Nakon posete šefa CIA Rusiji, Putin je naredio povećanje udara na Ukrajinu, smatrajući mirovne pregovore besplodnim, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore bliske Kremlju. To je dovelo do naglog rasta berzanskih kotacija pšenice i drugih useva.
Ukrajina i Ruska Federacija nastavljaju međusobne napade na civilnu infrastrukturu, efikasno blokirajući ključne luke i brodske rute, što smanjuje snabdevanje iz regiona Crnog mora. Tako su u avgustu 2025. godine Ruska Federacija i Ukrajina zajedno izvezle 6,3 miliona tona pšenice, a u avgustu 2026. godine izvoz neće preći 2,5 miliona tona, od čega će 2 miliona tona biti isporučeno iz Ruske Federacije, a samo 0,5 miliona tona iz Ukrajine.
Trgovci su sve više uvereni da neće biti brzog oporavka izvoza pšenice iz Ukrajine i Ruske Federacije, pa kotacije na berzi nastavljaju da rastu, a u petak su, na vest o još jednom potonulom brodu, porasle za 1,7-3,3%. Kotacije meke pšenice u Čikagu porasle su za 20% za mesec dana na 3,5-godišnji maksimum.
Fjučersi pšenice za septembar su porasli u petak:
za 3,3% na 281,8 dolara/t - za meku ozimu pšenicu SRW u Čikagu (+20% mesečno),
za 3% na 304,2 dolara/t - za tvrdu pšenicu za ratnu vožnju u Kanzas Sitiju (+17%),
za 1,7% na 273,8 dolara/t - za jaru HRS pšenicu u Mineapolisu (+8%),
za 2,4% na 239,5 €/t ili 278,8 $/t za meku pšenicu na berzi Euronext u Parizu (+7,5%).
Treba napomenuti da se decembarski fjučersi trguju 6-7 dolara/t više, što potvrđuje da trgovci ne očekuju poboljšanje situacije sa ponudom.
Ruski agresori nastavljaju žestoko granatiranje ukrajinskih luka na Crnom moru i Dunavu, što ozbiljno otežava isporuku žitarica lukama i brodske pošiljke iz dunavskih luka, a takođe nastavlja da povećava troškove prevoza i pretovara.
Tako je 27. avgusta brod PROGRES IV, koji je plovio pod zastavom Dominikanske Republike, krenuo iz Renija u Ukrajini ka Turskoj sa teretom šećera, ali nakon što je napustio ukrajinske teritorijalne vode otprilike 15-20 nautičkih milja od rumunske obale, teško oštećen, zahvatio ga je požar i potom potonuo. Svih 12 članova posade je spašeno, ali je situacija postala dodatni faktor pritiska na cene, jer su brodovi počeli da budu napadani čak i u međunarodnim teritorijalnim vodama.
Treba napomenuti da je u 2026/27. godine izvoz pšenice iz SAD iznosio samo 8,342 miliona tona, što je 31% niže od prošlogodišnjeg tempa i 40% od prognoze Ministarstva poljoprivrede SAD, iako je obično oko 52% useva već prodato tokom ovog perioda.
Prema podacima Evropske komisije, u 2026/27. MG (zaključno sa 16. avgustom), EU je smanjila izvoz pšenice za 49% u odnosu na prethodnu sezonu, sa 2,9 na 1,48 miliona tona, jer uvoznici imaju značajne zalihe pšenice i ne žure da kupuju skupu evropsku i američku pšenicu, shvatajući da akumulirane količine ruske i ukrajinske pšenice mogu u svakom trenutku da uđu na tržište i obore cene ako se postigne barem neka vrsta sporazuma o „pomorskom primirju“, na čemu Turska aktivno radi, pokušavajući da dovede strane za pregovarački sto.
Prema prognozi Ministarstva poljoprivrede SAD, u 2026/27. godine, globalna proizvodnja biljnog ulja će porasti na rekordnih 244,95 miliona tona (238,75 miliona tona u 2025/26. godini, 230,8 miliona tona u 2024/25. godini i 222,4 miliona tona u 2023/24. godini), ali će završne zalihe ostati na nivou iz prethodne sezone od 30,8 miliona tona zbog povećane potrošnje.
Prestanak izvoza nafte iz crnomorskih luka Ukrajine i Ruske Federacije i rast cena nafte održavaju visoke cene biljnog ulja, iako su cene nafte porasle za 34% tokom godine, a cene biljnog ulja za samo 10-15%.
Fjučersi nafte marke Brent za oktobar pali su za 2,8% na 88,5 dolara po barelu u proteklih 7 dana (+2,3% na mesečnom nivou), ali su i dalje 34% iznad prošlogodišnjeg nivoa, što i dalje podržava veliku potražnju za biogorivima i cenama biljnog ulja.
Fjučersi palminog ulja za oktobar na berzi Bursa u Maleziji porasli su za 1,8% na 4.946 ringita/t ili 1.224 dolara/t u proteklih 7 dana (+4,2% za dve nedelje, +15% za godinu dana) usred aktivne potražnje uvoznika, podstaknute prognozama smanjenja žetve palmi i soje u Južnoj Americi zbog uticaja El Ninja.
Treba napomenuti da su cene palminog ulja porasle za 10% u lokalnoj valuti i 15% u dolarima tokom godine, dok su cene sojinog i suncokretovog ulja znatno više porasle tokom godine.
Fjučersi sojinog ulja za decembar na berzi CBOT u Čikagu pali su za 2,6% na 1.493 dolara/tona tokom nedelje (-2,5% tokom meseca), ali ostaju na visokom nivou (u poređenju sa prošlogodišnjom cenom od 1.145 dolara/tona) u uslovima visokih cena nafte i zatvorenog tržišta biodizela u SAD.
Tokom nedelje, spot cene sojinog ulja u Brazilu su porasle za 10 dolara/t na 1.210-1.220 dolara/t FOB, a fjučersi sojinog ulja u Dalijanu (Kina) su porasli za 35-40 dolara/t na 1.300-1.311 dolara/t (+10% u odnosu na isti period prošle godine), što je podržano prognozom smanjenja žetve soje u Kini.
Cene potražnje za suncokretovim uljem u Indiji pale su za 20 dolara/t na 1.470 dolara/t CIF Mumbaj tokom nedelje usred povećane ponude novog roda iz regiona Crnog mora, ali su i dalje 15% iznad prošlogodišnjeg nivoa.
Cene potražnje za ruskim suncokretovim uljem za isporuku u septembru pale su za 30 dolara/t na 1.330 dolara/t FOB za nedelju dana usred početka žetve suncokreta na jugu Ruske Federacije i u očekivanju povećane ponude, ali i početka sezone na nivou koji je 15-16% veći nego prošle godine.
U Ukrajini su cene potražnje za suncokretovim uljem pale za 20-30 dolara/t na 1.300 dolara/t sa isporukom u luke na Dunavu za nedelju dana, što je samo 10-11% više od prošlogodišnjeg nivoa cena sa isporukom u luke Crnog mora.
Na fonu povećanja ponude, kotacije za evropsko ulje uljane repice su tokom nedelje pale za dodatnih 30-40 dolara/t na 1.390-1.400 dolara/t FOB Holandija, što će nastaviti da vrši pritisak na cene ulja uljane repice u Ukrajini i suncokretovog ulja u EU.
Ukrajinski napadi (dronovima i drugim sredstvima) na ruske luke i brodove u Azovskom i Crnom moru doveli su do toga da je preko 90–97% ruskog kapaciteta za izvoz žitarica u tom basenu stavljeno van funkcije. Terminali u Novorosijsku (NKHP, NZT, KSK), Tamanu i Azovskim lukama su obustavili ili suspendovali rad, a navigacija u Azovskom moru je zaustavljena od jula. Jedini preostali manji terminal u regionu je u Tuapseu.
themoscowtimes.com
Ovo se dešava kao reciprocalni odgovor na intenzivirane ruske napade na ukrajinske luke u širem odeskom regionu (Odesa, Čornomorsk, Pivdenni), koji su od kraja jula praktično zaustavili dolaske trgovačkih brodova. Ukrajina izvozi preko alternativnih ruta (Dunav, železnica, put), ali u znatno manjem obimu.
straitstimes.com
Posledice:Zajednički izvoz Rusije i Ukrajine iz Azovsko-crnomorskog basena (koji je prošle sezone prosečno iznosio oko 7,2 miliona tona mesečno) je skoro potpuno stao.
Globalne cene pšenice su porasle (oko 6,5% u avgustu, oko 30% više nego prošle godine), jer su pogođeni jeftiniji izvori snabdevanja.
Rusija gubi značajan deo deviznih prihoda od žitarica (godišnje oko 15 milijardi dolara), a farmeri u obe zemlje trpe pritisak zbog punih skladišta u vrhuncu žetve.
Situacija je dinamična – postoje izveštaji o mogućim turskim posredovanjima, ali za sada nema trajnog prekida napada sa obe strane.
Zatvaranje postrojenja za ekstrakciju ulja na jugu Ukrajine i izvoz poljoprivrednih proizvoda preko crnomorskih luka značajno smanjuje potražnju za suncokretom od strane prerađivača, posebno na pozadini povećanja prognoze proizvodnje suncokreta u Ukrajini, pa će deo semena suncokreta ove sezone biti izvezen, kao i u sezoni 2022/23, što će donekle sprečiti pad cena.
Fabrike nastavljaju sa preradom uljane repice, a samo neke od njih će u septembru preći na preradu suncokreta.
Zbog nemogućnosti izvoza sačme i ulja preko crnomorskih luka, prerađivači formiraju programe prerade u skladu sa potencijalom za snabdevanje preko zapadnih granica ili preko luka Rumunije. Shodno tome, otkupne cene za novu žetvu suncokreta ostaju na niskom nivou od 19.000-21.000 UAH/t sa PDV-om (370-390 dolara/t bez PDV-a), budući da je verovatnoća brzog obnavljanja rada crnomorskih luka i izvoza preko njih izuzetno mala.
Prerađivači neće moći da iskoriste visoke cene potražnje za suncokretovim uljem iz Indije, koje iznose 1.485-1.490 dolara/t CIF Mumbaj, jer je morska logistika preko luka Konstanca sada porasla na 150-200 dolara/t, a cene potražnje za suncokretovim uljem u Ukrajini ostaju na 1.310-1.320 dolara/t sa isporukom u luke na Dunavu.
Međutim, glavni problem ostaje izvoz sačme, što će ozbiljno ograničiti maržu prerade.
Izvozne cene suncokreta za isporuku u Bugarsku porasle su na 550-560 dolara/t, ali s obzirom na povećanje troškova autologistike na 120-150 dolara/t, to neće moći da podrži cene suncokreta u Ukrajini. Pored toga, dobra žetva suncokreta u Rumuniji i Bugarskoj obuzdaće uvoz ukrajinskog suncokreta.
Evropska komisija je ostavila prognozu proizvodnje suncokreta u EU za 2026. godinu na 9,5 miliona tona, što je povećanje od 9% u odnosu na prošlu godinu i najbolja žetva od 2023. godine, zahvaljujući istovremenom proširenju posejane površine i oporavku prinosa. Rumunija će ostati najveći proizvođač suncokreta u EU, smanjivši površinu na 1,1 milion hektara, ali će zahvaljujući poboljšanim prinosima moći da ubere 2,2 miliona tona suncokreta u poređenju sa 2,1 milionom tona prošle godine. Bugarska, sa žetvom od skoro 2,1 milion tona, zauzeće drugo mesto među najvećim proizvođačima.
Uspešni ukrajinski napadi dronova praktično su zaustavili plovidbu kroz Azovsko-donski kanal i Kerčki moreuz od 10. jula, što je dovelo do toga da luke u Azovu, Rostovu na Donu i Taganrogu obustave isporuke žita. Luke u Azovu čine skoro 25% ruskog izvoza žita, dok luke na Crnom moru čine preko 50%.
Kao rezultat masovnog i uspešnog štrajka 12. avgusta 2026. godine, sva tri ključna terminala za žito u luci Novorosijsk su stavljena van upotrebe i potpuno su obustavila prijem i pretovar:
„KSK“ (GK „Delo“) - obustavio je prijem drumskog i železničkog transporta i brodskog prevoza,
Novorosijski žitni terminal (NZT) (Demetra Holding) — pretrpeo je štetu i obustavio rad,
Novorosijska fabrika hlebnih proizvoda (NKHP) (OZK) — pretrpela je oštećenja infrastrukture i prestala je sa radom.
Ukupni kapacitet ova tri terminala je oko 26,1 miliona tona godišnje (ili 50% celokupnog ruskog izvoza pšenice). I do sada, njihov puni rad nije obnovljen.
Prema podacima ProZerna, otkupne cene žitarica u Ruskoj Federaciji su smanjene za 20-25%. U slučaju potpune blokade izvoza preko Crnog mora, Ruska Federacija će ove sezone propustiti 30-35 miliona tona pšenice na svetskim tržištima, izveštava Forbs, pozivajući se na izvore u Uniji izvoznika i proizvođača žitarica. U 2025/2026. godine, ukupan izvoz žitarica i mahunarki iz Ruske Federacije premašio je 61 milion tona, odnosno u 2026/27. godini, obim izvoza može biti prepolovljen.
Međutim, lokalni analitičari smatraju da čak ni obnavljanje rada crnomorskih luka neće ispraviti situaciju sa blokadom Azova, i biće nemoguće u potpunosti nadoknaditi snabdevanje preko Azova u kratkom roku, a izgubljeni obim odgovara ukupnom godišnjem pretovaru svih crnomorskih terminala.
Istovremeno, ruske vlasti redovno odbijaju da razgovaraju sa partnerima o „vazdušnom primirju“ koje je predložila Ukrajina i lokalnim pomorskim ili infrastrukturnim sporazumima, demonstrirajući svoju nespremnost na kompromis i verujući da će blokiranje izvoza iz Ukrajine više pogoditi ukrajinske izvoznike.
Ali ukrajinski izvoznici imaju iskustva sa preusmeravanjem izvoza preko evropskih luka, iako to značajno povećava troškove logistike, a za ruske poljoprivrednike jedina alternativa su baltičke luke, čiji je kapacitet veoma ograničen.
Egipat je potpisao ugovor sa kompanijom Al Dahra sa sedištem u UAE za isporuku uvozne pšenice u okviru petogodišnjeg programa finansiranja ukupne vrednosti 500 miliona dolara. Cilj sporazuma je obezbeđivanje stabilnih dugoročnih zaliha strateške robe.
Finansiranje će obezbediti Kancelarija za izvoz Abu Dabija. Program će godišnje dodeljivati oko 100 miliona dolara egipatskoj Generalnoj upravi za snabdevanje robom (GASC) za finansiranje kupovine pšenice od Al Dahre.
Egipatsko Ministarstvo snabdevanja i unutrašnje trgovine saopštilo je da je cilj sporazuma da ojača sposobnost zemlje da obezbedi adekvatne zalihe pšenice i održi stabilne zalihe žitarica na domaćem tržištu.
Petogodišnji program efikasno stvara dugoročni mehanizam finansiranja dela uvoza pšenice u Egipat, smanjujući oslanjanje isključivo na kratkoročne nabavke. Godišnje kupovine od Al Dahre biće finansirane u okviru dodeljenih 100 miliona dolara.
Egipat ostaje jedan od najvećih svetskih uvoznika pšenice, sa značajnim udelom zaliha koje se koriste za proizvodnju subvencionisanog hleba. GASC je jedna od ključnih državnih agencija zemlje odgovornih za kupovinu pšenice i drugih strateških prehrambenih proizvoda.
Stručnjaci kompanije ASAP Agri analizirali su četiri scenarija za izvoz žitarica i uljarica iz Ukrajine u 2026/27. godine i zaključili da bi, u zavisnosti od rada luka Velike Odese i Dunava, izvoz mogao da iznosi od 13,8 do 45,8 miliona tona. Podatke iz studije objavio je latifundist.com .
Analitičari Ministarstva poljoprivrede SAD (USDA) su u svom avgustovskom izveštaju podigli prognozu proizvodnje glavnih poljoprivrednih kultura u Ukrajini na 85,7 miliona tona, a stručnjaci ASAP Agri su je podigli na 86,1 milion tona zbog prilagođavanja žetve pšenice. Istovremeno, USDA je snizio prognozu izvoza na 42,6 miliona tona, ASAP Agri na 45,8 miliona tona, a Ministarstvo ekonomije je procenjuje na 38-40 miliona tona. To znači da, uprkos dobroj žetvi, Ukrajina ima ograničene mogućnosti za njen izvoz, što bi moglo naglo smanjiti domaće cene ako se logistika ne poboljša u bliskoj budućnosti.
Prema rečima stručnjaka ASAP Agri, postoje sledeći scenariji izvoza žitarica:
1. Bez luka Velike Odese i Dunava. U ovom slučaju, izvoz će se obavljati samo železničkim i drumskim saobraćajem, a njegov obim će biti oko 1 milion tona mesečno i maksimalno 13,8 miliona tona po sezoni. Izvoz pšenice, kukuruza i ječma će se najviše smanjiti, pošto se isporuke soje i uljane repice preko granice bolje obrađuju. Suncokret će ići uglavnom na unutrašnju preradu.
2. Sa dunavskim lukama, ali bez Velike Odese. U ovom slučaju, obim izvoza će se povećati na 1,6-2,2 miliona tona mesečno i iznosiće 23,6 miliona tona po sezoni. Međutim, biće ograničen niskim vodostajem u Dunavu, visokim troškovima pretovara, rizicima granatiranja i zavisnošću od luke Konstanca.
3. Delimična restauracija luka Velike Odese. Ako u septembru luke budu radile na 30% predratnog nivoa, a od oktobra – na 50%, onda će preko njih biti moguće izvoziti još 1,5 miliona tona žitarica mesečno, što će zajedno sa lukama Dunava i kopnenih granica omogućiti ukupan izvoz 2,5-3,7 miliona tona žitarica mesečno ili 38,2 miliona tona po sezoni. Kukuruz će ostati najranjivija kultura, dok će se zalihe pšenice i ječma značajno povećati.
4. Potpuno obnavljanje luka Velike Odese. Ako dubokovodne luke budu radile sa 50% u septembru, 80% u oktobru i 100% od novembra, onda će ukupan izvoz dostići 4,5 miliona tona mesečno ili 45,8 miliona tona po sezoni, što je veoma optimističan scenario.
U avgustovskom izveštaju, stručnjaci Ministarstva poljoprivrede SAD povećali su prognozu proizvodnje uljarica u 2026/27. godine, dodatno poboljšavajući globalni bilans, ali su cene soje i uljane repice nastavile da rastu usred još jednog povećanja cena nafte i ograničenja izvoza iz luka Crnog mora.
Ukupni svetski bilans uljarica je promenjen na sledeći način:
Prognoza za globalnu proizvodnju uljarica u 2026/27. godini povećana je za 1,05 miliona tona na rekordnih 721 milion tona, što će premašiti proizvodnju iz 2025/26. godine za 20,3 miliona tona - 700,6 miliona tona (686,65 miliona tona u 2024/25. godini, 657,5 miliona tona u 2023/24. godini), zbog povećanja prognoza proizvodnje uljane repice za 0,5 na rekordnih 98,09 miliona tona i soje - za 0,55 na 442,25 miliona tona.
Prognoza za globalnu preradu uljarica u 2026/27. godini povećana je za 1 milion tona na 609,54 miliona tona (590,5 miliona tona u 2025/26. godini, 568,9 miliona tona u 2024/25. godini i 543,74 miliona tona u 2023/24. godini) zbog povećane prerade soje i uljane repice.
Procena globalnih završnih zaliha uljarica u 2026/27. godine ostaje na 146,3 miliona tona (145,7 miliona tona u 2025/26. godini, 144,4 miliona tona u 2024/25. godini, 136,1 milion tona u 2023/24. godini).
Prognoza svetske proizvodnje soje povećana je za 0,55 miliona tona na rekordnih 442,25 miliona tona (429,5 miliona tona u 2025/26. i 428 miliona tona u 2024/25.), a svetski bilans je gotovo nepromenjen u odnosu na jul i jun. Istovremeno, prognoza proizvodnje za SAD povećana je za 1,2 miliona tona na 123 (116) miliona tona, a za Ukrajinu smanjena je za 0,2 miliona tona na 4,7 miliona tona (5,5 miliona tona u 2025/26. i 7,2 miliona tona u 2024/25.).
Procena površina pod sojom u SAD povećana je za 1,4 miliona hektara na 85,8 miliona hektara, dok je prognoza prinosa soje smanjena za 0,3 bušela/akru na 52,7 bušela/akru, tako da je prognoza proizvodnje soje povećana na 123 miliona tona.
Nakon objavljivanja izveštaja, fjučersi soje u novembru u Čikagu porasli su za 1,2% na 437,5 dolara/t, podržani zatvaranjem izvoza iz Crnog mora, ali su ukupno zatvoreni 0,6% ispod nivoa viđenog nakon julskog izveštaja.
Prognoza za globalnu proizvodnju uljane repice u 2026/27. godini povećana je za 0,5 miliona tona na rekordnih 99,08 miliona tona (95,68 miliona tona u 2025/26. godini i 86,29 miliona tona u 2024/25. godini), posebno za Kanadu - za 0,5 na 22,5 (22) miliona tona zbog povoljnih uslova i padavina u prerijama.
Juče su novembarske fjučers cene uljane repice u Parizu porasle za 0,9% na 536,75 evra/t ili 619 dolara/t (+1,7% na mesečnom nivou), a novembarske fjučers cene uljane repice na berzi u Vinipegu porasle su za 1,9% na 795 kanadskih dolara/t ili 570 dolara/t (+2,2% na mesečnom nivou) usred rasta cena nafte i ograničenja izvoza iz luka Crnog mora, ne uspevajući da odgovore na prognozu povećanja proizvodnje u Kanadi.
Prognoza svetske proizvodnje suncokreta ostavljena je na 62,62 miliona tona (55,05 miliona tona u 2025/26. i 53 miliona tona u 2024/25.), pri čemu je prognoza za EU smanjena za 0,3 miliona tona na 9,5 miliona tona (8,7 miliona tona i 8,6 miliona tona u prethodnim sezonama), što će biti nadoknađeno povećanjem prognoze za Argentinu na 8 (7,5) miliona tona. Prognoze za Rusku Federaciju ostavljene su nepromenjene na 20,7 miliona tona (17,5 miliona tona u 2025/26. i 16,9 miliona tona u 2024/25.) i za Ukrajinu -13 miliona tona (11 miliona tona i 13 miliona tona u prethodnim sezonama).
U Ukrajini su cene suncokreta pale za 7.000-8.000 UAH/t na 25.000-27.000 UAH/t sa isporukom fabrici za mesec dana, a cene za novi rod su deklarisane na 19.000-20.000 UAH/t zbog obustave izvoza mora i južnih fabrika usled granatiranja.
Međusobni napadi na lučku infrastrukturu Ukrajine i Ruske Federacije praktično su zaustavili izvoz žitarica i uljarica iz crnomorskih luka, što održava visoke cene biljnih ulja i uljarica, a svaki korak koji zaustavlja granatiranje luka i brodova može značajno prilagoditi svetske cene na fonu prilično dobrih svetskih bilansa.



