Vest o obustavi prijema i izvoza žitarica u crnomorskim lukama Ukrajine dovela je do pada domaćih cena i rasta kotacija u Parizu

Vest o obustavi prijema i izvoza žitarica u crnomorskim lukama Ukrajine dovela je do pada domaćih cena i rasta kotacija u Parizu

Usred intenziviranja ruskih napada na lučke terminale i civilne brodove u Crnom moru, međunarodni trgovci su bili primorani da obustave prijem žitarica, što je izazvalo pad otkupnih cena u Ukrajini i izazvalo paniku na Pariskoj berzi, gde su kotacije juče porasle za 2,2-6,9%.

 

 

 

Tokom protekle nedelje, Ruska Federacija je pojačala napade na ukrajinsku lučku infrastrukturu i oštetila terminale kao odgovor na intenzivne napade ukrajinskih oružanih snaga na brodove ruske „tajanstvene“ flote u Azovskom i Crnom moru. 14. i 15. jula, ruske bespilotne letelice pogodile su najmanje tri civilna plovila pod stranim zastavama koja su čekala ili ulazila u luke Odese radi utovara preko morskog koridora. U napadu je poginuo kapetan jednog od plovila i dva člana posade, a mnogi članovi posade su povređeni. U tom kontekstu, pojedinačni brodovi su počeli da odbijaju da uđu u crnomorske luke Ukrajine radi utovara, pa su neke međunarodne kompanije najavile potpunu obustavu rada lučkih terminala za kupovinu i prijem žitarica, dok su druge ograničile prijem kako bi smanjile rizik od gubitaka ili jednostavno završavaju utovar postojećih plovila.

 

 

 

Otkupne cene ječma, pšenice i uljane repice u ukrajinskim lukama pale su za 200-500 UAH/t dnevno, ali su domaće cene uljane repice i suncokreta pale najviše - za 1.000 UAH/t, jer prerađivači izvoze ulje i sačmu uglavnom preko luka.

 

 

 

Međusobna pomorska blokada izvoza i iz Ukrajine i iz Ruske Federacije dovela je do naglog spekulativnog rasta kotacija na berzi Euronext u Parizu.

 

 

 

Jučerašnji fjučersi su porasli:

 

Septembarske fjučerse za pšenicu - za 6,9% na 231,5 €/t ili 265,4 $/t (+13% nedeljno),

Fjučersi kukuruza za avgust - za 2,2% na 245,2 €/t ili 282 $/t (+5,4%),

Fjučersi za uljanu repicu u avgustu - za 3,5% na 541 €/t ili 620 $/t (+5,4%).

 

 

Smanjenje isporuka iz Ruske Federacije i Ukrajine može biti nadoknađeno povećanjem isporuka rumunskog i bugarskog žita, koje postepeno poskupljuje i koje će dodatno rasti usled naglog rasta kotacija. Ovo je delimično nadoknađeno povećanjem troškova prevoza i premija osiguranja po dolasku u crnomorske luke, tako da će izvozne cene u Ukrajini ostati na istim nivoima. Pored toga, trgovci se sada aktivno vraćaju izvoznim rutama razvijenim 2022-2023. godine preko rumunskih luka i preko zapadne granice, gde je infrastruktura za takav izvoz već ažurirana

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 16.07.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 16.07.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 16.07.2026. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.

Rastu zalihe žitarica, raste i cena prevoza Dunavom

Rastu zalihe žitarica, raste i cena prevoza Dunavom

Srbija ulazi u novu tržišnu godinu sa istorijski visokim prelaznim zalihama pšenice. Rod pšenice i prelazne zalihe prelaziće 5 miliona tona, dok se za kukuruz, očekuje solidan ovogodišnji rod i postojeće zalihe, da iznesu ukupnu raspoloživu količina veću od 7 miliona tona. Ukupno raspoloživo pšenice i kukuruza tako dostiže 12 miliona tona. S obzirom da ukupna domaća potrošnja obe žitarice ne prelazi 6 miliona tona, Srbija će raspolagati sa viškom većim od 6 miliona tona (računajući deo koji će ostati kao prelazne zalihe u sledeću sezonu). Za izvoz realno ostaje više od 4 miliona tona, što predstavlja veoma značajan izvozni potencijal.

Glavni izvozni pravac – Dunav i Konstanca

Najveći deo viška žitarica planiran je za izvoz preko rumunske luke Konstanca. U tržišnoj godini 2023/24. kada je rod kukuruza bio najveći u poslesnjih 5 godina, ukupan izvoz žitarica preko ovog pravca iznosio je oko 1,5 miliona tona. Sa ovogodišnjim viškovima očekuje se nešto veći obim, pod uslovom da logistika prati ponudu.

Logistički izazovi i rast troškova prevoza

Prevoz baržama Dunavom, koji je najvažniji kanal za izvoz, suočio se sa oštrim poskupljenjem. U prethodne dve godine cena prevoza kretala se između 7 i 12 €/t, što je često bilo na granici isplativosti. Trenutno cena iznosi oko 25 €/t, sa realnom mogućnošću da ode i do 30 €/t.

Osnovna dva razloga za rast cene:

1. Povećana tražnja za baržama usled većeg obima robe na Dunavu.

2. Nizak vodostaj Dunava, koji ograničava količinu tovara po barži, usporava plovidbu i povećava rizik od nasukavanja.

 

Očekivani prosečan mesečni izvoz Dunavom kreće se oko 150.000 tona. Značajan porast obima očekuje se u oktobru, novembru i decembru, kada se očekuje poboljšanje vodostaja i ulazak novog roda kukuruza.

Zaključak i značaj praćenja

Rekordne zalihe od 12 miliona tona pšenice i kukuruza predstavljaju veliku priliku za srpski agro-sektor, ali i ozbiljan logistički i cenovni izazov. Visoki troškovi prevoza i ograničeni kapaciteti barži mogu značajno da smanje neto maržu izvoznika i izvrše pritisak na otkupne cene kod proizvođača ako se višak ne plasira pravovremeno.U takvim uslovima ključnu ulogu ima pravovremeno i precizno praćenje stanja zaliha, dinamike izvoza i troškova logistike. Servisi poput Info Tim Logistike, koji mesečno analiziraju ove parametre, omogućavaju bolje planiranje i brže reagovanje na promene na tržištu.

Uspeh ove tržišne godine zavisiće od toga koliko efikasno Srbija bude uspela da plasira višak od preko 4 miliona tona na inostrana tržišta uz prihvatljive troškove transporta.

 

 

Fjučersi pšenice na Čikaškoj berzi skočili na 249 $/t – najviše u poslednje 2 godine

Fjučersi pšenice na Čikaškoj berzi skočili na 249 $/t – najviše u poslednje 2 godine

Fjučersi pšenice na Čikaškoj berzi (CBOT) su sredinom jula porasli na oko 249 dolara po toni, dostigavši najviši nivo od 20. maja. Investitori su reagovali na rastuće geopolitičke rizike i njihov potencijalni uticaj na globalne tokove žita.

Ukrajinski napadi dronova ozbiljno su poremetili brodarstvo u Azovskom moru – ključnoj ruti kojom se prevozi oko četvrtine ruskog izvoza žitarica. Zbog toga je Moskva primorana da traži alternativne transportne puteve i prelazi na druge vidove transporta, što dodatno podiže troškove i neizvesnost.

Obnovljene tenzije na Bliskom istoku pružile su dodatnu podršku cenama, dok se ponovo pojavila zabrinutost zbog viših troškova đubriva i goriva nakon nedavnih dešavanja između SAD i Irana i neizvesnosti oko Ormuskog moreuza.

U međuvremenu, američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) značajno je snizilo prognozu proizvodnje pšenice u SAD za 2026/27. godinu na samo 41,8 miliona tona – najniži nivo od 1970. godine. Proizvodnja u Kanadi je takođe smanjena za milion tona, na 34 miliona tona.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 15.07.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 15.07.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 15.07.2026. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 14.07.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 14.07.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 14.07.2026. Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.

Objavljeno Uputstvo za pravdanje osnovnih podsticaja u biljnoj proizvodnji za 2026. godinu

Objavljeno Uputstvo za pravdanje osnovnih podsticaja u biljnoj proizvodnji za 2026. godinu

Objavljeno Uputstvo za pravdanje osnovnih podsticaja u biljnoj proizvodnji za 2026. godinu.Za više informacija morate biti registrovani ili ulogovani.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 13.07.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 13.07.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 13.07.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.

Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača poljoprivrednih proizvoda,

Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača poljoprivrednih proizvoda,

PRAVILNIK

o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača poljoprivrednih proizvoda

Predmet uređenja

Član 1.

Ovim pravilnikom bliže se propisuju osnovni elementi ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača poljoprivrednih proizvoda.

Definicije

Član 2.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:

1) poljoprivredni proizvod jeste proizvod utvrđen posebnim propisom kojim se utvrđuju poljoprivredni proizvodi iz sektora za uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda za koje je obavezno zaključenje ugovora u pisanoj formi između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača;

2) otkupljivač jeste pravno lice ili preduzetnik, koji neposredno od poljoprivrednog proizvođača prvi otkupljuje poljoprivredne proizvode radi njihove prerade, distribucije ili stavljanja na tržište;

3) prerađivač jeste pravno lice ili preduzetnik, koji od poljoprivrednog proizvođača kupuje poljoprivredne proizvode radi dalje prerade i dobijanja novih proizvoda namenjenih tržištu;

4) poljoprivredni proizvođač (u daljem tekstu: proizvođač) jeste fizičko lice, preduzetnik, pravno lice ili priznata proizvođačka organizacija, koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju na teritoriji Republike Srbije i proizvode poljoprivredne proizvode radi stavljanja na tržište.

Osnovni elementi ugovora

Član 3.

Osnovni elementi ugovora jesu:

1) podaci o ugovornim stranama (ime i prezime, odnosno poslovno ime, sedište/prebivalište, matični broj ili JMBG, PIB, kao i broj poljoprivrednog gazdinstva proizvođača);

2) predmet ugovora

3) količina i dinamika isporuke;

4) cena;

5) rokovi i način plaćanja;

6) mesto i način isporuke;

7) odgovornost za količinu i kvalitet;

8) pravila koja se primenjuju u slučaju više sile;

9) trajanje ugovora;

10) zaključenje ugovora.

Ugovor, pored osnovnih elemenata iz stava 1. ovog člana, može da sadrži i druge elemente o kojima se sporazumeju ugovorne strane.

Kada proizvođač isporučuje poljoprivredne proizvode zadruzi ili proizvođačkoj organizaciji čiji je član, kao otkupljivaču, njihov odnos se može smatrati uređenim na osnovu osnivačkog akta odnosno zadružnih pravila koja imaju dejstvo ugovora, ako sadrže obavezne elemente iz stava 1. ovog člana, a ti elementi su poznati proizvođačima.

Kada je između proizvođača i prerađivača ili otkupljivača zaključen ugovor o zajedničkoj proizvodnji, koji sadrži elemente iz stava 1. ovog člana, njihov odnos se može smatrati uređenim na osnovu tog ugovora.

Ugovor o skladištenju poljoprivrednog proizvoda ne smatra se pisanim ugovorom između proizvođača i prerađivača ili otkupljivača u smislu stava 1. ovog člana.

Predmet ugovora

Član 4.

Predmet ugovora je obaveza proizvođača da u ugovorenom periodu isporuči poljoprivredni proizvod prerađivaču ili otkupljivaču, kao i obaveza prerađivača ili otkupljivača da taj poljoprivredni proizvod preuzme i isplati ugovorenu cenu u skladu sa ugovorenim uslovima.

Predmet ugovora mora biti jasno definisan, kako bi se izbegle nejasnoće u pogledu količine, kvaliteta, cene i načina isporuke, u skladu sa principima transparentnosti i dobre vere u obligacionim odnosima.

Količina i dinamika isporuke

Član 5.

Ugovorom se utvrđuje količina poljoprivrednog proizvoda koja se može, odnosno mora isporučiti u ugovorenom roku, kao i dozvoljeno odstupanje od ugovorene količine.

Cena

Član 6.

Cena poljoprivrednog proizvoda može biti fiksna, promenljiva ili kombinovana u skladu sa ugovorenim uslovima, kao i način njenog određivanja.

Fiksna cena se utvrđuje u novčanom iznosu po jedinici mere.

Promenljiva cena se utvrđuje u novčanom iznosu primenom unapred utvrđene formule zasnovane na objektivnim, proverljivim i dostupnim indikatorima, indeksima i metodama obračuna koji su jasno navedeni u ugovoru, a koji odražavaju promene tržišnih uslova, obima isporuke, kao i kvaliteta ili sastava isporučenih poljoprivrednih proizvoda.

Kombinovana cena jeste novčani iznos koji se sastoji od fiksnog dela i promenljivog dela koji se utvrđuje u skladu sa stavom 3. ovog člana.

Način obračuna konačne cene poljoprivrednog proizvoda formuliše se na način koji omogućava ugovornim stranama da u svakom trenutku utvrde iznos cene bez dodatnog sporazuma.

Količine poljoprivrednog proizvoda koje se plaćaju po različitim cenama, uključujući organsku proizvodnju ili druge posebne kategorije proizvoda, u ugovoru se prikazuju odvojeno.

Za svaku kategoriju iz stava 6. ovog člana utvrđuje se odgovarajuća cena ili način njenog obračuna.

Rokovi i način plaćanja

Član 7.

Prerađivač ili otkupljivač isporučeni poljoprivredni proizvod isplaćuje u ugovorenom roku, a imajući u vidu odredbe zakona kojim se uređuju trgovačke prakse za određene proizvode, kao i na način utvrđen ugovorom.

Način plaćanja može obuhvatati prenos sredstava na račun proizvođača, elektronsko plaćanje ili druge unapred dogovorene i proverljive metode.

Ugovorom se mogu utvrditi posebni uslovi plaćanja u vezi sa promenljivom cenom i umanjenjem cene, radi transparentnosti i zaštite prava ugovornih strana.

Ugovorne strane mogu predvideti mehanizme provere i poravnanja plaćanja, uključujući reviziju isporučenih količina i kvaliteta poljoprivrednog proizvoda.

Mesto i način isporuke

Član 8.

Isporuka poljoprivrednih proizvoda vrši se na mestu koje je ugovoreno između proizvođača i prerađivača ili otkupljivača.

Isporuka se vrši uz obavezno prisustvo ovlašćenih lica obe ugovorne strane i potvrđuje se zapisnikom o isporuci koji sadrži podatke o količini, kvalitetu, datumu i času isporuke, kao i potpise ovlašćenih lica obe ugovorne strane.

Troškove transporta do mesta isporuke snosi strana koja je ugovorom za to određena.

Odgovornost za količinu i kvalitet

Član 9.

Proizvođač je odgovoran da poljoprivredni proizvod isporuči u količini i kvalitetu koji su ugovoreni, u skladu sa zakonom kojim se uređuje bezbednost hrane i propisima kojima se uređuju tržišni standardi i kvalitet poljoprivrednih proizvoda.

Kontrola kvaliteta i količine vrši se prilikom isporuke, uz prisustvo ovlašćenih lica obe ugovorne strane.

Pravila koja se primenjuju u slučaju više sile

Član 10.

Ugovorne strane mogu u ugovoru izričito utvrditi postupak rešavanja sporova koji mogu nastati u vezi sa tumačenjem ili izvršenjem ugovora.

Ugovorne strane se obavezuju da slobodno pregovaraju o uslovima ugovora koji se odnose na cenu, obim, aranžmane sakupljanja i isporuke, trajanje i raskid ugovora, u skladu sa principima dobre vere.

Ugovorne strane nisu odgovorne za neizvršenje ili nepropisno ispunjenje obaveza iz ugovora usled okolnosti koje su van njihove kontrole, koje nisu mogle biti predviđene ili sprečene uz maksimalno zalaganje (viša sila).

U slučaju više sile, ugovorna strana ima pravo da svoju obavezu izvrši u razumnom produženom roku uz obavezu da odmah obavesti drugu ugovornu stranu o nastanku više sile, navodeći približno datum izvršenja obaveze i razloge nemogućnosti ispunjenja.

U slučaju trajne nemogućnosti ispunjenja obaveza usled više sile, svaka ugovorna strana ima pravo na trenutni raskid ugovora uz pismeno obaveštenje druge ugovorne strane.

Trajanje ugovora

Član 11.

Ugovor se zaključuje na određeno vreme, koje ne može biti kraće od šest meseci ili na neodređeno vreme.

Ugovor zaključen na neodređeno vreme sadrži uslove i rokove otkaza ugovora u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Ugovor se smatra zaključenim kada ugovorne strane postignu saglasnost o osnovnim elementima ugovora, a u slučaju potrebe za izmenom ugovora inicijativa za izmenu dostavlja se drugoj ugovornoj strani najmanje 30 dana pre predložene promene.

Zaključenja ugovora

Član 12.

Ugovor se smatra zaključenim kada ugovorne strane postignu saglasnost o osnovnim elementima ugovora u pisanoj formi, koja može biti:

1) klasični pisani ugovor; ili

2) elektronski, na način koji omogućava pouzdanu identifikaciju ugovornih strana, dokazivanje saglasnosti volja, kao i da je potpisan elektronskim potpisom.

Stupanje na snagu

Član 13.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Broj 002909921 2026 14840 007 001 012 001

U Beogradu, 6. jula 2026. godine

Ministar,

prof. dr Dragan Glamočić, s.r.