Brazil počinje sezonu 2025/26 sa visokim stopama žetve i povećanim prognozama useva

Brazil počinje sezonu 2025/26 sa visokim stopama žetve i povećanim prognozama useva

Prema analitičarima, zaključno sa 30. januarom, soja je u Brazilu požnjevena na 10% površina (6% prošle godine), a u najvećoj državi - proizvođaču soje - na skoro 25% površina (12,2% prošle godine, 12,6% u proseku tokom 5 godina).

Ove godine, površine pod sojom u zemlji su povećane za 4% na rekordnih 49,1 miliona hektara, što je, uz povoljne vremenske uslove tokom cele sezone, omogućilo analitičarima da značajno povećaju prognoze žetve.

U ponedeljak su poljoprivredne konsultantske kompanije povećale svoje prognoze za proizvodnju soje u Brazilu u 2025/26. godine zbog boljih nego očekivanih podataka o prinosima.

Tako je agencija AgRural povećala svoju prognozu u odnosu na januarske procene za 4,9 miliona tona na 181 milion tona, agencija StoneX - za 4 miliona tona na 181,62 miliona tona, agencija Celeres - za 4,1 milion tona na 181,3 miliona tona, dok je USDA u svom januarskom izveštaju povećao prognozu sa 175 na 177 miliona tona (u poređenju sa 171,5 miliona tona u 2024/25. godine).

Rekordna žetva soje povećaće ponudu u prvom kvartalu 2026. godine, spuštajući globalne cene, koje trenutno podržava jaka suša u Argentini koja negativno utiče na usev. Međutim, prognoza padavina za naredne dane mogla bi poboljšati stanje useva u zemlji i smanjiti pritisak na cene.

Prema podacima Berze žita u Buenos Ajresu, zaključno sa 28. januarom, skoro 66% useva soje u Argentini imalo je optimalan ili dovoljan nivo vlažnosti zemljišta, dok je 30% useva imalo kritično nizak nivo. U provincijama Buenos Ajres i Kordoba, usevi soje su u fazi cvetanja, a u Santa Feu su ušli u fazu nalivanja zrna. Generalno, stanje useva je prilično dobro, iako je tokom 1. do 25. januara u provinciji Buenos Ajres palo samo 36 mm padavina (50% manje od normalnog), a u Kordobi – 62 mm padavina (-35%).

 

 

Prognoza je da će ove sezone u Ukrajini biti posejano 22-23 miliona hektara

Prognoza je da će ove sezone u Ukrajini biti posejano 22-23 miliona hektara

Ukrajinski poljoprivrednici će 2026. godine zasejati 22–23 miliona hektara usevima, ako se linija fronta značajno ne promeni. Ovo mišljenje je u intervjuu za Mind izrazio Pavlo Kovalь, generalni direktor Ukrajinske agrarne konfederacije.

On je napomenuo da je skoro 6 miliona hektara naznačene površine već zasejano ozimim usevima: 570 hiljada hektara ozimog ječma i 1,1 milion hektara ozime uljane repice, oko 70 hiljada hektara ozime raži i 4,8 miliona hektara pšenice.

„Ove brojke mogu biti donekle revidirane zbog složenosti prikupljanja informacija“, dodao je stručnjak.

On je uverio da će čak i u teškoj godini Ukrajina ubrati dovoljan rod za bezbednost hrane i izvoz.

„Ako kosimo 40 centi po hektaru (oko 20 miliona tona), pa čak i ako polovina toga bude prehrambena pšenica, to je skoro 9 miliona tona (a Ukrajini je potrebno oko 3,5 miliona tona godišnje). To jest, imaćemo zalihe za tri godine – naravno, ako Rusi ponovo ne pokvare liftove, železnicu itd.“, objasnio je Pavlo Kovalь.

Što se tiče prolećnog klina, stručnjak je siguran da će jedna od osnovnih kultura biti suncokret, kao i kukuruz i soja. Količina jarog ječma biće neznatna – oko 500 hiljada hektara (to je kultura koja je najviše smanjena u usevima). Suncokret, prema njegovim rečima, ostaje najmarginalnija kultura po hektaru, tako da će njegovi usevi ponovo dostići oko 5 miliona hektara.

„Danas možemo konstatovati da se usevi šećerne repe u Ukrajini smanjuju: ako smo 2023–2024. godine posejali 250 hiljada hektara, onda ove marketinške godine – samo 199 hiljada hektara. Od ubranog roda proizveli smo 1,72 miliona tona šećera, a domaćem tržištu je potrebno oko 900 hiljada tona. To jest, trebalo bi da izvezemo oko 800 hiljada tona“, rezimirao je Pavlo Kovalь.

 

EU je snizila prognozu izvoza meke pšenice za tekuću sezonu i povećala procenu žetve kukuruza

EU je snizila prognozu izvoza meke pšenice za tekuću sezonu i povećala procenu žetve kukuruza

Prošle nedelje, Evropska komisija je snizila prognozu izvoza meke pšenice za tekuću sezonu sa 31,0 miliona na 29,5 miliona tona.

Evropska pšenica trenutno doživljava snažan konkurentski pritisak argentinskog žita. Argentina bi ove sezone mogla da izveze rekordne količine pšenice zahvaljujući svojoj najvećoj žetvi ikada.

Zbog pogoršanja izgleda za evropski izvoz pšenice, Evropska komisija je povećala svoju prognozu završnih zaliha sa 11,7 miliona na 13,0 miliona tona.

Istovremeno, Evropska komisija je povećala svoju prognozu izvoza ječma za tekuću sezonu sa 10,1 miliona na 11,0 miliona tona i smanjila prognozu prenetih zaliha sa 6,1 miliona na 4,2 miliona tona. Izvoznici su iskoristili snažnu spoljnu potražnju, što je podiglo cene ječma iznad cena pšenice za mlevenje.

Evropska komisija je takođe povećala svoju procenu proizvodnje kukuruza u EU ove sezone sa 57,8 miliona na 58,2 miliona tona, dok je prognozu uvoza ostavila nepromenjenom na 18,8 miliona tona.

Procena proizvodnje žitarica u EU je neznatno revidirana naviše, zahvaljujući kukuruzu, sa 287,2 miliona na 287,4 miliona tona. U međuvremenu, procena žetve meke pšenice je smanjena na 134,2 miliona tona, dok je procena žetve ječma ostala nepromenjena na 55,7 miliona tona.

 

 

Izvoz brazilske soje i kukuruza biće manji nego što se očekivalo u januaru – ANEC

Izvoz brazilske soje i kukuruza biće manji nego što se očekivalo u januaru – ANEC

Brazilsko nacionalno udruženje izvoznika žitarica (ANEC) objavilo je da se procenjuje da će izvoz brazilske soje u januaru 2026. godine biti 3,23 miliona tona, što je manje od prethodno prognoziranih 3,79 miliona tona.

 

 

Agencija je takođe izvestila da će izvoz brazilskog kukuruza u januaru dostići 3,39 miliona tona, što je takođe ispod prethodno prognoziranih 3,45 miliona tona, ali i dalje više od 6,4% u odnosu na 3,185 miliona tona u istom periodu prošle godine.

 

 

Očekuje se da će ukupan izvoz kukuruza iz Brazila dostići 44 miliona tona do kraja godine, u odnosu na 41,9 miliona tona u 2025. godini.

 

 

Ranije je objavljeno da će izvoz brazilske sojine sačme dostići 1,82 miliona tona u januaru 2026. godine, što je povećanje od 10,7% u odnosu na prethodnu godinu.

 

 

Procene ANEC-a se zasnivaju na rasporedima plovidbe lučkih brodova. Stvarni obim izvoza može da varira u zavisnosti od vremenskih uslova.

 

Hrvatska 2025. beleži rast proizvodnje pšenice od 29% u odnosu na prethodnu godinu

Hrvatska 2025. beleži rast proizvodnje pšenice od 29% u odnosu na prethodnu godinu

RATARSKA PROIZVODNJA U HRVATSKOJ 2025. GODINE

 

Hrvatska proizvodnja meke i tvrde pšenice (ozime, jare i semenske) povećana je 2025. godine za 28,8% u odnosu na prethodnu godinu, dostigavši 1,05 miliona tona, saopštio je nacionalni zavod za statistiku.

 

Proizvodnja ozimog i jareg ječma porasla je za 19,5% na 356.000 tona, dok je proizvodnja suncokreta porasla za 13,3% na 205.000 tona, prema preliminarnim podacima.

 

U međuvremenu, proizvodnja kukuruza je pala za 17,7% na 1,702 miliona tona, proizvodnja šećerne repe je opala za 13,8% na 406.000 tona, a proizvodnja uljane repice je porasla za 15,1% na 61.000 tona u poređenju sa 2024. godinom.

Turska će prodati 4 miliona tona žita iz rezervi na domaćem tržištu, što će smanjiti potražnju za uvozom

Turska će prodati 4 miliona tona žita iz rezervi na domaćem tržištu, što će smanjiti potražnju za uvozom

Turska državna agencija za žitarice TMO objavila je da će u februaru 2026. godine prodati 3,9 miliona tona kukuruza, ječma, prehrambene i tvrde pšenice iz strateških rezervi kako bi obuzdala inflaciju, stabilizovala domaće cene, podržala prerađivače obezbeđivanjem sirovina proizvođačima bulgura, testenina i brašna, i podržala proizvođače stočne hrane.

 

Istovremeno, TMO neće povećavati prodajne cene žitarica kako bi podržao domaće prerađivače i održao izvoznu konkurentnost turskih proizvoda, prvenstveno u segmentu testenina, jer rastući troškovi mogu pogoršati izvozne izglede usred povećane konkurencije sa Egiptom, Italijom, Španijom i Grčkom.

 

Obim prodaje tvrde pšenice, strateškog proizvoda za izvozno orijentisanu prehrambenu industriju zemlje, iznosiće 1,041 milion tona, od čega je većina zrna iz žetve 2023–2024, kao i manje količine iz žetve 2025. i 2022. godine. TMO dozvoljava nekim prerađivačima da izvrše odložena plaćanja u tri tranše.

 

Po trenutnom kursu, prosečna cena žita na silosima TMO je oko 320 dolara/t, što je 15–20 dolara/t niže od cena na domaćem tržištu, ali i dalje više od svetskih kotacija. Tako visoke cene će ograničiti izvoz turskih proizvoda.

 

Domaće cene su takođe podržane padom domaće proizvodnje. Prema procenama Ministarstva poljoprivrede SAD, žetva pšenice i ječma u Turskoj u 2025/26. godine smanjena je za 15%, a proizvodnja pšenice iznosila je 16,3 miliona tona, uključujući tvrdu pšenicu - oko 3,5 miliona tona. Ovo povećava zavisnost zemlje od uvoza i korišćenja zaliha, dok prerađivači i izvoznici insistiraju na merama za obezbeđivanje stabilnih zaliha i vraćanje pozicija na stranim tržištima.

 

Povećane ponude žitarica iz rezervi smanjiće potražnju za uvozom, posebno za proizvodima iz Ukrajine, koja je poslednjih godina povećala ponude u ovom pravcu, posebno tokom sezonskog povećanja ponude u februaru i martu.

 

 

 

Populacija goveda u Ukrajini smanjena je za 11% u 2025. godini

Populacija goveda u Ukrajini smanjena je za 11% u 2025. godini

Od 1. januara, populacija goveda u Ukrajini je smanjena za 11,4% u poređenju sa odgovarajućom cifrom prošle godine na 1,804 miliona grla, a posebno krava - za 13,4% na 1,022 miliona grla, prema podacima Državne službe za statistiku Ukrajine.

Dok je broj goveda u domaćinstvima smanjen za 22,9% na 856,4 hiljade grla, u poljoprivrednim preduzećima je povećan za 2,4% na 947,7 hiljada grla.

 

Takođe, prema podacima Državne službe za statistiku, od 1. januara, populacija svinja u Ukrajini povećana je za 2,9% (na 4,64 miliona grla), živine - za 3,3% (na 192,387 miliona grla), ovaca i koza - smanjena je za 10% (na 761,1 hiljada grla).

Prema Rabobankinom izdanju „Global Animal Protein Outlook 2026“ (Globalni izgledi za životinjske proteine 2026), globalno tržište govedine suočiće se sa neviđenim izazovima, što će dovesti do smanjenja proizvodnje i rasta cena ove vrste mesa. Na pozadini povećane proizvodnje u sektorima živinarstva i akvakulture, govedina, kao jedan od glavnih izvora životinjskih proteina, naći će se u turbulentnoj zoni. Stoga će 2026. godina biti prekretnica kada će se, prvi put za šest godina, globalna proizvodnja kopnenih vrsta proteina smanjiti, a glavni teret će pasti na govedinu.

 

Stručnjaci identifikuju tri glavna faktora koji doprinose padu proizvodnje govedine:

Severna Amerika: SAD i Kanada nastavljaju polako da obnavljaju svoja stada stoke nakon godina likvidacije, ostavljajući nisku ponudu govedine na tržištu, što podiže cene. Proizvodnja govedine u SAD dostigla je vrhunac 2022. godine, ali je od tada opala. Uprkos visokim cenama, domaća potrošnja ostaje stabilna, što primorava SAD da povećaju uvoz i smanje izvoz. Ovo stvara mogućnosti za dobavljače iz Brazila, Australije i Novog Zelanda da popune upražnjene niše na američkom tržištu.

Brazil ulazi u fazu zadržavanja krmača kako bi obnovio svoje stado, što privremeno smanjuje obim klanja. Kao jedan od najvećih proizvođača govedine, zemlja se suočava sa potrebom da uravnoteži domaće potrebe sa izvozom. U uslovima globalne nestašice, Brazil može postati strateški lider usmeravanjem svojih izvoznih tokova ka zemljama sa velikom potražnjom, kao što je Kina.

U Kini je smanjenje domaće proizvodnje posledica završetka perioda masovnih nestašica zaliha. Zemlja, koja uvozi oko 30% svetske potrošnje govedine, smanjiće kupovinu za 2–3%. To nije zbog pada potražnje, već zbog ograničene globalne ponude i visokih cena. Brazil ostaje ključni partner, obezbeđujući više od polovine uvoza govedine u Kinu.

 

U Evropskoj uniji, proizvodnja govedine se stabilizuje na niskom nivou, jer strukturno smanjenje broja stoke, strogi propisi o zaštiti životne sredine i regulatorni pritisci ometaju rast. Kratkoročno gledano, mogućnosti za proširenje proizvodnje su ograničene, što Evropu čini zavisnom od uvoza i otvara nove mogućnosti za izvoznike iz Merkosura, čak i uprkos moderatorskom efektu trgovinskih sporazuma koji bi mogli stupiti na snagu 2026. godine.

 

Stoga, u 2026. godini možemo očekivati značajne promene u strukturi globalnog tržišta govedine. S jedne strane, visoke cene će stimulisati proizvođače da optimizuju svoje procese i traže nova tržišta. S druge strane, nedostatak ponude može dovesti do povećanja cena gotovih proizvoda, što će uticati na preferencije potrošača i ukupnu potrošnju.

 

Globalno tržište govedine 2026. godine postaće arena za konkurenciju između proizvođača, gde će zemlje sa efikasnijim sistemima proizvodnje i održivim resursima moći da preuzmu vodeće pozicije. Brazil, kao strateški igrač, verovatno će iskoristiti situaciju da ojača svoju poziciju na međunarodnoj sceni, dok će drugi regioni biti primorani da se prilagode novim uslovima kako bi preživeli u uslovima nestašice i visokih cena.

 

Kako se razvijao uvoz živih svinja u Španiju 2025. godine?

Kako se razvijao uvoz živih svinja u Španiju 2025. godine?

Tokom prošle godine, španski uvoz živih svinja je nastavio da raste, dostigavši 4.778.189 grla, što je 12% više nego prethodne godine.

Uvoz živih životinja u Španiju u 2025. godini

Prema podacima španskog Ministarstva poljoprivrede o uvozu živih životinja u 2025. godini, Španija je uvezla ukupno 4.778.354 svinja, što je 12% više nego u 2024. godini. U poređenju sa pre pet godina, uvoz živih životinja je povećan za više od 72%, sa 2,78 miliona grla u 2020. godini na 4,78 miliona danas. 

Ovo je ukupan uvoz prošle godine po kategorijama:

3.935.587 životinja za uzgoj (82,37% od ukupnog broja),

781.622 za klanje (16,35% od ukupnog broja), i

61.145 drugih (razmnožavanje, itd.)

Uzimajući u obzir ukupan broj uvezenih životinja, glavne zemlje porekla u 2025. godini bile su Holandija (62,90% od ukupnog broja), Belgija (17,97%) i Portugal (9,60%), zatim Francuska (4,07%), Danska (4,05%) i, znatno iza njih, Nemačka (1,13%).

Međutim, po kategoriji životinja, Belgija (48,1%), Portugal (25,9%) i Francuska (19,2%) bili su glavni izvori svinja za klanje, a Holandija (75,3%) bila je ubedljivo glavni dobavljač prasadi, a zatim Belgija (12,3%) 

Uvoz nakon otkrivanja AKS

Dana 28. novembra potvrđeno je prisustvo afričke svinjske kuge (ASK) u Španiji. U svetlu ovog razvoja događaja, analiziran je razvoj uvoza živih životinja u decembru (grafikon 3). Međutim, podatke za ovaj period treba tumačiti sa oprezom, jer oni možda još uvek ne odražavaju u potpunosti uticaj ove situacije na stvarne tokove uvoza životinja. Takođe moramo uzeti u obzir mogući sezonski obrazac za mesec decembar. Biće potrebno sačekati razuman vremenski period da bismo dobili konsolidovanije podatke koji će omogućiti tačniju procenu stvarnog uticaja na uvoz živih životinja.

 

Omiljeno sredstvo za polja:u Rusiji amofos (NP) osigurava profitabilnost poljoprivrednih preduzeća.

Omiljeno sredstvo za polja:u Rusiji amofos (NP) osigurava profitabilnost poljoprivrednih preduzeća.

Vremenske kataklizme iz 2025. godine pokazale su da azotno-fosforna đubriva ostaju osnovni uslov za dobijanje žetve.

137 miliona tona žitarica požnjevenih do kraja 2025. godine jedan je od najznačajnijih rezultata u istoriji ruske poljoprivrede. Poljoprivrednici su ovu žetvu postigli uprkos ekstremnim vremenskim uslovima: katastrofalnoj suši na jugu, ponovljenim mrazevima u centralnoj Rusiji i lokalizovanim nestabilnim uslovima na Uralu, u regionu Volge i Sibiru.

Idealno vreme za žetvu je moguće samo u laboratorijskim uslovima, ali na terenu su tehnologije očuvanja useva, pre svega kroz mineralnu ishranu, od najveće važnosti. Ovaj faktor je bio i ostao najznačajniji, kako u pogledu ulaganja, tako i u pogledu uticaja na prinos.

Nedavno su se na tržištu đubriva pojavili novi trendovi: povećanje upotrebe tečnih đubriva, preferencija među poljoprivrednicima za integrisana rešenja koja sadrže kompletan spektar makro-, mezo- i mikroelemenata i aktivna upotreba specijalizovanijih proizvoda, kao što su đubriva sa povećanim sadržajem sumpora (sulfoammofos) ili sa neutralnom kiselošću (diamonijum fosfat).

Međutim, čak i sa tako širokim izborom modernih đubriva, najtraženije đubrivo među poljoprivrednicima ostaje brend koji je prvi put proizveden pre više od pola veka. Tokom ovog vremena, postao je klasik u poljoprivrednoj tehnologiji i pružio ruskim poljima solidnu osnovu za etablaciju kao globalne prehrambene sile. To je amofos NP 12:52. Koja je tajna njegove trajne popularnosti? 

Strateški element

Amofos je đubrivo sa visokim sadržajem fosfora (52%), strateški hranljiva materija i ključni makronutrijent koji doprinosi razvoju snažnog korenovog sistema biljaka i obezbeđuje potpunu ishranu fosforom tokom celog perioda rasta i razvoja useva. U Rusiji, većina polja ima nedovoljan nivo fosfora, pa je primena đubriva neophodna. 

U našoj zemlji, amofos NP 12:52 je prvi put proizveden 1970-ih godina u Čerepovcu. Danas je to proizvodni pogon FosAgro grupe, jednog od najvećih proizvođača mineralnih đubriva u Rusiji. 

Iako i druge kompanije nude amofos na tržištu đubriva, FosAgro ostaje tradicionalni lider. Najznačajniji dobavljač je dugo bila distributivna mreža mineralnih đubriva FosAgro-Region. FosAgro-Region godišnje isporučuje preko 3 miliona tona svih vrsta mineralnih đubriva u 74 regiona širom zemlje. Amofos konstantno čini približno jednu trećinu ovih isporuka.

Iako je proizvodnja amonijum fosfata regulisana važećim državnim standardom, kvalitet proizvoda može da varira među kompanijama. To zavisi od sirovina, tehnologija i kontrole kvaliteta proizvodnje. FosAgro se pridržava najstrožih zahteva kvaliteta amonijum fosfata, kako je navedeno u nacionalnom standardu za poboljšana mineralna đubriva.

Amofos kompanije FosAgro ima nekoliko svojstava koja su važna za poljoprivrednike. 

Visoka rastvorljivost u vodi - više od 90%, zbog čega se može koristiti u sušnim zonama.

Maksimalna svarljivost — fosfati su prisutni u vodorastvorljivom, lako pristupačnom obliku za biljke. Udeo svarljivog fosfora je najmanje 97%. Amonijumski azot takođe olakšava bolju apsorpciju fosfora od strane biljaka.

Praktično bez štetnih materija: arsena, kadmijuma i drugih teških metala. FosAgro fosfatna đubriva su bazirana na apatitnom koncentratu, koji karakteriše najniži nivo štetnih nečistoća. FosAgro đubriva su sertifikovana po najstrožim standardima i mogu se čak koristiti za proizvodnju poboljšanih poljoprivrednih proizvoda. 

Koncentrovani sastav đubriva omogućava njegovu upotrebu kao osnovne komponente za mešavine đubriva u uslovima određenog polja, klime i useva.

FosAgro amofos takođe ima veoma izdržljive granule, sprečavajući prašinu i habanje. Njegov ujednačen granulometrijski sastav obezbeđuje ravnomernu primenu po poljima. FosAgro amofos ne apsorbuje vlagu niti se zgrušava tokom skladištenja.

Pored azota i fosfora, FosAgro amofos sadrži 2% sumpora i do 1% magnezijuma — esencijalnih hranljivih materija uključenih u fotosintezu i sintezu proteina.

Visoki prinosi

FosAgro Amofos NP 12:52 je univerzalno rešenje za sve useve. Može se primenjivati i u jesen i u proleće, raspršivanjem ili tokom setve. Prilikom primene, granule amofosa mogu privremeno umereno zakiseliti zemljišni rastvor, pa se preporučuje za zemljišta sa neutralnom do blago alkalnom pH vrednošću.

Primena amofosa u kompaniji FosAgro omogućava visoke bruto prinose i osigurava visokokvalitetne poljoprivredne proizvode. Maksimalna ekonomska efikasnost može se postići uz pravilnu dozu, vreme i metode primene – uslugu koju je razvio FosAgro-Region. Agronomska služba kompanije ne samo da razvija sisteme ishrane prilagođene uslovima na farmi, već i sprovodi godišnje poljske testove i prati efikasnost predloženih rešenja. Ovo pomaže u usavršavanju tehnologija i postizanju konstantno visokih rezultata.

Najveći prinos se postiže primenom amofosa u redu tokom setve (za razliku od metode raspršivanja). 

Količina primene amofosa određuje se na osnovu podataka agrohemijskog ispitivanja zemljišta, uslugu koju takođe pruža FosAgro-Region, a koja uključuje automatizovano uzorkovanje i analizu zemljišta u sopstvenoj agrohemijskoj laboratoriji. Generalno, preporučena početna doza za ozimu pšenicu je 150-200 kg/ha. 

Visoki rezultati u praksi

Prema analizi poljoprivrednih praksi i rezultata saradnje koju je sproveo FosAgro-Region, amofos NP 12:52 kompanije FosAgro je svake godine pokazao visoku efikasnost u mnogim regionima. 

U Krasnodarskom kraju, integrisani pristup ishrani ozime pšenice i pravilna stopa primene amofosa na polju u Agrokompleksu N.I. Tkačova u Viselkovskom okrugu pomogli su da se postigne prinos ozime pšenice 23% veći od regionalnog proseka: 59,1 c/ha, sa visokim kvalitetom: 13,7% proteina.

U Belgorodskoj oblasti 2025. godine, na agro-opitnom poligonu FosAgro-Voronjež, postignuto je povećanje prinosa suncokreta za 70% u poređenju sa regionalnim prosekom pri korišćenju amofosa: više od 41 c/ha.

Iste 2025. godine, pravilna primena amofosa na suncokret u Rostovskoj oblasti, pogođenoj sušom, rezultirala je povećanjem prinosa skoro dvostruko u odnosu na regionalni prosek. U Čeljabinskoj oblasti povećanje je bilo skoro 2,5 puta veće. U Stavropoljskom kraju, prinosi ozime pšenice i suncokreta povećani su za više od 1,5 puta u poređenju sa regionalnim prosekom.