Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 29.01.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.
Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 28.01.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.
Od 1. januara, populacija goveda u Ukrajini je smanjena za 11,4% u poređenju sa odgovarajućom cifrom prošle godine na 1,804 miliona grla, a posebno krava - za 13,4% na 1,022 miliona grla, prema podacima Državne službe za statistiku Ukrajine.
Dok je broj goveda u domaćinstvima smanjen za 22,9% na 856,4 hiljade grla, u poljoprivrednim preduzećima je povećan za 2,4% na 947,7 hiljada grla.
Takođe, prema podacima Državne službe za statistiku, od 1. januara, populacija svinja u Ukrajini povećana je za 2,9% (na 4,64 miliona grla), živine - za 3,3% (na 192,387 miliona grla), ovaca i koza - smanjena je za 10% (na 761,1 hiljada grla).
Prema Rabobankinom izdanju „Global Animal Protein Outlook 2026“ (Globalni izgledi za životinjske proteine 2026), globalno tržište govedine suočiće se sa neviđenim izazovima, što će dovesti do smanjenja proizvodnje i rasta cena ove vrste mesa. Na pozadini povećane proizvodnje u sektorima živinarstva i akvakulture, govedina, kao jedan od glavnih izvora životinjskih proteina, naći će se u turbulentnoj zoni. Stoga će 2026. godina biti prekretnica kada će se, prvi put za šest godina, globalna proizvodnja kopnenih vrsta proteina smanjiti, a glavni teret će pasti na govedinu.
Stručnjaci identifikuju tri glavna faktora koji doprinose padu proizvodnje govedine:
Severna Amerika: SAD i Kanada nastavljaju polako da obnavljaju svoja stada stoke nakon godina likvidacije, ostavljajući nisku ponudu govedine na tržištu, što podiže cene. Proizvodnja govedine u SAD dostigla je vrhunac 2022. godine, ali je od tada opala. Uprkos visokim cenama, domaća potrošnja ostaje stabilna, što primorava SAD da povećaju uvoz i smanje izvoz. Ovo stvara mogućnosti za dobavljače iz Brazila, Australije i Novog Zelanda da popune upražnjene niše na američkom tržištu.
Brazil ulazi u fazu zadržavanja krmača kako bi obnovio svoje stado, što privremeno smanjuje obim klanja. Kao jedan od najvećih proizvođača govedine, zemlja se suočava sa potrebom da uravnoteži domaće potrebe sa izvozom. U uslovima globalne nestašice, Brazil može postati strateški lider usmeravanjem svojih izvoznih tokova ka zemljama sa velikom potražnjom, kao što je Kina.
U Kini je smanjenje domaće proizvodnje posledica završetka perioda masovnih nestašica zaliha. Zemlja, koja uvozi oko 30% svetske potrošnje govedine, smanjiće kupovinu za 2–3%. To nije zbog pada potražnje, već zbog ograničene globalne ponude i visokih cena. Brazil ostaje ključni partner, obezbeđujući više od polovine uvoza govedine u Kinu.
U Evropskoj uniji, proizvodnja govedine se stabilizuje na niskom nivou, jer strukturno smanjenje broja stoke, strogi propisi o zaštiti životne sredine i regulatorni pritisci ometaju rast. Kratkoročno gledano, mogućnosti za proširenje proizvodnje su ograničene, što Evropu čini zavisnom od uvoza i otvara nove mogućnosti za izvoznike iz Merkosura, čak i uprkos moderatorskom efektu trgovinskih sporazuma koji bi mogli stupiti na snagu 2026. godine.
Stoga, u 2026. godini možemo očekivati značajne promene u strukturi globalnog tržišta govedine. S jedne strane, visoke cene će stimulisati proizvođače da optimizuju svoje procese i traže nova tržišta. S druge strane, nedostatak ponude može dovesti do povećanja cena gotovih proizvoda, što će uticati na preferencije potrošača i ukupnu potrošnju.
Globalno tržište govedine 2026. godine postaće arena za konkurenciju između proizvođača, gde će zemlje sa efikasnijim sistemima proizvodnje i održivim resursima moći da preuzmu vodeće pozicije. Brazil, kao strateški igrač, verovatno će iskoristiti situaciju da ojača svoju poziciju na međunarodnoj sceni, dok će drugi regioni biti primorani da se prilagode novim uslovima kako bi preživeli u uslovima nestašice i visokih cena.
Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 27.01.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.
Dnevni osvrt na tržište – Info Tim 26.01.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.
Nedeljni osvrt na tržište – Info Tim od 19.01.2026. do 26.01.2026. Za više Informacija morate biti registrovani lli ulogovani.
Tokom prošle godine, španski uvoz živih svinja je nastavio da raste, dostigavši 4.778.189 grla, što je 12% više nego prethodne godine.
Uvoz živih životinja u Španiju u 2025. godini
Prema podacima španskog Ministarstva poljoprivrede o uvozu živih životinja u 2025. godini, Španija je uvezla ukupno 4.778.354 svinja, što je 12% više nego u 2024. godini. U poređenju sa pre pet godina, uvoz živih životinja je povećan za više od 72%, sa 2,78 miliona grla u 2020. godini na 4,78 miliona danas.
Ovo je ukupan uvoz prošle godine po kategorijama:
3.935.587 životinja za uzgoj (82,37% od ukupnog broja),
781.622 za klanje (16,35% od ukupnog broja), i
61.145 drugih (razmnožavanje, itd.)
Uzimajući u obzir ukupan broj uvezenih životinja, glavne zemlje porekla u 2025. godini bile su Holandija (62,90% od ukupnog broja), Belgija (17,97%) i Portugal (9,60%), zatim Francuska (4,07%), Danska (4,05%) i, znatno iza njih, Nemačka (1,13%).
Međutim, po kategoriji životinja, Belgija (48,1%), Portugal (25,9%) i Francuska (19,2%) bili su glavni izvori svinja za klanje, a Holandija (75,3%) bila je ubedljivo glavni dobavljač prasadi, a zatim Belgija (12,3%)
Uvoz nakon otkrivanja AKS
Dana 28. novembra potvrđeno je prisustvo afričke svinjske kuge (ASK) u Španiji. U svetlu ovog razvoja događaja, analiziran je razvoj uvoza živih životinja u decembru (grafikon 3). Međutim, podatke za ovaj period treba tumačiti sa oprezom, jer oni možda još uvek ne odražavaju u potpunosti uticaj ove situacije na stvarne tokove uvoza životinja. Takođe moramo uzeti u obzir mogući sezonski obrazac za mesec decembar. Biće potrebno sačekati razuman vremenski period da bismo dobili konsolidovanije podatke koji će omogućiti tačniju procenu stvarnog uticaja na uvoz živih životinja.
Omiljeno sredstvo za polja:u Rusiji amofos (NP) osigurava profitabilnost poljoprivrednih preduzeća.
Vremenske kataklizme iz 2025. godine pokazale su da azotno-fosforna đubriva ostaju osnovni uslov za dobijanje žetve.
137 miliona tona žitarica požnjevenih do kraja 2025. godine jedan je od najznačajnijih rezultata u istoriji ruske poljoprivrede. Poljoprivrednici su ovu žetvu postigli uprkos ekstremnim vremenskim uslovima: katastrofalnoj suši na jugu, ponovljenim mrazevima u centralnoj Rusiji i lokalizovanim nestabilnim uslovima na Uralu, u regionu Volge i Sibiru.
Idealno vreme za žetvu je moguće samo u laboratorijskim uslovima, ali na terenu su tehnologije očuvanja useva, pre svega kroz mineralnu ishranu, od najveće važnosti. Ovaj faktor je bio i ostao najznačajniji, kako u pogledu ulaganja, tako i u pogledu uticaja na prinos.
Nedavno su se na tržištu đubriva pojavili novi trendovi: povećanje upotrebe tečnih đubriva, preferencija među poljoprivrednicima za integrisana rešenja koja sadrže kompletan spektar makro-, mezo- i mikroelemenata i aktivna upotreba specijalizovanijih proizvoda, kao što su đubriva sa povećanim sadržajem sumpora (sulfoammofos) ili sa neutralnom kiselošću (diamonijum fosfat).
Međutim, čak i sa tako širokim izborom modernih đubriva, najtraženije đubrivo među poljoprivrednicima ostaje brend koji je prvi put proizveden pre više od pola veka. Tokom ovog vremena, postao je klasik u poljoprivrednoj tehnologiji i pružio ruskim poljima solidnu osnovu za etablaciju kao globalne prehrambene sile. To je amofos NP 12:52. Koja je tajna njegove trajne popularnosti?
Strateški element
Amofos je đubrivo sa visokim sadržajem fosfora (52%), strateški hranljiva materija i ključni makronutrijent koji doprinosi razvoju snažnog korenovog sistema biljaka i obezbeđuje potpunu ishranu fosforom tokom celog perioda rasta i razvoja useva. U Rusiji, većina polja ima nedovoljan nivo fosfora, pa je primena đubriva neophodna.
U našoj zemlji, amofos NP 12:52 je prvi put proizveden 1970-ih godina u Čerepovcu. Danas je to proizvodni pogon FosAgro grupe, jednog od najvećih proizvođača mineralnih đubriva u Rusiji.
Iako i druge kompanije nude amofos na tržištu đubriva, FosAgro ostaje tradicionalni lider. Najznačajniji dobavljač je dugo bila distributivna mreža mineralnih đubriva FosAgro-Region. FosAgro-Region godišnje isporučuje preko 3 miliona tona svih vrsta mineralnih đubriva u 74 regiona širom zemlje. Amofos konstantno čini približno jednu trećinu ovih isporuka.
Iako je proizvodnja amonijum fosfata regulisana važećim državnim standardom, kvalitet proizvoda može da varira među kompanijama. To zavisi od sirovina, tehnologija i kontrole kvaliteta proizvodnje. FosAgro se pridržava najstrožih zahteva kvaliteta amonijum fosfata, kako je navedeno u nacionalnom standardu za poboljšana mineralna đubriva.
Amofos kompanije FosAgro ima nekoliko svojstava koja su važna za poljoprivrednike.
Visoka rastvorljivost u vodi - više od 90%, zbog čega se može koristiti u sušnim zonama.
Maksimalna svarljivost — fosfati su prisutni u vodorastvorljivom, lako pristupačnom obliku za biljke. Udeo svarljivog fosfora je najmanje 97%. Amonijumski azot takođe olakšava bolju apsorpciju fosfora od strane biljaka.
Praktično bez štetnih materija: arsena, kadmijuma i drugih teških metala. FosAgro fosfatna đubriva su bazirana na apatitnom koncentratu, koji karakteriše najniži nivo štetnih nečistoća. FosAgro đubriva su sertifikovana po najstrožim standardima i mogu se čak koristiti za proizvodnju poboljšanih poljoprivrednih proizvoda.
Koncentrovani sastav đubriva omogućava njegovu upotrebu kao osnovne komponente za mešavine đubriva u uslovima određenog polja, klime i useva.
FosAgro amofos takođe ima veoma izdržljive granule, sprečavajući prašinu i habanje. Njegov ujednačen granulometrijski sastav obezbeđuje ravnomernu primenu po poljima. FosAgro amofos ne apsorbuje vlagu niti se zgrušava tokom skladištenja.
Pored azota i fosfora, FosAgro amofos sadrži 2% sumpora i do 1% magnezijuma — esencijalnih hranljivih materija uključenih u fotosintezu i sintezu proteina.
Visoki prinosi
FosAgro Amofos NP 12:52 je univerzalno rešenje za sve useve. Može se primenjivati i u jesen i u proleće, raspršivanjem ili tokom setve. Prilikom primene, granule amofosa mogu privremeno umereno zakiseliti zemljišni rastvor, pa se preporučuje za zemljišta sa neutralnom do blago alkalnom pH vrednošću.
Primena amofosa u kompaniji FosAgro omogućava visoke bruto prinose i osigurava visokokvalitetne poljoprivredne proizvode. Maksimalna ekonomska efikasnost može se postići uz pravilnu dozu, vreme i metode primene – uslugu koju je razvio FosAgro-Region. Agronomska služba kompanije ne samo da razvija sisteme ishrane prilagođene uslovima na farmi, već i sprovodi godišnje poljske testove i prati efikasnost predloženih rešenja. Ovo pomaže u usavršavanju tehnologija i postizanju konstantno visokih rezultata.
Najveći prinos se postiže primenom amofosa u redu tokom setve (za razliku od metode raspršivanja).
Količina primene amofosa određuje se na osnovu podataka agrohemijskog ispitivanja zemljišta, uslugu koju takođe pruža FosAgro-Region, a koja uključuje automatizovano uzorkovanje i analizu zemljišta u sopstvenoj agrohemijskoj laboratoriji. Generalno, preporučena početna doza za ozimu pšenicu je 150-200 kg/ha.
Visoki rezultati u praksi
Prema analizi poljoprivrednih praksi i rezultata saradnje koju je sproveo FosAgro-Region, amofos NP 12:52 kompanije FosAgro je svake godine pokazao visoku efikasnost u mnogim regionima.
U Krasnodarskom kraju, integrisani pristup ishrani ozime pšenice i pravilna stopa primene amofosa na polju u Agrokompleksu N.I. Tkačova u Viselkovskom okrugu pomogli su da se postigne prinos ozime pšenice 23% veći od regionalnog proseka: 59,1 c/ha, sa visokim kvalitetom: 13,7% proteina.
U Belgorodskoj oblasti 2025. godine, na agro-opitnom poligonu FosAgro-Voronjež, postignuto je povećanje prinosa suncokreta za 70% u poređenju sa regionalnim prosekom pri korišćenju amofosa: više od 41 c/ha.
Iste 2025. godine, pravilna primena amofosa na suncokret u Rostovskoj oblasti, pogođenoj sušom, rezultirala je povećanjem prinosa skoro dvostruko u odnosu na regionalni prosek. U Čeljabinskoj oblasti povećanje je bilo skoro 2,5 puta veće. U Stavropoljskom kraju, prinosi ozime pšenice i suncokreta povećani su za više od 1,5 puta u poređenju sa regionalnim prosekom.



