Stručnjaci Ministarstva poljoprivrede SAD (USDA) su naglo povećali prognoze za globalnu proizvodnju i zalihe kukuruza, posebno za SAD, što je dovelo do pada cene od 4,5%

Stručnjaci Ministarstva poljoprivrede SAD (USDA) su naglo povećali prognoze za globalnu proizvodnju i zalihe kukuruza, posebno za SAD, što je dovelo do pada cene od 4,5%

U oktobarskom izveštaju WASDE-a, stručnjaci USDA su neočekivano za analitičare značajno poboljšali bilans kukuruza za SAD, što je dovelo do poboljšanja svetskog bilansa kukuruza i pada kotacija u Čikagu.

 

 

 

Glavne promene u svetskom bilansu dogodile su se zbog korekcija procena za SAD, iako je u septembarskom izveštaju Ministarstvo poljoprivrede SAD, naprotiv, značajno smanjilo svoje procene . Istovremeno, Ministarstvo poljoprivrede SAD uopšte nije promenilo prognozu izvoza kukuruza iz Ukrajine, iako su pošiljke iz crnomorskih luka praktično blokirane od 22. jula.

 

 

 

Prognoza za početne zalihe kukuruza u SAD povećana je za 4,4 miliona tona na 53,22 miliona tona (39,4 miliona tona u 2025/26. godine) na osnovu podataka iz Izveštaja o zalihama žitarica od 30. septembra. Prognoza za proizvodnju kukuruza u SAD naglo je povećana za 5,95 miliona tona (iako je smanjena za isti iznos u septembru) na 407,28 (430,9) miliona tona zbog povećanja procene prinosa sa 178,5 bušela/akru na 181,2 bušela/akru, dok su analitičari očekivali smanjenje na 177,7 bušela/akru. Prognoza za površinu koja će biti požnjevena ostavljena je na 88,5 miliona hektara.

 

 

 

U petak, nakon objavljivanja izveštaja, decembarski fjučersi kukuruza u Čikagu pali su za 4,5% na 188,9 dolara/t (-10,5% od septembarskog izveštaja), potpuno poništivši avgustovski porast, a novembarski fjučersi kukuruza u Parizu pali su za 0,3% na 273,25 evra/t ili 309,4 dolara/t (+3,6% u evrima i +1,1% u dolarima zbog pada evra).

 

 

 

U svetskom bilansu kukuruza za 2025/26. godinu, stručnjaci Ministarstva poljoprivrede SAD povećali su procenu žetve u Argentini za 1 milion tona na 64 miliona tona (49 miliona tona u 2024/25. godini), iako lokalni analitičari predviđaju da će biti 70-71 milion tona. Istovremeno, procena žetve za SAD smanjena je za 1,4 miliona tona na 430,9 miliona tona. Međutim, zbog precenjivanja potrošnje, prognoza konačnih svetskih zaliha je povećana.

 

 

 

Svetski bilans kukuruza za 2026/27. godinu u poređenju sa procenama iz septembra pretrpeo je sledeće promene:

 

 

 

Procena početnih rezervi povećana je za 5,78 miliona tona na 307,16 miliona tona (295,64 miliona tona u 2025/26. godine), posebno za SAD - za 4,4 miliona tona na 53,22 (39,4) miliona tona i Argentinu - za 1 milion tona na 5,7 miliona tona.

Prognoza svetske proizvodnje kukuruza povećana je za 2,8 miliona tona na 1,2938 (1,3306) milijardi tona, posebno za SAD - za 5,95 na 407,28 (430,9) miliona tona, što nadoknađuje smanjenje prognoze za EU ​​za 2,6 na 48 (56,8) miliona tona usled smanjenja proizvodnje u Francuskoj za 38% usled suše.

Procena svetske potrošnje ostala je nepromenjena na 1,3204 (1,3191) milijardi tona, ali povećanje potrošnje u SAD za 2,54 miliona tona na 330,3 (330,78) miliona tona nadoknađuje smanjenje potrošnje u EU za 2,4 miliona tona na 71 (74,6) miliona tona.

Prognoza za svetski uvoz kukuruza povećana je za 0,27 miliona tona na 203,38 miliona tona (198,38 miliona tona) zbog povećanog uvoza na Filipine i u Egipat, ali je procena za Vijetnam smanjena.

Prognoza svetskog izvoza kukuruza povećana je za 0,64 miliona tona na 210,72 (215,96) miliona tona, posebno za SAD - za 0,63 na 83,82 (87,11) miliona tona.

Procena svetskih zaliha kukuruza na kraju sezone povećana je za 8,3 miliona tona na 280,4 miliona tona (307,16 u 2025/26. i 296,7 miliona tona u 2024/25.), posebno za SAD - za 7,18 na 46,97 (53,2) miliona tona.

 

 

Globalno tržište kukuruza ostaje pod pritiskom zbog povećane ponude iz SAD i povoljnog vremena za setvu kukuruza i soje u Južnoj Americi, ali glavni udarac cenama zadaće tek deblokiranje izvoza iz crnomorskih luka Ukrajine i Ruske Federacije.

Niže prognoze za globalni izvoz i uvoz pšenice u novom izveštaju Ministarstva poljoprivrede SAD povećale su pritisak na kotacije

Niže prognoze za globalni izvoz i uvoz pšenice u novom izveštaju Ministarstva poljoprivrede SAD povećale su pritisak na kotacije

U oktobarskom izveštaju o ponudi i potražnji, stručnjaci Ministarstva poljoprivrede SAD su neznatno izmenili svetski bilans pšenice u odnosu na septembarske procene, ali su smanjili prognoze za izvoz i uvoz pšenice, pa su kotacije nastavile da padaju.

 

 

 

Pritisak na kotacije je takođe povećan zbog povećanih prognoza za žetvu kukuruza i pšenice u SAD i povećanja procene zaliha pšenice u SAD zbog odloženog izvoza.

 

 

 

Fjučersi pšenice za decembar pali su u petak:

 

za 1,9% na 246,6 dolara/t - za SRW pšenicu u Čikagu (-5,4% u poređenju sa nivoom nakon objavljivanja septembarskog izveštaja),

za 2,4% na 264,3 dolara/t - za pšenicu HRW u Kanzas Sitiju (-9%),

za 1,6% na 255,5 dolara/t - za HRS pšenicu u Mineapolisu (-5%),

za 0,9% na 242 €/t ili 271 $/t - decembarski fjučersi pšenice na Euronext-u u Parizu (+0,4% u evrima, ali -3,3% u dolarima zbog devalvacije evra).

 

 

Martovske fjučerse trguju se 4-5 dolara po toni više od decembarskih fjučersa, zbog očekivanja kontinuiranog blokiranja izvoza iz Crnog mora.

 

 

 

U poređenju sa procenama iz septembra, svetski bilans pšenice za 2026/27. godinu je pretrpeo sledeće promene:

 

 

 

Procena početnih rezervi povećana je za 0,95 miliona tona na 281,55 (260,4 u 2025/26. godine) miliona tona zbog povećanja početnih rezervi u Australiji.

Prognoza svetske proizvodnje ostavlja se nepromenjena na 822,39 (844,06) miliona tona, ali je za EU ​​prognoza smanjena za 0,8 na 133,0 (145,1) miliona tona, što će biti nadoknađeno povećanjem procena za Kanadu za 0,5 na 36,5 (40) miliona tona i Tursku - za 0,5 na 23 miliona tona, kao i za SAD - za 0,1 na 41,74 (54,14) miliona tona.

Procena globalne potrošnje pšenice povećana je za 1,25 miliona tona na 827,90 (822,9) miliona tona zbog povećanja potrošnje stočne hrane u Kini i EU za po 1 milion tona.

Prognoza svetskog uvoza pšenice smanjena je za 2,68 miliona tona na 204,8 (221,6) miliona tona zbog smanjenog uvoza u zemlje Severne Afrike i Azije usled smanjenih ponuda iz regiona Crnog mora i dobre domaće žetve.

Prognoza svetskog izvoza smanjena je za 2,8 miliona tona na 209 miliona tona (226,9 miliona tona u 2025/26. godišnjoj sezoni), posebno za Rusku Federaciju - za 3 na 40 (48) miliona tona, SAD - za 0,68 na 20,41 (24,9) miliona tona, što će biti samo delimično nadoknađeno povećanjem izvoza iz Kanade za 0,5 miliona tona na 30,5 (29,8) miliona tona i iz Argentine - za 0,5 na 16 (19,1) miliona tona. Istovremeno, prognoza izvoza pšenice iz Ukrajine ostavljena je na 12,5 miliona tona (14,1 milion tona u 2025/26. godišnjoj sezoni), uprkos kontinuiranoj blokadi isporuka preko Crnog mora.

Procena svetskih završnih zaliha pšenice smanjena je za 0,25 miliona tona na 276,04 miliona tona, što će biti 5,5 miliona tona niže od brojke za 2025/26. godinu. Istovremeno, smanjenje zaliha u EU za 1,8 miliona tona, u Kini za 1 milion tona i u Argentini za 0,5 miliona tona, kao i u Egiptu i nizu drugih zemalja, gotovo je u potpunosti nadoknađeno njihovim povećanjem u Ruskoj Federaciji za 3 miliona tona, Australiji za 0,75 miliona tona i SAD za 0,6 miliona tona.

 

 

Globalna ponuda pšenice ostaje visoka ove sezone, a dobre domaće žetve u zemljama uvoznicama im omogućavaju da odlože veće kupovine pšenice za drugu polovinu sezone, kada bi izvoz iz crnomorskih luka mogao da se nastavi, a Argentina i Australija će završiti svoju žetvu i povećati ponudu. Stoga očekujemo da će cene pšenice ostati pod pritiskom zbog povećane ponude usred smanjene potražnje.

 

 

Očekuje se pad proizvodnje svinjetine u EU do 2027. godine

Očekuje se pad proizvodnje svinjetine u EU do 2027. godine

Očekuje se da će proizvodnja svinjetine u Evropskoj uniji opadati 2027. godine zbog manjeg stada svinja i slabije profitabilnosti sektora. Prema podacima FAS USDA, prognozira se da će klanje svinja u EU pasti za 0,52% na oko 229,3 miliona grla.

 

Ukupno stado svinja moglo bi se smanjiti za 0,62% na 129 miliona grla. Ovo bi označilo najniži nivo ikada zabeležen i nastavilo strukturno smanjenje evropskog sektora svinjogojstva.

 

Jedan od glavnih faktora je pad cena prasadi u 2026. godini zbog slabije potražnje španske industrije svinjskog uzgoja. Niže cene opterećuju profitabilnost farmi za uzgoj i mogle bi dovesti do smanjenja stada krmača i, posledično, manje proizvodnje prasadi.

 

Najoštriji padovi u proizvodnji prasadi očekuju se u Nemačkoj, Holandiji, Danskoj i Mađarskoj. Najveća smanjenja obima klanja prognoziraju se u Španiji i Nemačkoj.

 

Ministarstvo poljoprivrede SAD napominje da se sektor nastavlja prilagođavati produženom periodu slabe profitabilnosti, strožim ekološkim zahtevima i širim strukturnim promenama. Dalji pad broja svinja mogao bi da smanji ponudu svinjetine na tržištu EU i pruži podršku cenama.

Rekordna žetva uljarica u Rusiji od 39-40 miliona tona može povećati pritisak na svetske cene

Rekordna žetva uljarica u Rusiji od 39-40 miliona tona može povećati pritisak na svetske cene

Bruto žetva glavnih uljarica u Ruskoj Federaciji u 2026. godini, isključujući okupirane teritorije, mogla bi dostići rekordnih 39–40 miliona tona u poređenju sa 34,4 miliona tona u 2025. godini, odnosno povećanje od približno 4–5 miliona tona.

 

Površine pod uljaricama su takođe dostigle istorijski maksimum — 22,5 miliona hektara isključujući nove regione i 23,2 miliona hektara uključujući njih, što je 4% više nego prošle godine.

 

Prema analitičkom centru RUSEED, žetva suncokreta se prognozira na 20,6–21 milion tona u poređenju sa 17,5 miliona tona prošle godine.

 

Očekuje se da će proizvodnja soje biti 8,6–8,8 miliona tona naspram 9 miliona tona, uljane repice — 7,4–7,8 miliona tona naspram 5,5 miliona tona, i uljanog lana — 1,9–2 miliona tona.

 

U uslovima naglog povećanja ponude, proizvodnja biljnog ulja u sezoni 2026/27 mogla bi porasti na 12 miliona tona.

 

Zaključno sa 29. septembrom, usevi uljarica u Ruskoj Federaciji su požnjeveni sa približno 8 miliona hektara, odnosno 34% površine, a vršidbeno je 13,8 miliona tona, što odgovara nivou prošle godine.

 

Žetva suncokreta zaostaje zbog kasnog početka setve, ali je prinos i dalje veći nego prošle godine. Najveće proširenje površina pod uljaricama primećuje se u regionu Povolžja, na Uralu i u Sibiru.

 

Istovremeno, blokada luka Azovskog i Crnog mora oštro je ograničila izvoz prerađenih proizvoda. U septembru je izvoz suncokretovog ulja iz Ruske Federacije iznosio samo 5 hiljada tona, u poređenju sa preko 200 hiljada tona u septembru 2025. godine.

 

Kombinacija rekordne žetve i ograničenih izvoznih mogućnosti mogla bi dovesti do akumulacije značajnih zaliha sirovina i daljeg pada domaćih otkupnih cena.

 

Jeftinije sirovine će omogućiti ruskim prerađivačima da agresivnije smanje izvozne cene suncokretovog ulja i povećaju konkurenciju sa ukrajinskim proizvodima na svetskim tržištima, posebno u drugoj polovini sezone.

 

Stoga, očekivano povećanje proizvodnje suncokretovog, uljane repice i biljnih ulja u Ruskoj Federaciji može postati jedan od ključnih faktora koji vrše pritisak na svetske cene uljarica i njihovih prerađenih proizvoda u 2026/27. godini.

Sve glavne cene đubriva u SAD rastu iznad nivoa od pre godinu dana

Sve glavne cene đubriva u SAD rastu iznad nivoa od pre godinu dana

Svih osam glavnih đubriva koje prati DTN bili su skuplji krajem septembra nego godinu dana ranije. Bezvodni amonijak je zabeležio najveći porast, porastavši za 25% u odnosu na isti period prošle godine na 977 dolara/t, uključujući povećanje od oko 6% u odnosu na protekli mesec.

 

Prosečna cena uree je bila 675 dolara/t, što je povećanje od 9% u odnosu na isti period prošle godine. MAP je porastao za 5% na 970 dolara/t, DAP je porastao za 3% na 926 dolara/t, a potaša je porasla za 2% na 498 dolara/t. UAN28 i UAN32 su bili oko 1% viši u odnosu na isti period prošle godine.

 

Najjači oporavak cena se primećuje kod azotnih đubriva pred jesenju sezonu primene u američkom kukuruznom pojasu. Uprkos visokoj ceni po toni, bezvodni amonijak ostaje najjeftiniji izvor azota sa cenom od oko 0,60 dolara po funti stvarnog azota.

 

Fosfatna đubriva ostaju skupa zbog visokih troškova sumpora, ograničene ponude i smanjene proizvodnje na nekim proizvodnim lokacijama. Za razliku od azotnih proizvoda, koji su zabeležili značajnu letnju korekciju, cene MAP-a i DAP-a su ostale relativno stabilne.

 

Ministarstvo poljoprivrede SAD očekuje da će potrošnja američkih poljoprivrednih proizvoda na đubrivo, kreč i sredstva za poboljšanje zemljišta porasti za 15,3% u 2026. godini na oko 39,6 milijardi dolara. Viši troškovi đubriva dodatno pritiskaju troškove proizvodnje u vreme kada se predviđa pad neto prihoda poljoprivrede prilagođenog inflaciji.

Deficit kukuruza u EU raste jer logistički problemi ograničavaju ukrajinski izvoz

Deficit kukuruza u EU raste jer logistički problemi ograničavaju ukrajinski izvoz

Evropska unija će možda morati da uveze 22–27 miliona tona kukuruza u tekućoj sezoni zbog slabog roda. Do sada je u zemlje EU stiglo oko 5 miliona tona, dok Ukrajina ima značajne zalihe žitarica, izveštava StoneX.

 

Prema podacima službe za praćenje MARS Evropske komisije, prognoza prinosa kukuruza u EU je smanjena na 6,5 t/ha. COCERAL procenjuje proizvodnju kukuruza u EU na 48,6 miliona tona, dok Evropska komisija prognozira 48,8 miliona tona. U tom kontekstu, potrebe EU za uvozom mogle bi značajno da se povećaju.

 

Trenutne procenjene zalihe žitarica u Ukrajini iznose 24,6 miliona tona, što je povećanje u odnosu na 14,6 miliona tona godinu dana ranije. Izvoz kukuruza je takođe ispred prošlogodišnjeg tempa, dostigavši 1,9 miliona tona u poređenju sa 0,9 miliona tona u istoj fazi sezone. Međutim, dalji rast izvoza je ograničen logističkim problemima.

 

„Ukrajinski izvoznici se plaše da će moći da izvezu samo 40% svog potencijala“, rekao je Bertran Osterle, potpredsednik za kliring i prodaju u kompaniji StoneX. Prema njegovim rečima, Ukrajina nastoji da obnovi logističke rute kroz baltičke države, Poljsku i Nemačku, uključujući i zamenu lokomotiva uništenih u ruskim napadima.

 

Kao rezultat toga, evropsko tržište se suočava sa situacijom u kojoj potražnja za uvoznim kukuruzom raste, a Ukrajina drži značajne zalihe. Međutim, logistička ograničenja otežavaju povećanje ukrajinskih zaliha i sprečavaju izvoznike da u potpunosti iskoriste prednosti veće potražnje u EU.

Žetva žitarica u Ukrajini se ubrzava, ali izvoz ostaje manji nego prošle godine

Zaključno sa 28. septembrom, žitarice i mahunarke u Ukrajini su požnjevene sa 7,114 miliona hektara, odnosno 61% planirane površine. Ukupna vršidba je 34,31 miliona tona sa prosečnim prinosom od 48,2 centa/hektar.

 

Poređenja radi, zaključno sa 25. septembrom prošle godine, požnjeveno je 7,214 miliona hektara, odnosno 63% od prognoze, a bruto žetva je iznosila 30,423 miliona tona sa prosečnim prinosom od 42,2 centa/hektar.

 

 

 

Ovršilo se 789 hiljada tona kukuruza sa 153,3 hiljade hektara, ili 3% površine, sa prinosom od 51,5 centi/hektaru. Požnjeveno je 44,7 hiljada tona heljde sa 34,7 hiljada hektara, ili 71%, sa prinosom od 12,9 centi/hektaru, a 75,4 hiljade tona prosa sa 32,8 hiljada hektara, ili 80%, sa prinosom od 23 centi/hektaru.

 

Žetva uljarica se takođe ubrzava. Suncokret je požnjeven u količini od 3,362 miliona tona sa 1,657 miliona hektara, ili 32% površine, sa prinosom od 20,3 centa/hektaru. Soja je požnjevena u količini od 1,215 miliona tona sa 571 hiljade hektara, ili 36%, sa prinosom od 21,3 centa/hektaru.

 

Ubrano je 296,5 hiljada tona šećerne repe sa 5,8 hiljada hektara, ili 3% od prognoze, sa prosečnim prinosom od 511,2 centa/hektar.

 

 

 

Istovremeno, izvoz žitarica ostaje ispod prošlogodišnjeg tempa. Od početka 2026/27. godine, zaključno sa 28. septembrom, Ukrajina je izvezla 5,016 miliona tona žitarica i mahunarki, od čega je 1,283 miliona tona otpremljeno u septembru.

 

Poređenja radi, zaključno sa 1. oktobrom prošle godine, izvoz je iznosio 6,556 miliona tona, uključujući 2,351 milion tona u septembru.

 

 

 

Od početka sezone, Ukrajina je izvezla 2,609 miliona tona pšenice u poređenju sa 4,696 miliona tona prošle godine, 440 hiljada tona ječma u poređenju sa 825 hiljada tona, 0,2 hiljade tona raži u poređenju sa 0,2 hiljade tona i 1,902 miliona tona kukuruza u poređenju sa 913 hiljada tona.

 

Dakle, izvoz pšenice i ječma značajno zaostaje za prošlogodišnjim tempom, dok su isporuke kukuruza više nego dvostruko veće od brojke iz prethodne sezone.

 

 

 

Izvoz ukrajinskog brašna od početka 2026/27. godine iznosio je 8,3 hiljade tona u poređenju sa 15,3 hiljade tona prošle godine, uključujući pšenično brašno - 7,6 hiljada tona u poređenju sa 14,7 hiljada tona.

 

 

Kotacije akcija pšenice su se srušile, što povećava pritisak na cene u Ukrajini

Kotacije akcija pšenice su se srušile, što povećava pritisak na cene u Ukrajini

Juče su kotacije pšenice na svetskim berzama pale za dodatnih 1,5–2,2% na pozadini opšteg pada poljoprivrednih fjučersa u SAD i nedostatka poboljšanja u trgovinskom sporazumu sa Kinom, čija su očekivanja poslednjih meseci podržala spekulativni rast.

 

 

 

Cene pšenice su pale za 4,5–6,3% za nedelju dana i 7,6–12,8% za mesec dana, postepeno vraćajući dobitke od kraja avgusta. Dodatni pritisak stvara povoljan globalni bilans pšenice i slaba potražnja od strane uvoznika, koji su ove sezone imali dobre žetve.

 

 

 

Tokom nedelje, decembarski fjučersi su pali:

 

za 5,5% na 253,1 dolara/t za meku ozimu pšenicu SRW u Čikagu (-12,5% mesečno);

 

za 6,3% na 274 dolara/t za tvrdu pšenicu za rafiniranje u Kanzas Sitiju (-12,8%);

 

za 6,2% na 258,2 dolara/t za jaru HRS pšenicu u Mineapolisu (-8,7%);

 

za 4,5% na 233,25 €/t ili 265 $/t za meku pšenicu na berzi Euronext u Parizu (-7,6%).

 

 

 

Izvoz pšenice iz Sjedinjenih Država pao je za 8,6% na 310.600 tona između 17. i 24. septembra, što je pad od 64% u odnosu na prethodnu godinu. Od početka 2026/27. godine, izvoz je iznosio 6,34 miliona tona, što je pad od 34,4% u odnosu na prošlu godinu.

 

 

 

Izvoz pšenice iz EU dostigao je 6,3 miliona tona zaključno sa 20. septembrom, što je povećanje od 2% u odnosu na prošlu godinu.

 

 

 

Ukrajina je za 25 dana septembra izvezla 801 hiljadu tona pšenice, u poređenju sa 1,52 miliona tona prošle godine, a od početka sezone - 2,486 miliona tona u poređenju sa 4,17 miliona tona. Glavne destinacije isporuka u septembru bile su Alžir - 198,9 hiljada tona, Egipat - 151,6 hiljada tona, Turska - 93,3 hiljade tona, Italija - 80,2 hiljade tona i Španija - 67,2 hiljade tona.

 

 

 

Izvoz pšenice iz Ruske Federacije zaključno sa 25. septembrom 2026. godine iznosio je oko 6 miliona tona u poređenju sa približno 11,3 miliona tona godinu dana ranije, odnosno smanjen je za skoro 50%.

 

 

 

Tako su Ukrajina i Ruska Federacija u prva tri meseca sezone nedovoljno isporučile svetskom tržištu oko 7 miliona tona pšenice u poređenju sa prošlom godinom. Istovremeno, isporuke iz drugih glavnih zemalja izvoznica nisu značajno porasle, a izvoz iz SAD je čak i opao. Stoga, naglo povećanje ponude crnomorske pšenice u drugoj polovini sezone može povećati pritisak na svetske cene.

 

 

 

U Ukrajini, povećanje troškova logistike do luka Poljske i Rumunije nastavlja da vrši pritisak na domaće otkupne cene. Pšenica za stočnu hranu se trguje po ceni od 5.300 do 5.800 grivni/t EXW franko elevator, a pšenica za hranu se trguje po ceni od 6.400 do 7.000 grivni/t, sa višim cenama koje se nude na elevatorima u zapadnim regionima. Prerađivači kupuju uglavnom visokokvalitetnu pšenicu za hranu po ceni od 6.500 do 7.000 grivni/t sa isporukom u mlin.

 

U dunavskim lukama, izvozne otkupne cene za prehrambenu pšenicu ostale su tokom nedelje na 170–177 dolara/t ili 8.500–8.800 grivni/t, a za stočno pšenje na 150–155 dolara/t ili 7.500–7.800 grivni/t.

 

 

 

Nizak tempo prodaje ukrajinskih proizvođača trenutno sprečava dalji pad cena u lučkim proizvodima, jer poljoprivrednici aktivnije prodaju skuplje useve uljarica ili su se fokusirali na žetvu kasnih useva i odložili prodaju žitarica za kasnije datume.

 

 

 

Istovremeno, veliki uvoznici u Aziji, na Bliskom istoku i u Africi odlažu neke kupovine za drugu polovinu sezone ili se preorijentišu na isporuke iz Australije i Argentine, očekujući povećanje ponude pšenice iz Ukrajine i Ruske Federacije

Zbog blokade crnomorskih izvoznih koridora, zalihe žitarica u Ukrajini su početkom septembra bile za 10,1 milion tona veće nego prošle godine

Zbog blokade crnomorskih izvoznih koridora, zalihe žitarica u Ukrajini su početkom septembra bile za 10,1 milion tona veće nego prošle godine

Prema podacima Državne službe za statistiku, zaključno sa 1. septembrom, zalihe žitarica i mahunarki u Ukrajini iznosile su 24,6 miliona tona, što je za 10,1 milion tona više nego istog datuma prošle godine.

 

 

 

Poljoprivredna preduzeća su skladištila 18,4 miliona tona žitarica i mahunarki, što je za 64,4% više nego prethodne godine. Dodatnih 6,2 miliona tona je skladišteno u preduzećima koja se bave preradom i skladištenjem, što je za 88,4% više nego prošle godine.

 

 

 

Zalihe pšenice početkom septembra iznosile su 14,6 miliona tona (+31,6% do 1. septembra 2025. godine), kukuruza - 2,8 miliona tona (+2,1 puta), ječma - 2,5 miliona tona (+83,71%), raži - 166,9 hiljada tona (+2,1 puta).

 

 

 

Istovremeno, zalihe uljarica bile su niže nego prošle godine: soja — 363,5 hiljada tona (-8,4%), seme suncokreta — 768,2 hiljade tona (-6,6%).