Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 25.06.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 25.06.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 25.06.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 24.06.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 24.06.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 24.06.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.

MARS prognozira prinose glavnih useva u EU ispod prošlogodišnjeg nivoa, ali nešto iznad proseka poslednjih pet godina

MARS prognozira prinose glavnih useva u EU ispod prošlogodišnjeg nivoa, ali nešto iznad proseka poslednjih pet godina

Prema junskom biltenu MARS-a, uslovi za uzgoj useva ostaju generalno povoljni u većini regiona Evropske unije. Ozimi usevi se približavaju zrelosti, a prolećni usevi se nastavljaju snažno razvijati. Međutim, sušno proleće i toplotni talasi u maju već su negativno uticali na izglede za useve u delovima zapadne, centralne i istočne Evrope.

Stručnjaci MARS-a napominju da će visoke temperature i deficit padavina potrajati u većem delu zapadne i centralne Evrope do kraja juna, što može povećati stres za useve i smanjiti potencijal prinosa.

Prognoza prosečnog prinosa pšenice (meke i tvrde) u EU procenjuje se na 5,79 t/ha, što je 3% više od proseka za poslednjih pet godina, ali 5% niže nego prošle godine. Konkretno, u Francuskoj se očekuje da će prinos meke pšenice biti na prosečnom nivou, u Nemačkoj - 4% iznad proseka, u Poljskoj - 1% ispod, dok je u Rumuniji - 15% iznad proseka.

Prosečan prinos ozimog i jareg ječma u EU prognozira se na 5,09 t/ha, što je 2% iznad petogodišnjeg proseka, ali 10% ispod prošlogodišnjeg nivoa. Najbolji rezultati se očekuju za ozimi ječam u Rumuniji (+14% iznad proseka) i Bugarskoj (+7%), dok se prognozira da će jari ječam u Slovačkoj biti 15% ispod proseka.

Za kukuruz je prognoza prinosa povećana na 7,38 t/ha, što je 4% iznad petogodišnjeg proseka i 3% iznad prošlogodišnjeg. Najbolji rezultati se očekuju u Bugarskoj (+23% iznad proseka) i Rumuniji (+4%), gde su usevi dobili dovoljno padavina tokom vegetacije.

Istovremeno, prognoza za prinose ozime uljane repice u EU ostaje manje optimistična. Očekivani prinos je 3,18 t/ha, što je 1% ispod petogodišnjeg proseka i 5% manje nego prošle godine. Najveća smanjenja očekuju se u Poljskoj (-10%), Slovačkoj (-12%) i Francuskoj (-1%) zbog prolećne suše i mraza. Nasuprot tome, očekuje se da će se prinosi povećati za 9% u Rumuniji i za 2% u Nemačkoj u poređenju sa petogodišnjim prosekom.

Prognoza prinosa suncokreta u EU povećana je na 2,08 t/ha, što je 5% više od prosečnog nivoa u poslednjih pet godina i 11% više nego u 2025. godini. Najbolji izgledi su u Bugarskoj (+35% iznad proseka) i Rumuniji (+5%), dok bi u Francuskoj prinosi mogli da se smanje za 4%.

MARS procenjuje da su usevi u Francuskoj, Španiji i delovima Nemačke najviše pogođeni majskim toplotnim talasom. Drugi talas visokih temperatura krajem juna mogao bi dodatno pogoršati stanje useva u ovim regionima.

U Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj, nedostatak padavina pogoršao je izglede za useve, a predviđa se da će prinosi zimskih i prolećnih useva biti 5-8% ispod proseka. U međuvremenu, Rumunija i Bugarska su na dobrom putu da ostvare skoro rekordne prinose.

Za Ukrajinu, MARS procenjuje prosečan prinos glavnih useva na iznad proseka. Istovremeno, analitičari skreću pažnju na značajan kontrast između regiona: centralni, južni i istočni regioni su dobili dovoljno padavina, dok zapadni regioni i dalje pate od deficita vlage, što bi moglo negativno uticati i na ozime i na prolećne useve.

Situacija u Turskoj ostaje posebno povoljna. Zahvaljujući obilnim padavinama i umerenim temperaturama u proleće, očekuju se rekordno visoki prinosi glavnih useva. Konkretno, prognozira se prinos meke pšenice 15% iznad proseka, tvrde pšenice - 22%, i ječma - 39%.

Snažna žetva u Turskoj mogla bi smanjiti potrebe zemlje za uvozom žitarica, posebno iz Ukrajine. Istovremeno, dobri izgledi za žetvu u Bugarskoj i Rumuniji povećaće konkurenciju na tržištu Crnog mora, vršeći dodatni pritisak na cene žitarica na početku nove sezone.

 

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 23.06.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 23.06.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 23.06.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 22.06.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 22.06.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 22.06.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.

Kazahstan spreman za izvoz brašna i pšenice u Crnu Goru

Kazahstan je spreman da izvozi brašno, pšenicu, uljarice i visoko prerađene proizvode na crnogorsko tržište, javlja 24KZ. Pored toga, dve zemlje planiraju saradnju u proizvodnji semena, biotehnologiji i stočarstvu.

Olžas Bektenov i predsednik Crne Gore Jakov Milatović razgovarali su o trgovinskoj i ekonomskoj saradnji, posebno o sporazumima postignutim nakon razgovora između lidera dve zemlje. Dva lidera su takođe razgovarala o razvoju partnerstava u obrazovanju, digitalnim tehnologijama, turizmu, trgovini, transportu i logistici. U tom smislu, strane su razgovarale o povezivanju Transkaspijske rute sa lukom Bar. Ovo će stvoriti novi multimodalni koridor od kraja do kraja ka Južnoj i Centralnoj Evropi.

Na kraju sastanka, premijer je naglasio da će Kazahstan nadgledati sprovođenje svih sporazuma postignutih na najvišem nivou. Jakov Milatović je, sa svoje strane, istakao dostignuća Kazahstana u digitalnoj transformaciji i njegovu nameru da se ugleda na ovo iskustvo.

 

 

Nemački poljoprivrednici spremni da odustanu od uljane repice, ali ne vide održivu alternativu

Nemački poljoprivrednici spremni da odustanu od uljane repice, ali ne vide održivu alternativu

Nemački poljoprivrednici sve više preispituju uzgoj uljane repice, jer rizici u proizvodnji nastavljaju da rastu. Prema istraživanju koje je sproveo nemački poljoprivredni medij agrarheute, značajan deo poljoprivrednika bi radije prestao da uzgaja ovu kulturu, ali to nije u mogućnosti zbog nedostatka profitabilnih alternativa u plodoredu.

Glavni izazovi za proizvodnju uljane repice uključuju visok pritisak štetočina, ograničen pristup alatima za zaštitu useva i sve veće agronomske rizike. Ovi faktori čine usev manje predvidljivim i težim za upravljanje, posebno pod pooštrenim propisima o sredstvima za zaštitu bilja.

Istovremeno, mnogi poljoprivrednici ističu da uljana repica ostaje ekonomski važna u njihovim rotacijama. Kao rezultat toga, oni nastavljaju da je gaje uprkos velikim zabrinutostima, uglavnom zato što trenutno nijedna druga kultura ne nudi uporedivu ravnotežu profitabilnosti i agronomskih koristi.

U anketi u kojoj je učestvovalo 598 ispitanika, 56% je reklo da će nastaviti da gaji uljanu repicu. Međutim, oko 45% je naznačilo planove da ili potpuno napusti ovu kulturu ili značajno smanji površine pod njom. Najkritičnije raspoloženje zabeleženo je u istočnim i severnim regionima Nemačke.

Uprkos rastućoj neizvesnosti među poljoprivrednicima, površine pod uljanom repicom u Nemačkoj su se nedavno povećale na oko 1,5 miliona hektara. Međutim, istraživanje ističe strukturne izazove u sektoru i sugeriše da bi poljoprivrednici mogli postepeno smanjiti zavisnost od ove kulture ako se pojave stabilnije i profitabilnije alternative.

 

Ruski napadi bi mogli smanjiti izvoz žita iz Ukrajine za trećinu

Ruski napadi bi mogli smanjiti izvoz žita iz Ukrajine za trećinu

Povećani napadi na ukrajinske morske luke, brodove i logističku infrastrukturu mogli bi da smanje izvoz žita iz Ukrajine za skoro trećinu, kažu predstavnici industrije i operateri terminala za žito.

 

 

 

Prema rečima učesnika na tržištu, mesečni izvoz žitarica mogao bi da padne sa približno 6 miliona tona na 4 miliona tona. Najveći rizici su povezani sa radom luka Velike Odese, kroz koje prolazi najveći deo poljoprivrednog izvoza zemlje.

 

 

 

Alternativne rute preko dunavskih luka nisu u mogućnosti da u potpunosti nadoknade moguće smanjenje pretovara zbog visokih logističkih troškova i ograničenog kapaciteta.

 

 

 

Stručnjaci napominju da poljoprivredni sektor ostaje jedan od ključnih izvora deviznih prihoda za Ukrajinu. Stoga, svaki poremećaj u izvozu može negativno uticati i na poljoprivrednike i na ekonomiju zemlje u celini.

 

 

 

Dodatna posledica bi mogla biti povećanje domaćih zaliha žitarica pred novu žetvu. Prema rečima učesnika na tržištu, rezerve žitarica u Ukrajini bi mogle dostići 9,5 miliona tona do 1. jula, što značajno premašuje brojke iz prethodnih godina. Višak ponude na domaćem tržištu mogao bi povećati pritisak na otkupne cene tokom žetve.

 

 

 

Ukrajina ostaje jedan od najvećih svetskih izvoznika žitarica, sa oko 6% učešća u svetskoj trgovini pšenicom i 11% u svetskoj trgovini kukuruzom. Stoga, svaki problem sa ukrajinskim izvozom mogao bi da utiče ne samo na domaće već i na svetsko tržište žitarica.

 

 

Nedeljni osvrt na tržište – Info Tim od 15.06.2026. do 19.06.2026.

Nedeljni osvrt na tržište – Info Tim od 15.06.2026. do 19.06.2026.

Nedeljni osvrt na tržište – Info Tim od 15.06.2026. do 19.06.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.