Prema podacima Državne službe za statistiku, zaključno sa početkom ovog meseca, sa površine od 10,6 miliona hektara u svim kategorijama ukrajinskih gazdinstava ožvršeno je 54,5 miliona tona žitarica i mahunarki sa površine od 10,6 miliona hektara sa prinosom od 51,4 centa/hektar. Istovremeno, bruto žetva u poljoprivrednim preduzećima iznosila je 43,6 miliona tona, u domaćinstvima - 10,9 miliona tona.
Konkretno, od 1. decembra, prikupljeno je sledeće:
pšenica – 23,46 miliona tona sa površine od 5,11 miliona hektara sa prinosom od 45,9 centi/hektaru,
ječam – 5,3 miliona tona sa površine od 1,38 miliona hektara sa prinosom od 38,4 centa/hektaru (što odgovara podacima od 1. novembra),
ovas – 393,3 hiljade tona sa površine od 137,7 hiljada hektara sa prinosom od 28,6 centi/hektaru,
heljda – 77,1 hiljada tona sa površine od 57,2 hiljade hektara sa prinosom od 13,4 centa/hektaru,
proso - 53,7 hiljada tona sa površine od 28,7 hiljada hektara sa prinosom od 18,9 centi/hektar,
kukuruz - 24,15 miliona tona sa površine od 3,44 miliona hektara sa prinosom od 70,1 centa/hektar.
Takođe, navedenog datuma, ubrana je sledeća količina uljarica:
suncokret – 9,92 miliona tona sa površine od 5,01 miliona hektara sa prinosom od 19,8 centi/hektaru,
soja - 4,8 miliona tona sa površine od 1,96 miliona hektara sa prinosom od 24,4 centa/hektar.
Žitarice i mahunarke su obrađene sa 97,5% površinePixabay
Poljski radovi su u završnoj fazi: usevi žitarica i mahunarki su vršeni na 97,5% površine, a požnjeveno je preko 147 miliona tona žitarica u bunkernoj težini, saopštila je ministarka poljoprivrede Oksana Lut na sednici vlade. Ona je izjavila da će do kraja godine neto žetva dostići 137 miliona tona, uključujući 90 miliona tona pšenice (uključujući nove regione). Ministarstvo je ranije prognoziralo žetvu žitarica od 135 miliona tona. „Tako će žetva žitarica biti jedna od najboljih u novijoj istoriji i ne samo da će u potpunosti zadovoljiti domaću potražnju već će i održati značajan izvozni potencijal“, naglasila je Lut.
Uprkos raznim vremenskim anomalijama sa kojima su se poljoprivrednici suočili ove godine, industrija je u celini ispunila svoje ciljeve u snabdevanju zemlje osnovnim proizvodima, napomenula je ministarka. Takođe je napomenula da je kvalitet žita ove sezone viši nego prošle godine. „Želela bih da istaknem da očekujemo rekordnu žetvu mahunarki, sa bruto žetvom od 7,3 miliona tona. Što se tiče ostalih useva, preliminarne prognoze ukazuju da će uljarice biti ubrane na približno 31,7 miliona tona, što je u skladu sa prošlogodišnjim rekordom. Takođe očekujemo istorijske maksimume za soju i uljanu repicu“, izvestio je Lut.
Žetva šećerne repe će premašiti 48 miliona tona, bruto žetva krompira u organizovanom sektoru će premašiti 8 miliona tona, a žetva povrća će biti približno 7,6 miliona tona. „Takođe očekujemo rekordnu žetvu voća i bobičastog voća od približno 2,1 milion tona. Time ćemo napraviti još jedan korak ka ostvarivanju ciljeva Doktrine bezbednosti hrane“, napomenuo je Lut.
Ozimi usevi za žetvu 2026. godine posejani su na skoro 20 miliona hektara, što je uglavnom u skladu sa prošlogodišnjim nivoom i projektovanom strukturom. „Posebna pažnja tokom setve posvećena je korišćenju domaćeg semena. Želeo bih da napomenem da, počev od 2022. godine, konstantno povećavamo našu samodovoljnost u ovoj oblasti, pri čemu je posebno primetan napredak kod semena soje, suncokreta i šećerne repe“, rekao je Lut. „Do kraja ove godine očekujemo da će se udeo ruskog semena na domaćem tržištu približiti 70%, a do 2030. godine, u skladu sa Doktrinom o bezbednosti hrane, trebalo bi da dostigne 75%.“
Sada Ministarstvo poljoprivredeZajedno sa regionima, razvijamo plan prolećne setve za 2026. godinu. „Prvenstveno se fokusiramo na analizu domaćih potreba zemlje za biljnim proizvodima. Planiramo da sejemo društveno značajnije useve kao što su heljda, pirinač, krompir i povrće“, naveo je šef poljoprivredne agencije. „Istovremeno, glavna površina će tradicionalno biti namenjena žitaricama, koje su temelj naše proizvodnje biljaka.“
Poslanici Evropskog parlamenta su u utorak odobrili zaštitnu klauzulu za sporazum između EU i Merkosura kako bi se sprečilo da uvoz iz zemalja Merkosura šteti evropskom poljoprivrednom sektoru.
Stav Parlamenta je usvojen sa 431 glasom za, 161 protiv i 70 uzdržanih. Pregovori sa Savetom o konačnom obliku zakona održaće se sutra, 17. decembra.
Nacrt uredbe utvrđuje kako bi EU mogla privremeno da suspenduje carinske preferencije na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda koji se smatraju osetljivim (kao što su živina ili govedina) iz Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja ako se utvrdi da taj uvoz šteti proizvođačima iz EU.
Prema Parlamentu, Komisija bi trebalo da pokrene istragu o potrebi za zaštitnim merama kada se uvoz osetljivih poljoprivrednih proizvoda poveća u proseku za 5% tokom perioda od tri godine (u poređenju sa 10% godišnje u predlogu Komisije). Takođe žele brže istrage (sa šest na tri meseca generalno, i sa četiri na dva meseca u slučaju osetljivih proizvoda) kako bi se zaštitne mere mogle brže uvesti.
Parlament je usvojio amandman koji uključuje mehanizam reciprociteta, prema kojem će Komisija pokrenuti istragu i usvojiti zaštitne mere tamo gde postoje verodostojni dokazi da uvoz koji koristi carinske preferencije ne ispunjava ekvivalentne zahteve zaštite životne sredine, dobrobiti životinja, zdravlja, bezbednosti hrane ili zaštite rada koji se primenjuju na proizvođače u EU.
Uprkos prekomernoj ponudi žitarica i uljarica na globalnom tržištu, povećana proizvodnja biogoriva i poboljšani uslovi izvoza podstiču nade da su cene prešle svoje ciklične najniže nivoe, izveštavaju analitičari CoBank Knowledge Exchange u novoj prognozi za sledeću godinu.
Uprkos povećanju prodaje soje Kini, malo je verovatno da će SAD moći da obnove istorijski obim izvoza, jer brazilska soja ostaje mnogo jeftinija. Pored toga, rekordna proizvodnja uljarica u zemljama koje se nalaze blizu Kine, poput Kazahstana, smanjiće konkurentnost američke soje na kineskom tržištu.
Gotovo sve zemlje izvoznice imaju značajne zalihe žitarica i očekuju velike žetve kukuruza i pšenice, što će otežati izvoz iz SAD. Ako Kina nastavi kupovinu američkog sirka, to će značajno podržati cene žitarica.
U međuvremenu, potražnja za žitaricama i uljaricama iz SAD će nastaviti da raste, jer niske cene stimulišu potrošnju. Meksiko, najveći kupac kukuruza, pšenice i pirinča iz SAD, i drugi najveći kupac soje, povećaće zalihe. Potražnja za pšenicom i brašnom iz SAD će rasti u podsaharskoj Africi, a za sojom i sojinim brašnom na Bliskom istoku i u Jugoistočnoj Aziji.
Povećanje globalne proizvodnje biogoriva pomoći će u povećanju potražnje za žitaricama i uljaricama. U SAD se očekuje da će Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) odlučiti o standardima mešanja i izuzećima za male rafinerije, što će obezbediti stabilnost tržišta i stimulisati potražnju za mastima i biljnim uljima kao sirovinama za proizvođače biogoriva.
Pooštravanje zahteva za sadržaj biogoriva u dizel gorivu u Indoneziji i Brazilu smanjiće globalne zalihe biljnog ulja i povećati profitabilnost rafinerije.
Tržište izvoza sojine sačme postaje sve konkurentnije zbog proširenja kapaciteta za preradu uljarica u SAD i Brazilu radi povećanja proizvodnje biogoriva. Stoga će Jugoistočna Azija, Latinska Amerika i Bliski istok postati regioni konkurencije za kupce sojine sačme između SAD i Brazila.
Niske cene žitarica će stimulisati potrošnju hrane u stočarstvu, ali će povećanje potražnje za hranom biti umereno.
Visoki troškovi proizvodnje primoraće poljoprivrednike da napuste uzgoj kukuruza i pređu na jeftinije alternative, jer su cene skoro svih useva sada ispod njihove cene.
Cene suncokreta u Ukrajini su naglo pale zbog smanjene potražnje prerađivača, koji očekuju dalji pad cena i potražnje za biljnim uljima, s obzirom na napade na civilne brodove i tankere u Crnom moru, što je dovelo do povećanja voznih tarifa za prevoz.
Cene potražnje za suncokretovim uljem u Ukrajini (sa isporukom u luke u decembru) pale su tokom nedelje za 10 dolara/t na 1.220 dolara/t na fonu povećanja ponude i smanjenja potražnje, kao i pada cena ruskog suncokretovog ulja za 10-15 dolara/t na 1.190-1.195 dolara/t FOB (sa isporukom u decembru).
Napadi dronova na civilne brodove koji prevoze suncokretovo ulje iz Ruske Federacije i Ukrajine šokirali su tržište, jer civilni brodovi gotovo da nisu bili meta od početka rata.
Otkupne cene suncokreta su smanjene za 500-1000 UAH/t nedeljno na 28.000-28.600 UAH/t ili 580-593 dolara/t bez PDV-a (za sadržaj ulja od 50%) sa isporukom u fabriku, posebno zbog stalnih vazdušnih napada i povećanog granatiranja Odeske oblasti, što je dovelo do trodnevnog nestanka struje.
Fabrike su u osnovi stvorile zalihe suncokreta za dva do tri meseca rada, ali ako cene suncokretovog ulja nastave da padaju, marža prerade će ponovo postati negativna.
Vreme u Ukrajini u decembru nije dozvolilo završetak žetve suncokreta, pa je deo roda izgubljen. Prema operativnim podacima, do sada je ubrano 9,064 miliona tona suncokreta sa 93% površina, sa prinosom od 1,88 tona/hektaru.
Pored toga, cene suncokreta biće pod pritiskom pada svetskih cena stočnog žita i sačme. Cene potražnje za suncokretovom sačmom u Ukrajini nisu se menjale tokom nedelje i iznosile su 210-215 dolara/t sa isporukom u luke.
Pad cena nafte vrši pritisak na cene palminog ulja, što će smanjiti potražnju za suncokretovim uljem iz Ukrajine i Ruske Federacije, posebno na pozadini povećanih rizika za brodove u Crnom moru.
Prošle nedelje u Ukrajini je preovladavalo kišovito vreme bez mraza, što nije dozvolilo povećanje tempa žetve kasnih useva, pa su poljoprivrednici uspeli da obrade samo 211 hiljada hektara ili 5% površina pod kukuruzom, dok je procenat požnjevenih površina pod suncokretom ostao na 93%.
Prema operativnim podacima Ministarstva ekonomije, životne sredine i poljoprivrede, zaključno sa 11. decembrom, u Ukrajini je vršiđeno 55,471 miliona tona žitarica i mahunarki sa 10,767 miliona hektara ili 92% planirane površine, sa prosečnim prinosom od 51,5 centi/hektar.
Konkretno, navedenog datuma, sakupljen je sledeći broj kasnih useva:
kukuruz – 25,366 miliona tona sa 3,655 miliona hektara ili 83% površine (+5% nedeljno) sa prinosom od 6,94 tone/hektaru,
heljda – 82,7 hiljada tona sa 59,4 hiljada hektara ili 97% površine (0%) sa prinosom od 1,39 tona/hektaru,
proso – 62,1 hiljada tona sa 35,8 hiljada hektara ili 88% površine (0%) sa prinosom od 1,74 tone/hektaru,
suncokret – 9,064 miliona tona sa 4,818 miliona hektara ili 93% površine (0%) sa prinosom od 1,88 tona/hektaru,
soja – 4,78 miliona tona sa 2,017 miliona hektara ili 98% površine (+1%) sa prinosom od 2,37 tona/hektaru.
Žetva šećerne repe je skoro završena, sa 10,726 miliona tona ubrano je sa 197,2 hiljade hektara ili 99% planirane površine, sa prosečnim prinosom od 54,38 tona/hektaru.
Stope izvoza žitarica iz Ukrajine ostaju niske zbog ograničene prodaje proizvođača koji još nisu u potpunosti požnjeli svoje useve, pa očekuju dalji rast cena.
U 2025/26. godine (zaključno sa 11. decembrom), Ukrajina je izvezla 13,521 miliona tona žitarica i mahunarki, od čega 1,137 miliona tona u decembru, dok je prošle godine, zaključno sa 13. decembrom, izvezeno 19,359 miliona tona žitarica, a posebno 984 hiljade tona u decembru, saopštila je pres-služba Ministarstva agrarne politike, pozivajući se na operativne podatke Državne carinske službe Ukrajine.
Po usevima, u tekućoj sezoni je izvezeno sledeće:
pšenica – 7,569 miliona tona (u 2024/25. GODIŠNJOJ – 9,175 miliona tona),
ječam – 1,22 miliona tona (1,898 miliona tona),
raž – 0,2 hiljade tona (10,8 hiljada tona),
kukuruz – 4,524 miliona tona (7,969 miliona tona).
Ukupan izvoz ukrajinskog brašna u 2025/26. marketingovoj godini (zaključno sa 11. decembrom) iznosio je 29,9 hiljada tona (u 2024/25. marketingovoj godini – 34,7 hiljada tona), posebno pšeničnog brašna – 29 hiljada tona (34,7 hiljada tona).
Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA) neočekivano je oštro snizilo svoju prognozu žetve kukuruza u Ukrajini u decembarskom izveštaju, što je dovelo do smanjenja prognoze globalne proizvodnje i svetskih zaliha u ažuriranom bilansu za 2025/26. godinu.
Prognoza žetve kukuruza u Ukrajini za sezonu 2025/26. smanjena je za 3 miliona tona na 29 miliona tona, što će i dalje premašiti prošlogodišnju cifru za 8%. Zbog kašnjenja u žetvi i nepovoljnih uslova, stručnjaci Ministarstva poljoprivrede SAD smanjili su procenu prinosa za 5% u odnosu na novembar na 6,9 tona/hektar, a površinu za žetvu za 5% na 4,2 miliona hektara, što će premašiti prošlogodišnje brojke za 6% i 2%, respektivno.
Prognoza proizvodnje kukuruza u SAD je ostala nepromenjena, ali je prognoza izvoza povećana, što je snizilo procenu zaliha i podržalo kotacije u Čikagu.
Fjučersi kukuruza za decembar u Čikagu porasli su za 1% na 173,5 dolara/t nakon objavljivanja izveštaja i trguju se 2,4% više nego nakon novembarskog izveštaja.
Svetski bilans kukuruza za 2025/26. godinu pretrpeo je sledeće promene u odnosu na novembarske procene:
Prognoza početnih zaliha povećana je za 1,71 milion tona na 293,37 (315,45 u 2024/25. godišnjoj godini) miliona tona zbog korekcije bilansa za 2024/25. godišnju godinu, posebno smanjenja globalne potrošnje za 1,9 miliona tona na 1.252,69 miliona tona i povećanja zaliha u Argentini.
Prognoza svetske proizvodnje kukuruza smanjena je za 3,27 miliona tona (što će i dalje biti rekordan nivo) na 1.282,96 (1.230,6) miliona tona, posebno za Ukrajinu - za 3 miliona tona na 29 (26,8) miliona tona, Kanadu - za 0,68 miliona tona na 14,87 (15,35) miliona tona, kao i za Nigeriju, Indoneziju i Senegal, što je delimično nadoknađeno povećanjem procene za EU za 1 milion tona na 56,75 (59) miliona tona i Rusku Federaciju - za 0,4 miliona tona na 14,5 (14) miliona tona. Istovremeno, prognoze žetve za Kinu, SAD i Brazil ostale su nepromenjene, iako analitičari očekuju blago povećanje procena.
Prognoza svetske potrošnje povećana je za 0,64 miliona tona na rekordnih 1.297,18 miliona tona, što će premašiti nivo proizvodnje za 14 miliona tona i nivo potrošnje za 44,5 miliona tona u 2024/25. godini. Iz nekog razloga, stručnjaci ne uzimaju u obzir da će povećanje svetske proizvodnje pšenice za 37 miliona tona u odnosu na prošlu sezonu u velikoj meri smanjiti potrošnju kukuruza, posebno ako je skuplji od pšenice.
Prognoza svetskog izvoza kukuruza povećana je za 1,63 miliona tona na 205,1 milion tona (za 2024/25. godinu prognoza je smanjena sa 188,5 na 187,14) zbog povećanja prognoze izvoza za SAD za 3,17 miliona tona na 81,28 (72,6) miliona tona, što kompenzuje smanjenje isporuka iz Ukrajine za 1,5 miliona tona na 23 (20) miliona tona.
Prognoza svetskog uvoza kukuruza smanjena je za 0,75 miliona tona na 190,37 (185) miliona tona, posebno za EU - za 1 milion tona na 20 (18,6) miliona tona.
Prognoza za završne zalihe kukuruza smanjena je za 2,2 miliona tona na 278,2 (293,37) miliona tona, posebno za SAD - za 3,18 miliona tona na 51,53 (38,9) miliona tona i Ukrajinu - za 0,7 miliona tona na 0,85 (0,84) miliona tona, što je delimično nadoknađeno povećanjem zaliha u Argentini.
Analitičari očekuju da će prognoze useva za Kinu i Brazil biti povećane u narednim izveštajima, a prognoze potrošnje smanjene usred prilično velike ponude i žitarica i sačme za krmu ove sezone.
Špekulativni rast cena pšenice, izazvan napadima na civilne brodove u Crnom moru, je zaustavljen. Tržište čeka današnji medveđi izveštaj Ministarstva poljoprivrede SAD, koji bi mogao značajno povećati prognoze proizvodnje pšenice u Argentini, Australiji i Kanadi (prema zvaničnim procenama) i svetske zalihe pšenice.
Kanadski zavod za statistiku (StatCan) podigao je svoju procenu proizvodnje pšenice u zemlji na rekordnih 40 miliona tona, iako je Ministarstvo poljoprivrede SAD u novembru procenilo na 37 miliona tona.
Cene meke pšenice u Čikagu su porasle za 3,6% za dve nedelje i trguju se na nivou prošlog meseca, ali će danas tržište osetiti snažan pritisak ažuriranog izveštaja.
Juče su decembarske fjučerse pšenice pale:
za 0,2% na 196,95 dolara/t - za SRW pšenicu u Čikagu (+1,4% nedeljno),
za 1,2% na 191,4 dolara/t - za pšenicu HRW u Kanzas Sitiju (+1,2%),
za 0,3% na 214 dolara/t - za HRS pšenicu u Mineapolisu (+1%),
za 1,4% na 189,25 €/t ili 220,4 $/t - za pšenicu na berzi Euronext u Parizu (+1,3%).
Izvoz pšenice iz SAD u 2025/26. godine (zaključno sa 7. decembrom) iznosio je 13,634 miliona tona, što je za 20,91% više nego u istom periodu prošle godine. Za 6 meseci sezone već je izvezeno 55% prognozirane količine za celu marketinšku godinu. Poboljšanje stanja ozimih useva u SAD takođe povećava pritisak na kotacije.
Naglo povećanje troškova osiguranja brodova u Crnom moru povećalo je troškove prevoza, što je dovelo do smanjenja otkupnih cena, koje su već pod pritiskom pada potražnje.
Otkupne cene prehrambene pšenice u Ukrajini pale su za još 2-3 dolara/t od početka nedelje, a ukupno za nedelju - za 5-7 dolara/t na 214-216 dolara/t ili 10.250-10.400 grivni/t, a za stočno pšenično meso - za 2-4 dolara/t na 208-210 dolara/t ili 10.000-10.050 grivni/t sa isporukom u luke Crnog mora.
Izvoz pšenice iz Ukrajine u 2025/26. godine (zaključno sa 5. decembrom) iznosio je 7,45 miliona tona, što je 21,9% niže od prošlogodišnjih stopa, iako su se stope izvoza blago poboljšale u novembru.
Neki kupci crnomorske pšenice uskoro će preći na novu žetvu iz Argentine i Australije, tako da će ona nastaviti da bude jeftinija.
Pad kotacija akcija nakon današnjeg izveštaja Ministarstva poljoprivrede SAD povećaće pritisak na cene pšenice u Ukrajini, a tržište će preći u još jedan period uzdržane prodaje i niskih cena do početka nove godine.
Nekoliko zemalja, poput Južne Koreje i Čilea, potvrdilo je da će prihvatiti regionalizaciju.
Nakon otkrivanja afričke svinjske kuge (ASK) u Kataloniji, Španija je počela da dobija pomešane reakcije sa međunarodnih tržišta u vezi sa izvozom proizvoda od svinjskog mesa. Prema izjavama datim na raznim brifinzima i intervjuima, kao i informacijama koje je objavilo špansko Ministarstvo poljoprivrede, nekoliko trećih zemalja je usvojilo restriktivne mere, dok su druge pokrenule procese preispitivanja koji bi mogli omogućiti ponovno otvaranje tržišta.
Kina, glavna destinacija za španski izvoz, zatvorila je svoje granice samo za provinciju Barselona. Ova regionalizacija obuhvata okruge Osona, Bages i Ljusanes, gde je koncentrisan značajan deo proizvodnje katalonske svinjetine. Štaviše, prema vladinim informacijama, ukupno 14 fabrika za preradu mesa u provinciji Barselona neće moći da izvozi u Kinu.
Japan, četvrta vodeća destinacija, potpuno je obustavio uvoz i, za razliku od Kine, ne prihvata regionalizaciju. Špansko ministarstvo radi na tome da zemlja prihvati šemu sličnu onoj koju je Kina već odobrila.
Južna Koreja prihvata regionalizaciju, što je rezultat postojećeg sporazuma između EU i te zemlje.
Filipini, iako prihvataju regionalizaciju, trenutno ne odobravaju CEXGAN sertifikate i čekaju brzo rešenje.
Srbija je u pregovorima o prihvatanju regionalizacije EU.
Čile, u principu, prihvata regionalizaciju EU.
Meksiko je takođe obustavio uvoz iz Španije. U tom kontekstu, predsednik Generaliteta Katalonije, Salvador Ilja, održao je lični sastanak u Meksiko Sitiju sa ministrom poljoprivrede, koji je pristao da iz prve ruke čuje o epidemiološkoj situaciji i sprovedenim merama suzbijanja. Obe strane su se obavezale da će održavati stalnu komunikaciju sa ciljem ponovnog otvaranja meksičkog tržišta „što je pre moguće“.
Argentina je ukinula ograničenja za neke proizvode, kao što su svinjski proizvodi sušeni najmanje šest meseci ili slani škembići.
Ostala tržišta koja ostaju zatvorena i sa kojima se pregovara o ponovnom otvaranju uključuju Tajvan, Maleziju, Singapur, Kubu, Ukrajinu, Vijetnam, Tajland i Kanadu.



