Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 19.02.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 19.02.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 19.02.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 18.02.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 18.02.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 18.02.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.

Nedeljni osvrt na tržište – Info Tim od 09.02.2026. do 13.02.2026.

Nedeljni osvrt na tržište – Info Tim od 09.02.2026. do 13.02.2026.

Nedeljni osvrt na tržište – Info Tim od 09.02.2026. do 13.02.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.

UAP poziva korisnike da prihvate rešenja radi brže isplate podsticaja

UAP poziva korisnike da prihvate rešenja radi brže isplate podsticaja

UAP poziva korisnike da prihvate rešenja radi brže isplate podsticaja. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.

Protesti poljoprivrednika u Indiji eskaliraju u masovni štrajk u kojem učestvuje 300 miliona ljudi

Protesti poljoprivrednika u Indiji eskaliraju u masovni štrajk u kojem učestvuje 300 miliona ljudi

 

Deset glavnih sindikata u Indiji održava nacionalni štrajk danas, 12. februara 2026. godine. Prema pisanju lista „The Times of India“ , očekuje se da će učestvovati oko 300 miliona ljudi (30 krura).

 

Protesti poljoprivrednika počeli su u novembru 2026. godine protiv tri nova poljoprivredna zakona, dobivši podršku nekoliko opozicionih lidera u parlamentu.

 

„Ovi novi zakoni o poljoprivredi, usvojeni u parlamentu na drsko antidemokratski način bez strukturirane debate i glasanja, ugrožavaju bezbednost hrane u Indiji, potkopavaju indijsku poljoprivredu i naše poljoprivrednike, otvaraju put za ukidanje minimalne podržane cene (MSP) i stavljaju indijsku poljoprivredu i tržišta na milost i nemilost multinacionalnih agrobiznis korporacija i domaćih konglomerata“, naveli su poslanici u saopštenju.

 

Nakon što pregovori sa vladom nisu dali rezultate, vođe protesta pozvale su na „Barat Bandh“ – obustavu rada širom zemlje. Štrajk je podržalo deset poljoprivrednih i industrijskih sindikata, kao i predstavnici energetskog sektora. Očekuje se da će se pridružiti i radnici iz bankarskog, osiguravajućeg i transportnog sektora, koji će obustaviti rad na 12 sati u znak podrške protestu.

 

Pored zahteva za ukidanje tri poljoprivredna zakona — Zakona o trgovini poljoprivrednim proizvodima (promocija i olakšavanje), Zakona o sporazumu o osiguranju cena i poljoprivrednim uslugama (osnaživanje i zaštita), kao i izmena Zakona o osnovnim proizvodima — demonstranti su proširili svoje zahteve i uključuju ukidanje četiri zakona o radu, Zakona o električnoj energiji i Zakona o semenu. Takođe pozivaju na vraćanje starog penzionog sistema i uvođenje zakonske minimalne zarade.

 

Situaciju je dodatno zakomplikovao nedavno zaključeni trgovinski sporazum između Indije i Sjedinjenih Država. Poljoprivrednici se plaše da bi niže uvozne carine mogle dovesti do jeftinijeg uvoza i negativno uticati na domaće proizvođače.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 12.02.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 12.02.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 12.02.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 11.02.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 11.02.2026.

Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 11.02.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.

Pšenica u EU i Rumunija 2026: Cene podržane, troškovi pod pritiskom

Pšenica u EU i Rumunija 2026: Cene podržane, troškovi pod pritiskom

Početkom 2026. godine, tržište pšenice u EU – sa Rumunijom u središtu – ulazi u osetljivu fazu gde se podrška cenama od nižeg ruskog izvoza sudara sa rastućim pritiscima proizvodnje i troškova. Poremećaji u regionu Crnog mora izazvani vremenskim uslovima već su promenili trgovinska očekivanja, dok je potražnja pre Ramazana dodala kratkoročni optimističan ton tržištu.

 

Rumunska pšenica za mlevenje (12%) trenutno se trguje oko 238 USD/mt FOB Konstanca, što odražava i manju dostupnost izvoza od strane konkurencije i stabilno interesovanje za kupovinu iz Severne Afrike. Istovremeno, tržište ostaje oprezno: skuplje zalihe i jaka konkurencija iz Južne Amerike i dalje ograničavaju potencijal rasta.

 

Pored cena, prava tačka stresa je unutar poljoprivredne ekonomije. Brzo rastuće zakupnine zemljišta, viši troškovi energije i sve veće cene inputa sužavaju marže i primoravaju poljoprivrednike da preispitaju odluke o sadnji. Ovaj članak objašnjava zašto pritisak na troškove, a ne samo prinos, može postati ključni pokretač ponašanja na tržištu 2026. godine.

Rusija je od velikog uvoznika semena na dobrom putu da dostigne samodovoljnoat

Rusija je od velikog uvoznika semena na dobrom putu da dostigne samodovoljnoat

Za setvu 2026. godine ruski proizvođači su u potpunosti obezbedili semenski materijal. Tako će biti proizvedeno 42,9 hiljada tona semena suncokreta — ova količina pokriva 97% potreba tržišta, procenili su eksperti udruženja „Nacionalni semenski savez“ tokom konferencije za štampu. Prema njihovim proračunima, za setvu kukuruza ove godine potrebno je 80 hiljada tona semena, domaći proizvođači će obezbediti 68 hiljada tona — što je faktički 85% potreba. Kompanije će biti u potpunosti obezbeđene domaćim sojinim semenom.

 

Izvršni direktor Nacionalnog udruženja proizvođača semena kukuruza i uljanih kultura Mihail Samus je istakao da su u poslednjih pet godina na ruskom tržištu semena nastale značajne promene, barem kod pojedinih kultura. „Kada govorimo o udelu domaćih semena na našem tržištu, semenom zimske pšenice ruske proizvodnje smo obezbeđeni skoro 100%, dok je u segmentu jarke pšenice prisustvo stranih semena prilično značajno“, podelio je on. Ipak, ekspert je naglasio da uglavnom strane sorte koriste proizvođači žitarica u evropskom delu Rusije, dok preduzeća u Povolžu, Južnom Uralu, Sibiru i Jugu više vole proizvode domaće selekcije. Razlog je što je u poslednjih godina klima u evropskom delu Rusije postala toplija, nivo poljoprivredne proizvodnje u toj zoni se povećao, pa su tamo tražene strane sorte intenzivnog tipa — one selekcije koja je razvijana u Istočnoj i Zapadnoj Evropi.

 

Što se tiče pivarskog ječma, ruski selekcionari ranije nisu mnogo obraćali pažnju na ovu poziciju, jer su na tržištu dominirale strane pivarske kompanije koje su više orijentisane na sorte ječma zapadne selekcije. „Sada se situacija počinje popravljati. Prošle godine započeta je zajednička saradnja kompanije „Baltika“ sa FIC „Nemčinovka“ i Kubanskim državnim agrarnim univerzitetom. Zadatak je da se stvore domaće sorte pivarskog ječma koje bi svojim kvalitetom odgovarale potrebama kompanije „Baltika“. Ali, imajući u vidu da je ona lider u industriji i da odražava stav drugih pivara, te sorte će biti tražene i od strane drugih kompanija“, smatra Samus.

 

Udeo tržišta sojinih semena domaće selekcije u 2025. godini dostigao je već 65%. Pri tome, skoro sva sojina semena koja se koriste u ruskim poljoprivrednim gazdinstvima su semena koja su uzgajana i pripremljena u Rusiji, dodao je Samus. Udeo semena suncokreta domaće selekcije prošle godine iznosio je oko 55-60%, što je skoro dvostruko više u odnosu na 2023. godinu, a šećerne repe 18%. Pri tome je, naglasio je Samus, prošle godine domaćim hibridima zasejano 30% površina pod ovom poljoprivrednom kulturom. Za 2026. godinu proizvedeno je još više ruskog semena šećerne repe. „Glavna prepreka u razvoju proizvodnje ruskog semena šećerne repe bio je oprezan pristup velikih holdinga prema kvalitetu genetskog potencijala domaćih hibrida šećerne repe. Ali 2025. godina je pokazala da su njihove bojazni po mnogim pozicijama i regionima neosnovane“, podelio je ekspert. Pri tome u našoj zemlji već postoji konkurencija na tržištu proizvođača semena šećerne repe.