Zbog logističkih problema koji su se pojavili nakon potpune invazije na Rusiju, Ukrajina je počela da gubi tržišta za poljoprivredne proizvode. Tako su, prema rezultatima 2022/23 MG, ukrajinski izvoznici delimično ili potpuno izgubili tržišta Pakistana, Maroka i Saudijske Arabije.
„Ako uporedimo 2022/23 MI sa prethodnom, Maroko, Pakistan i Saudijska Arabija su delimično ili potpuno izgubljeni za pšenicu. Sada su prošla tri meseca nove sezone, a za to vreme isporuke nisu nastavljene. Osim na evropsko tržište, pšenica se u sezoni 2023/24. izvozi i na bliže destinacije poput Egipta i Turske. Ostala su udaljenija tržišta Libana i Bangladeša, ali su obim izvoza smanjen“, kaže Jelisaveta Mališko, ekspert UkrAgroConsult-a.
Napominje se da je pre invazije udeo ukrajinske pšenice u egipatskom uvozu iznosio 25%. Ukrajina je do danas izgubila oko 3/4 predratnog egipatskog tržišta.
Generalno, u 2022/23 MI mnoge zemlje su povećale izvoz poljoprivrednih proizvoda, uključujući Australiju i evropske zemlje. Međutim, prošle sezone Rusija je povećala isporuke za skoro 40 odsto, više puta povećavši izvoz u Bangladeš, Alžir, Pakistan i Saudijsku Arabiju, koje su važne za Ukrajinu.
– Analiza podataka o liniji transporta ukazuje na to da je aktivnost u ukrajinskim dubokim morskim lukama sada porasla na nivoe koji su uporedivi sa ranim danima prvobitnog sporazuma o žitu , sa približno 800.000 mt koji se već vidi kao utovaren ili se očekuje da će biti utovaren u narednim danima. Ukrajinske vlasti najavile su humanitarni izvozni koridor još 10. avgusta, koji štiti pošiljke iz i ka crnomorskim lukama Južni, Odesa i Černomorsk (POC) i, nakon sporog početka, aktivnosti su se pojačale.
- Otkako su 17. septembra stigla prva plovila koja su uplovila u luke, postava se značajno povećala, sa osam brodova koji sada uspevaju da napuste luku noseći oko 242.000 mt žitarica i gvozdene rude. Još 14 plovila je već stiglo ili se očekuje da će stići u ukrajinske luke u bliskoj budućnosti, a očekuje se da će najmanje 560.000 mt tereta biti izbačeno iz zemlje. Međutim, trgovinski izvori očekuju da će se protok dalje povećati kako se među učesnicima na tržištu pojavljuje više poverenja i što više plovila ulazi u luke.
To se može uporediti sa prvim mesecom nakon što su vlasti Ujedinjenih nacija i Turske prvi put sklopile dogovor o žitu između Ukrajine i Rusije, 22. jula 2022. Tada su prva plovila počela da se iseljavaju 1. avgusta
Do kraja avgusta otpremljeno je 1,55 miliona tona poljoprivrednih proizvoda, ali je u cifru uključeno i oko milion tona tereta koji je utovaren na brodove koji su bili zaglavljeni u lukama od početka ruske intervencije 24. februara 2022.
Kao takav, ukupan obim koji je isporučen sveže rezervisanim brodovima bio je bliži 500.000 mt - što znači da je humanitarni koridor već ispred tog ranog tempa. Za sada nije jasno da li ukrajinski humanitarni koridor može da održi iste rezultate
Kineski uvoznici su kupili velike količine stočnog kukuruza iz Ukrajine u poslednjih nekoliko nedelja.
Ovo su izvestili trgovci u Aziji i Evropi, prenosi Rojters .
Trgovci nisu mogli da navedu tačne količine, ali su neki rekli da iznose nekoliko stotina hiljada tona. Izvor u ukrajinskoj vladi takođe je potvrdio prodaju kukuruza Kini.
„Uvoznici u Kini su kupili oko 10 do 12 Panamak tereta ukrajinskog kukuruza za isporuku u novembru/decembru“, rekao je trgovac sa sedištem u Singapuru u međunarodnoj kompaniji za trgovinu žitom, govoreći o veličini broda sa kapacitetom koji obično prelazi 60.000 tona žita.
Prema prognozama USDA, žetva kukuruza u Ukrajini u 2023/24 MI iznosiće 28 miliona tona (+0,5 miliona tona u odnosu na prethodnu prognozu). Procene izvoza su ostale na 19,5 miliona tona, dok bi krajnje zalihe mogle da dostignu 4,43 miliona tona (+0,54 miliona tona).
Ukrajinski kukuruz se takmiči u Kini usred govora o postavljanju 15 plovila u dubokomorske luke
(AgriCensus)
- Potencijalno ponovno otvaranje ukrajinskih dubokih luka podstaklo je izvozne indikacije za zemlju do tačke u kojoj nivoi cena izgledaju dovoljno konkurentni da isporuče kukuruz do ključnog svetskog uvoznika Kinu. Krajem prošle nedelje pojavile su se glasine da je oko 12, a potencijalno čak 15 brodova planirano za utovar iz ukrajinskih crnomorskih luka za Kinu, a prve fizičke ponude koje se pojavljuju na tržištu za isporuku u zemlju izgledaju konkurentno, prema trgovinskim izvorima .
- Ovaj potez dolazi nakon kolapsa crnomorske inicijative za žito ranije ove godine, kada se Rusija povukla iz četvorosmernog sporazuma sa Turskom, Ujedinjenim nacijama i Ukrajinom. Od tada, ukrajinske vlasti testiraju odlučnost ruske vojske, koja je izdala upozorenje svim civilnim brodovima u Crnom moru koji se upućuju u ukrajinske vode nakon propasti sporazuma o žitu, ali niz dolazaka i odlazaka iz ključnih dubokih luka je pobudila nadu da je moguć nastavak izvoza.
- Iako je bilo široko rasprostranjenih izveštaja o broju brodova za rasuti teret koji su rezervisani iz Ukrajine za otpremu u oktobru-novembru, to se pokazalo nemogućim potvrditi, iako su trgovinski izvori upozoravali da - čak i ako je tačno - neće svi tereti biti pošiljke žitarica.Trenutno bilo koji teret može da se otpremi iz Ukrajine, brod letnje nosivosti od oko 75.000 mt ove sedmice je počeo utovar rude gvožđa najverovatnije za Kinu . Bez obzira na to, ponude koje su počele da kruže na tržištu za kukuruz poreklom iz Ukrajine za isporuku u Kinu izgledaju konkurentno u poređenju sa drugim poreklom - a to znači mogućnost da je nekim obimom trgovalo.
- Aktuelne ponude su viđene na 275-280 USD/mt CFR Kina u sredu, a ideje za kupovinu čule su se po ceni od 260 USD/mt CFR-a i moguće da će porasti na 265 USD/mt CFR, sve za isporuku u oktobru.
- Međutim, očekuje se da će, kako sve više brodova bude krenulo u Ukrajinu, vozarine nastaviti da opadaju, čineći da poreklo izgleda privlačnije. Otkako su pre dve nedelje prvi brodovi uplovili u ukrajinske dubokomorske luke Pivdenji, Odesu i Černomorsk, ideje o teretu za kineske destinacije su već pale za oko 10 dolara/mt .
- To se može porediti sa ponudama iz Brazila za decembarsku isporuku po ceni od oko 232 USD/mt FOB Santos i cenm transporta do Kine od 43,5 $/Mt, što čini CFR nivo na oko 275,50 USD/mt.
- U međuvremenu, kukuruz poreklom iz SAD se trenutno nudi po cijeni od oko 235 $/mt FOB USG, što sa idejom o transportu oko 58 $/mt, što bi moglo povećati CFR nivoe na 293 $/mt. I severnoamerički i južnoamerički izvoznici imaju domaće probleme koji će verovatno ostaviti malo prostora za povećanje izvoza, pri čemu se SAD suočavaju sa značajnim problemima sa Misisipijem, a Brazil se suočava sa nedostatkom prodaje poljoprivrednika koji smanjuje snabdevanje primarnim izvoznim centrima . Kina je najveći svetski uvoznik kukuruza, sa projekcijom USDA za uvoz u marketinškoj godini 2023/24 od 23 miliona mt, a nekada je kupovala do 30% svoje ponude kukuruza iz Ukrajine. Kina je takođe bila glavna destinacija ukrajinskog izvoza kukuruza u 2022/23, pošto je dogovor o koridoru žitarica omogućio nabavku 5,55 miliona mt kukuruza. To je dovelo do izveštaja o velikim količinama brazilskog kukuruza za koji se priča da se trgovalo. Brazil je isporučio 902.111 mt kukuruza u Kinu u julu 2023. i 2,3 miliona mt u avgustu, što ga čini glavnim dobavljačem za svoj dosadašnji uvozoz kukuruza u Kinu
Predstavljeni su najvažniji delovi najnovijih izveštaja o proceni žitarica i uljarica koje je USDA objavila 12. septembra:
Kukuruz
-
Očekuje se da će svetska proizvodnja kukuruza za novu sezonu 2023/24 dostići 1214,3 miliona tona (Mt), povećanje od 5,1% u odnosu na sezonu 2022/23 (1155,6 Mt).
-
Očekuje se da će proizvodnja u Sjedinjenim Državama biti oko 384,4 Mt, što je porast od 10,2% u odnosu na prethodnu sezonu (348,8 Mt), dok se predviđa da će Kina zabeležiti pad žetve za 0,1%, dostižući 277,0 Mt. Očekuje se da će Evropska unija videti rast od 13,7% sa 59,4 Mt, dok bi Ukrajina, sa 28 Mt, imala rast od 3,7%.
-
Procenjuje se da će proizvodnja u Brazilu dostići 129 Mt, što predstavlja pad od 5,8% u odnosu na prethodnu sezonu, dok se očekuje da će rod u Argentini dostići 54 Mt, što je povećanje od 58,8% u odnosu na prethodnu sezonu.
-
Svetski izvoz žitarica povećao bi se za 8%, sa 181,7 Mt u sezoni 2022/23. na 196,2 Mt u ovoj novoj sezoni, pri čemu bi Sjedinjene Države bile drugi najveći izvoznik žitarica sa 52,1 Mt, što je povećanje od 23,1% u poređenju sa prethodna sezona.
-
Očekuje se da će se izvozna ponuda Južne Amerike značajno povećati u Argentini, sa povećanjem od 76,1% u ovoj novoj sezoni sa 40,5 Mt, dok se procenjuje da Brazil ima 55 Mt, što predstavlja smanjenje od 3,5% u odnosu na prethodnu sezonu.
-
Očekuje se da će Kina uvesti 23 Mt kukuruza, što je povećanje od 24,3% u odnosu na prethodnu sezonu (18,5 Mt), dok se od Evropske unije očekuje da smanji uvoz za 2,0% na 24 Mt.
-
Svetske krajnje zalihe bi trebalo da porastu za 4,8% na 314,0 Mt. Zalihe Sjedinjenih Država bi trebalo da porastu za 53%, dok bi za Brazil i Kinu trebalo da se smanje za 22,4% odnosno 2,0%.
SOJA
-
Očekuje se da će svetska proizvodnja soje za sezonu 2023/24 porasti za 8,4% u odnosu na prethodnu sezonu, sa 370,1 Mt na 401,3 Mt.
-
Procene za useve u Južnoj Americi pokazuju povećanje od 4,5% za Brazil, koji bi dostigao 163 Mt, dok se za Argentinu predviđa povećanje od 92,0% sa 48,0 Mt.
-
Paragvaj bi trebalo da poveća svoju proizvodnju za 10,5% u odnosu na sezonu 2022/23 (9,1 Mt), dostižući rod od 10 Mt, vraćajući se na nivoe koji su bili uobičajeni do sezone 2020/21.
-
Ovaj novi izveštaj procenjuje da je usev u SAD iznosio 112,8 Mt, što je smanjenje od 3,0% u poređenju sa sezonom 2022/23 kada je usev dostigao 116,4 Mt.
-
Izvoznu aktivnost predvodio bi Brazil sa 97 Mt, što je rast od 2,1% u odnosu na prethodnu sezonu (95,0 Mt), dok se očekuje da će Sjedinjene Države dostići obim izvoza od 48,7 Mt, što predstavlja pad od 10,1% u odnosu na prošlu godinu. useva (54,2 Mt).
-
Predviđeno je da Argentina izvozi 4,6 Mt, što bi značilo povećanje od 15% u odnosu na sezonu 2022/23 (4,0 Mt).
-
Očekuje se da će Kina uvesti 100 Mt, 2% manje nego prethodne sezone.
-
Očekuje se da će se finalne zalihe uljarica povećati za 15,8% na globalnom nivou na 119,2 Mt, podržane povećanjem zaliha u Argentini i Brazilu.
Globalna proizvodnja semena suncokreta u sezoni 2023/24 (septembar 2023-avgust 2024) mogla bi da dostigne 55,7 miliona tona, procenjuju analitičari analitičke agencije OilVorld (Nemačka) iz Hamburga. Očekuju da će bruto žetva uljarica u 2022/23 MG porasti za 1,4 miliona tona, dok su raniji stručnjaci očekivali rast od 1,9 miliona tona.
Prema oceni nemačkih stručnjaka, očekuje se da će žetva suncokreta u Ukrajini i Rusiji u predstojećoj rodnoj godini biti visoka – 15,7 miliona tona, odnosno 14 miliona tona, što će nadoknaditi pad u Turskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Španiji i Argentini.
„Vremenske prilike u Ukrajini i Rusiji u poslednja 2 meseca bile su povoljne za razvoj useva suncokreta i visoke prinose“, objašnjava agencija, „Istovremeno, suša je značajno pogoršala stanje uljarica u Rumuniji i Turskoj. U Argentini setva suncokreta kasni zbog nedostatka padavina.
Štaviše, dok se očekuje da će obim prerade semena u 2022/23 MG porasti za 2,75 miliona tona na 51,13 miliona tona, u 2023/24 MG – samo za 0,07 miliona tona na 51,20 miliona tona.
„Ovo će takođe usporiti globalnu ponudu nafte i brašna u novoj sezoni“, rezimirao je OilVorld (Nemačka).
U Mađarskoj je, prema informacijama Ministarstva poljoprivrede, do početka avgusta završena žetva pšenice na 96 odsto površina Poljoprivrednici su požnjeli 5,5 miliona tona uz prinos od 5,6 tona po hektaru, navodi Agrar. Ekonomski institut (AKI) rezimirao je u svom izveštaju.
Cena pšenice je malo je porasla, ali nema značajnijeg pomeranja.
Dodaju da prema podacima AKI PAIR, u Mađarskoj u trećoj nedelji avgusta 2023. u proseku (bez PDV-a i troškova isporuke) mlinskom pšenicom se trgovalo po proizvođačkoj ceni od 68,5 hiljada HUF/toni . Ova cena je bila 51 odsto niža nego godinu dana ranije .
Istovremeno, stočnom pšenicom se trgovalo po proizvođačkoj ceni od 63,6 hiljada forinti po toni , što je 51 odsto niže nego pre godinu dana .
Upoređujući podatke za poslednje dve godine, nivo proizvođačkih cena i mlinske i stočne pšenice nije samo ispod cena iz istog perioda 2022. godine, već su cene niže i od cena 2021. godine.
Septembarska obračunska cena ISCC NUTS II održive stočne pšenice na Budimpeštanskoj berzi (BSE) ostala je nepromenjena na 66.000 HUF/toni između 14. i 25. avgusta. Na čikaškoj berzi (CME/CBOT), septembarska kotacija pšenice je varirala između 217 i 226 dolara po toni posmatranih dana razmene. Istovremeno, septembarska kotacija roda na pariskoj robnoj berzi (Euronekt/MATIF) kretala se od 228 do 234 evra po toni, prenosi AKI.
Kakva je žetva u svetu?
U avgustovskoj prognozi, Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA) ukazuje na 793 miliona tona (+0,4 odsto) u 2023/2024. očekivana globalna žetva pšenice u ekonomskoj godini. Predviđena potrošnja može biti 796 miliona tona, tako da bi 266 miliona tona pšenice moglo ostati u skladištu na kraju sezone , navodi se u izveštaju AKI.
Dodaju da se, prema Talidžovim stručnjacima, ove godine u Evropskoj uniji može požnjeti 124,7 miliona tona (-0,5 odsto) ozime pšenice sa 21,8 miliona hektara, što je skoro isto kao i pre godinu dana. Među glavnim zemljama članicama proizvođačima, očekuje se povećanje prinosa od 3 odsto u Francuskoj, a smanjenje prinosa od 3 odsto u Nemačkoj. Oni predviđaju povećanje od 14 odsto u Rumuniji, povećanje od 3 odsto u Bugarskoj i pad prinosa od 4 odsto u Poljskoj.
Najveći pad proizvodnje očekuje se u Španiji u odnosu na prethodnu godinu, gde su smanjeni i obrađena površina i prosečan prinos – samo 1,8 tona/ha – pa se očekuje pad prinosa za 42 odsto .
Cene kukuruza ostaju niske
Takođe, prema podacima AKI PAIR, u Mađarskoj se u trećoj nedelji avgusta kukuruzom trgovalo po prosečnoj proizvođačkoj ceni od 73,2 hiljade forinti po toni , što je 44 odsto ispod cene proizvođača od pre godinu dana i niže od cena iz 2021.
Na BSE, ISCC NUTS II kvote kukuruza za različite datume smanjene su za 3.500 HUF od 14. avgusta: cene kukuruza po toni su za novembar 67,5 hiljada, decembar 69 hiljada, mart 2024. 72,5 hiljada, maj 2024. 76. Na Čikaškoj berzi, septembarska kotacija kukuruza je varirala između 14. i 25. avgusta u rasponu od 183-189 dolara/toni. Istovremeno, novembarska obračunska cena kukuruza kretala se između 211 i 217 evra/toni na pariskoj robnoj berzi, navodi se u izveštaju.
Kako navodi agencija MARS, prinosi jednog broja uljarica u Evropskoj uniji smanjeni su zbog obilnih padavina koje su negativno uticale na razvoj useva. Posledice padavina i grada najjače su osetili poljoprivrednici na severu Italije, Hrvatske i Slovenije.
Istovremeno, u Rumuniji, Poljskoj, Bugarskoj i Češkoj, izgledi za žetvu su se pogoršali zbog suvih i veoma toplih vremenskih uslova.
Prema rečima stručnjaka industrije, prognoza za prinose soje u EU je spuštena sa 2,86 t/ha na 2,82 t/ha u julu, a za repicu sa 3,20 t/ha na 3,19 t/ha.
Što se tiče suncokreta, procena prinosa za ovu kulturu je, naprotiv, povećana za skoro 3% na 2,18 t/ha.
„Prognoza je revidirana naviše, uglavnom zbog boljih vremenskih uslova od očekivanih u Španiji i Francuskoj, što je neutralisalo pad prinosa u Bugarskoj“, saopštio je MARS.
Ukrajina traži od Evropske komisije da nadoknadi troškove transporta poljoprivrednih proizvoda do evropskih morskih luka
23. avgust 2023
Izvor: LB.ua
Ministarstvo agrarne politike i Kabinet ministara zatražili su od Evropske komisije da nadoknadi logističke troškove transporta poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine u evropske morske luke. Ovo je tokom teletona saopštio Taras Visocki, prvi zamenik ministra agrarne politike i ishrane Ukrajine.
Naknada za isporuku poljoprivrednih proizvoda u morske luke Nemačke, Italije, Letonije, Litvanije, Hrvatske, Slovenije i Holandije trebalo bi da unapredi mogućnost nesmetanog izvoza iz Ukrajine, rekao je Visocki.
Prema njegovim rečima, zbog blokiranih crnomorskih luka, cena transporta ukrajinskog žita u evropske luke je veoma skupa za poljoprivrednika. Dalja isporuka poljoprivrednih proizvoda iz ovih luka u zemlje Afrike, Azije i Bliskog istoka je neisplativa za ukrajinske poljoprivrednike.
„Ministarstvo agrarne politike i Vlada su apelovali na Evropsku komisiju da ukrajinskim poljoprivrednicima nadoknadi troškove logistike u iznosu od 30 evra po toni. Obezbeđivanje takvih subvencija, koje će se isplaćivati samo pri isporuci proizvoda u udaljene evropske luke, poboljšaće izvoz, uključujući pozitivan uticaj na tranzit kroz Poljsku, Mađarsku, Slovačku i Bugarsku“, rekao je Visocki.
Ukrajina je takođe apelovala na Tursku, UN i druge međunarodne partnere da obezbede izvoz svog žita.
Ranije je saopšteno da Evropska komisija nema novca niti jasnu viziju kako pomoći Ukrajini da finansira dodatne troškove transporta za izvoz žitarica nakon kraha crnomorskog sporazuma o žitu.



