proizvodnje za sezonu 2024/2025 - 4 miliona 945 hiljada tona.
Uljani lan
Uljani lan predviđa 1 milion 280 hiljada tona. Izvozni potencijal 1,1 milion tona. Ali to se možda neće dogoditi zbog zabranjujućih dažbina na uvoz u EU iz Rusije i Belorusije.
Poslednjeg dana februara Rosstat je objavio konačne zvanične podatke o žetvi žitarica 2024. godine, koja je iznosila 125,856 miliona tona žitarica u odnosu na 144,956 miliona tona u 2023. godini, čime je došlo do tradicionalne korekcije preliminarnih podataka od 124,964 miliona tona za +892 hiljade tona. Konačna žetva pšenice iznosila je 82,588 miliona tona, u poređenju sa 92,851 miliona tona godinu dana ranije. Najviše razjašnjenja uticalo je na kukuruz, njegova žetva iznosila je 13,954 miliona tona (preliminarno - 13,247 miliona tona) naspram 16,622 miliona tona u 2023. Ječam je požnjeven u količini od 16,667 miliona tona (prethodno i 16,667 miliona tona) naspram 121,147 miliona tona godinu dana ranije. Požnjeveno je 5,371 miliona tona zrna mahunarki (prethodno i 5,371 miliona tona), a prošle godine 5,954 miliona tona. Raž-2024 je proizvedena u količini od 1,165 miliona tona (prethodno i 1,161 miliona tona) i 1,712 miliona tona pre godinu dana. Podaci za žetvu žitarica ostali su praktično nepromenjeni u odnosu na preliminarne brojke. Prema konačnim podacima Rosstata, žetva pirinča je zabeležena na 1,259 miliona tona naspram 1,073 miliona tona u 2023. godini, heljde - 1,208 miliona tona naspram 1,475 miliona tona, ovsa - 3,029 miliona tona (3,304 miliona tona prosa - pre 4 hiljade tona)2 i 4 hiljade tona pre godinu dana.
Predsednik Tramp je promenio svoje izjave o vremenu uvođenja carina, a USDA je objavila prvu prognozu setvenih površina za 2025. godinu, nakon čega su cene pšenice i kukuruza pale za 2,2-3,6% i potpuno izgubile špekulativno povećanje prošlog meseca, izazvano nepovoljnim vremenskim prilikama u SAD i Južnoj Americi u februaru.
Tramp je juče rekao da je pogrešio i da će tarife za Meksiko, Kanadu i Kinu stupiti na snagu 4. marta, dok će druge carine biti uvedene u aprilu.
Stručnjaci USDA objavili su na Outlook forumu prve prognoze za zasejane površine u Sjedinjenim Američkim Državama prema kojima će se površine pod kukuruzom povećati za 3,4 miliona hektara u odnosu na prošlu godinu na 94 miliona hektara, pod pšenicom za 0,9 miliona hektara na 47 miliona hektara, dok će se pod sojom smanjiti za 3,1 miliona hektara na 3,1 miliona hektara na 47 miliona hektara pod pšenicom.
Martovski fjučersi su pali juče:
za 3,6% na 200,9 USD/t – za meku ozimu SRV pšenicu u Čikagu (0% mesečno),
za 2,5% na 209,9 USD/t – za durum ozimu HRV pšenicu u Kanzas Sitiju (+1,8%),
za 2,2% na 215,7 USD/t – za durum prolećnu HRS pšenicu u Mineapolisu (-1,7%),
za 1,1% na 220,5€/t ili 229$/t – za pšenicu na berzi Euronekt u Parizu (-1,9%),
za 3% na 183 USD/t – za kukuruz u Čikagu (-4,5%),
za 0,1% na 375,8 USD/t – za soju u Čikagu (-2,2%).
Izvozna prodaja za period od 14. do 20. februara bila je niža od tržišnih očekivanja, što je dodatno povećalo pritisak na cene.
Prema podacima berze žita u Buenos Ajresu, tokom nedelje u Argentini je broj useva kukuruza u odličnom stanju porastao za 2% na 21%, au lošem je smanjen za 1% na 29%. Broj useva soje u odličnom stanju povećan je za 7% na 24%, au lošem je smanjen za 1% na 34%.
Oštar pad kotacija na svetskim berzama dovešće do značajnog pada cena pšenice i kukuruza u Crnomorskom regionu, gde je cena žita i dalje veća nego u SAD i Južnoj Americi.
Carina na izvoz suncokretovog ulja biće smanjena za 47,5 odsto od 1. marta, sa 17.786,4 rublja. do 9333,2 RUB po toni, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede. Stopa je obračunata po indikativnoj ceni od 1065,1 USD/t u februaru, indikativna cena je bila 1068,5 USD/t.
Martovska carina na izvoz suncokretove sačme smanjiće se za 2.146,4 rublja na 1.742,3 rublja. po toni. Stopa je izračunata po indikativnoj ceni od 204,1 USD/t u odnosu na 212,2 USD/t u februaru.



